Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 14

“Unu amo Taunimanima Iboudiai Bae Diba Umui Na Lauegu Hahediba”

“Unu amo Taunimanima Iboudiai Bae Diba Umui Na Lauegu Hahediba”

“Unu amo taunimanima iboudiai bae diba umui na lauegu hahediba: ba helalokau heheni.”​—IOA. 13:35.

ANE 3 “Dirava Na Lalokau”

INA STADI ANINA a

Momo na Witnes taudia edia lalokau karana e itaiamu neganai dahaka e gwaumu? (Paragraf 1 ba itaia)

1. Kamonai taudia na eda hebou e maimu neganai, dahaka ese kudoudia e hamareremu? (Laulau danu ba itaia.)

 MANI a laloa tau ta adavana ida na Iehova ena Witnes edia Kingdom Hall ai nega ginigunana e hebou. Idia na tadikaka taihu edia heabidae bona lalokau karana ese kudoudia e hamarerea. Hebou murinai ruma e laova lalonai hahine na tau e hamaoroa, ‘Iehova ena Witnes taudia na i’idau bona edia hebamo na, na moalelaia.’

2. Dahaka dainai haida na Iehova ihesiai henina karana e hadokoamu?

2 Iehova ena taunimanima padadiai e miamu lalokauna na idau herea. Momokani, idia na dia ḡoevadae. (1 Ioa. 1:8) Una dainai, tadikaka taihu baita dibadia namonamomu neganai, edia kerere na baita itadia haraḡamu. (Roma 3:23) Haida na ma haida edia kerere daidiai Iehova ihesiai henina karana e hadokoamu.

3. Iesu ena hahediba korikoridia edia kara badana be dahaka? (Ioane 13:34, 35)

3 Ina stadi atikol ena siri badana mani aita itaia lou. (Ioane 13:34, 35 ba duahidia.) Keriso ena hahediba korikori edia kara badana be dahaka? Ta ta bae helalokau heheni. Baibul na se gwaumu idia na bae ḡoevadae. Danu, ina ba laloa, Iesu na se gwa: ‘Unu amo umui ba diba umui na lauegu hahediba.’ To e gwa: “Unu amo taunimanima iboudia bae diba umui na lauegu hahediba.” Iesu ese e hahedinaraia ia murinai e rakamu taudia bona dia Kristen taudia ese iena hahediba korikoridia na edia helalokau heheni karana amo be dibadiamu.

4. Haida be e uramu Kristen korikoridia ediai dahaka bae diba?

4 Dia Iehova ena Witnes taudia haida na reana be henanadaimu: ‘Ede baita diba tomamu lalokau na Iesu ena hahediba korikoridia edia kara? Iesu ese ena aposetolo ediai lalokau be ede e hahedinaraia toma? Bona hari ina negai Iesu ena haheitalai be ede baita tohotohoa toma?’ Ita Witnes tauda danu unu henanadai haeredia baita haerodia na namo. Una ese be durudamu haida edia kerere ta itadiamu negadiai, lalokau baita hahedinaraia.​—Efe. 5:2.

DAHAKA DAINAI LALOKAU NA IESU ENA HAHEDIBA KORIKORIDIA EDIA KARA BADANA?

5. Ioane 15:12, 13 ai, Iesu ena hereva anina be dahaka?

5 Iesu ese e hahedinaraia iena hahediba taudia na lalokau korikorina bae hahedinaraia. (Ioane 15:12, 13 ba duahidia.) Iesu ese e haḡanidia, eto: “Ba helalokau heheni, lau ese na lalokau henimuimu heḡereḡerena.” Una anina be dahaka? Iesu ese e hahedinaraia, una na sibona ena namo se tahuamu lalokauna. Una lalokau ese Kristen tauna ta be doriamu tadikakana dainai baine mase. b

6. Edena dala ai Baibul ese e hahedinaraiamu lalokau na mai anina bada?

6 Baibul ese e hahedinaraiamu lalokau na mai anina bada. Taunimanima momo ese ini Baibul siridia na e ura henimu: “Dirava na lalokau.” (1 Ioa. 4:8) “Dekemu tauna ba lalokau henia, sibomu o helalokaumu heḡereḡerena.” (Mat. 22:39) “Uraheni [“lalokau,” NWT] ese kara dika momo e tahunimu.” (1 Pet. 4:8) “Lalokau na se dokomu.” (1 Kor. 13:8) Unu siri bona siri ma haida ese e hahedinaraimu ina kara hereana, lalokau, baita hahedinaraia na mai anina bada.   

7. Dahaka dainai Satana ese lalokau korikori ai taunimanima na basine hatamonadia diba?

7 Taunimanima momo na e henanadaimu: ‘Tomadiho momokanina be ede baina dibaia toma? Tomadiho iboudiai na e gwaumu hereva momokani e hahedibalaiamu, to idia ta ta ese Dirava e herevalaiamu neganai edia hahediba na idauidau.’ Satana ese tomadiho koikoi momo e havaradiamu dainai, taunimanima na e daradaramu edena be momokanina. To ia ese tanobada heḡeḡemadai ai e helalokau hehenimu oreana ta basine havaraia diba. Iehova sibona ese una baine karaia diba. Una na momokani badina lalokau korikorina na Iehova ena amo e maimu, bona ena lauma helaḡa bona ena hahenamo e abimu taudia sibodia ese una lalokau e hahedinaraiamu. (1 Ioa. 4:7) Una dainai, Iesu na e gwa, iena hahediba korikoridia sibodia mo e helalokau hehenimu.   

8-9. Iehova ena Witnes edia lalokau e itaia taudia be dahaka e gwa?

8 Iesu e peroveta heḡereḡerena, momo na e itaia Iesu ena hahediba korikoridia na e helalokau hehenimu. Heḡereḡere, tadikaka ta ladana, Ian na e lao henia hebouhebou ginigunana e laloataomu, una na steidiem ta ai, ia e nohomu gabuna badinai. Hua haida gunadiai, ia na una steidiem ai gadara ta e ha itaia. Bona e gwaumu: “Una gadara e ha itaia taudia amo hebouhebou ela taudia edia kara na idau herea. Witnes taudia bona natudia edia kara na namo herea bona e heḡoeva namonamo.” Bona ma e gwa: “Unu taunimanima toadia na moale bona maino taudia, na uramu lauegu ai una baine vara. Una dina ai e heni tok idaudau na asi na lalotaomu, to edia kara namodia hari doini na lalotaomu.” c Oibe, kara unu bamodia na lalokau korikorina amo e varamu. Tadikaka taihu ta lalokau henidiamu dainai, ta kara namo henidiamu bona ta matauraidiamu.   

9 Tadikaka ta ladana John danu hebou ela matama neganai, ini e gwau toma: “Hebou ela taudia edia kara na namo herea dainai na laloava idia na ḡoevadae. Edia lalokau korikorina dainai na diba tomadiho momokanina buna.” d Sivarai unu bamodia ese e hahedinaraiamu Iehova ena taunimanima na Kristen korikoridia.

10. Edena nega ai Kristen lalokauna baita hahedinaraia na namo? (Futnout danu ba itaia.)

10 Matamanai tame herevalaia bamona, ita iboudai na dia ḡoevadae. Nega haida, tadikaka taihu ese be herevalaimu o be karamu ḡaudia ese be habadudamu. e (Iak. 3:2) Nega unu bamodiai eda hereva bona kara amo Kristen lalokauna baita hahedinaraia na namo. Unu baita kara toma totona, Iesu ena haheitalai ese ita be ede baine duruda toma?​—Ioa. 13:15.

IESU ESE APOSETOLO EDIAI LALOKAU BE EDE E HAHEDINARAIA TOMA?

Ena be aposetolo taudia na kerere momo e kara, to Iesu ese dounu e lalokau henidia (Paragraf 11-13 ba itadia)

11. Iakobo bona Ioane be ededia kara e hahedinarai? (Laulau danu ba itaia.)

11 Iesu na se gwa iena hahediba taudia na bae ḡoevadae. To, mai lalokauna ida e durudia edia kara bae hamaoromaoro, unu amo Iehova ena lalonamo bae abia. Nega ta, Iesu ena aposetolo rarua, Iakobo bona Ioane na sinadia e hamaoroa Iesu baine noia Basileia lalonai dagi badadia baine henidia. (Mat. 20:20, 21) Unu amo Iakobo bona Ioane na hekokoroku bona heaḡi karadia e hahedinarai.​—Her. 16:18.

12. Iakobo bona Ioane mo kerere e kara, a? A herevalaia.

12 Una negai, dia Iakobo bona Ioane mo kerere e kara. Mani aposetolo ma haida edia kara aita laloa: “Gwautaosi na e kamonai, bena idia ese tadikaka raruosi e badu henidia.” (Mat. 20:24) Ta dibamu Iakobo, Ioane bona aposetolo ma haida na e hepapahuahu. Reana idia haida na ini e hereva toma: ‘O laloamu umui ese ai o hereamai dainai Basileia lalonai dagi bada iabina totona o noinoi, a? Dia umui mo Iesu ida o ḡaukara goadagoadamu. Ai danu dagi badadia baia abi!’ Herevana dahaka e vara, to una nega sisina lalonai aposetolo taudia na se helalokau heheni.

13. Aposetolo e kerere neganai Iesu be dahaka e kara? (Mataio 20:25-28)

13 Iesu be dahaka e kara? Ia na se badu. Se gwa aposetolo matamatadia, manau bona e helalokau hehenimu taudia baine tahudia. To, mai ena haheauka ida e hereva henidia badina edia kara namodia e lalo. (Mataio 20:25-28 ba duahidia.) Ena be aposetolo taudia na e hepapahuahu loulou idia bogaraḡidiai daika na herea, to dounu Iesu na mai lalokauna ida idia e kara henidia.​—Mar. 9:34; Luka 22:24.

14. Aposetolo taudia be taunimanima ede bamodia bogaraḡidiai e tubu?

14 Iesu ese aposetolo taudia edia mauri dalana na e lalopararalaia. (Ioa. 2:24, 25) Idia e tubu gabuna ai tomadiho igunalaina taudia na lada bada bona dagi e lalo badava. (Mat. 23:6) Danu, unu tomadiho igunalaiana taudia na e laloava idia ese ma haida na e hereadia. f (Luka 18:9-12) Iesu na e laloparara aposetolo na taunimanima unu bamodia bogaraḡidiai e tubu dainai edia lalohadai bae tohotoho diba. (Her. 19:11) Bona mai dibana idia na bae kerere diba, una dainai e kerereva neganai, ia na e haheaukava. Mai dibana idia kudoudia na nanamo, una dainai mai ena haheauka ida e durudia, hekokoroku bona heaḡi karadia bae dadarai bonalalokau bae hahedinaraia.

IESU ENA HAHEITALAI BE EDE BAITA TOHOTOHOA TOMA?

15. Iakobo, Ioane bona aposetolo ma haida ediai e vara ḡauna amo dahaka ta dibamu?

15 Iakobo bona Ioane na Basileia lalonai dagi badadia bae abi totona Iesu e noia na dia maoro. Aposetolo ma haida danu e kerere, badina lalotamona karana na e hadikaia. To Iesu ese unu aposetolo 12 na mai ena hebogahisi bona lalokau ida e kara henidia. Dahaka ta dibamu? Ta dibamu ḡauna na, dia haida edia kara mo baita lalodia, to danu baita kara henidia dalana na mai anina bada. Dahaka ese baine duruda unu baita kara toma? Bema tadikaka ta enai ta lalohisihisimu, siboda baita henanadai: ‘Lau be dahaka dainai iena kara na lalohisihisilaiamu? Una ese egu manoka ḡauna e hahedinaraiamu bona baina hanamoa na namo, a? Lalogu e hahisiamu tauna be hekwakwanai haida e davarimu, a? Ena be na laloamu badi maorona dainai baina lalohisihisi, to lalokau baina hahedinaraia bona ena dika baina gwautao diba, a?’ Baita helalokau hehenimu neganai, baita hahedinaraiamu ita na Iesu ena hahediba korikoridia.

16. Iesu ena haheitalai amo ma dahaka ta dibamu?

16 Iesu ena haheitalai ese danu e hadibadamu namona na tadikakada baita lalopararalaidia. (Her. 20:5) Momokani, Iesu na taunimanima kudoudia na mai dibana, a ita be lasi. To tadikakada ese e hahisidamu neganai baita haheauka diba. (Efe. 4:1, 2; 1 Pet. 3:8) Edia mauri dalana baita diba namonamomu neganai, unu baita kara tomamu na dia auka. Mani haheitalai ta a laloa.

17. Seket tauna ta na tadikaka ta ena kara e diba namonamo dainai dahaka e vara?

17 East Africa ai seket tauna ta na e helalotaomu tadikaka ta ena kara na dia namo. Una seket tauna be dahaka e kara? Ia na e gwa: “Una tadikaka na asina dadaraia, to na lalo iena kara baina diba namonamo.” Unu amo seket tauna na e diba, una tadikaka ena tubu dalana dainai iena kara na unu bamona. Una seket tauna na ma e gwa: “Na diba una tadikaka na ena tubu dalana dainai e hekwarahi ma haida baine kara namo henidia, bona ena mauri e haidaua dainai, una na na laloa bada. Ai na tura namodia ai ala.” Oibe, baita hekwarahimu tadikakada baita lalopararalaidiamu neganai lalokau ihahedinaraina na be haraḡamu.   

18. Ta ese e hahisidamu neganai ededia henanadai baita lalo? (Hereva Lada-isidia 26:20)

18 Nega haida ta lalomu e hahisida tauna baita hereva henia na namo. To, namona na ini henanadai do baita lalo: ‘E vara ḡauna ibounai be mai dibagu?’ (Her. 18:13) ‘Reana ia na se laloa lau baine hahisigu, ani?’ (Koh. 7:20) ‘Lau danu nega ta unu na kerere toma, a?’ (Koh. 7:21, 22) ‘E hahisigu tauna ba hereva heniamu neganai, hekwakwanai ba hamaoromaoroamu eiava ba habadaiamu?’ (Hereva Lada-isidia 26:20 ba duahia.) Nega baita atomu henanadai unu bamodia baita haerodiamu neganai, baita dibamu lalokau dainai tadikakada edia dika baita gwautao.

19. Lalomu ba hadaia dahaka ba kara?

19 Iehova ena Witnes taudia iboudiai na e helalokau hehenimu, unu amo e hamomokaniamu idia na Iesu ena hahediba korikoridia. Ena be tadikakada na dia ḡoḡoevadae to ta ta ese lalokau baita hahedinaraiamu neganai, baita hamomokaniamu ita na Iesu ena hahediba korikoridia. Unu ta kara tomamu neganai, ma haida ta durudiamu tomadiho momokanina e dibaiamu, bona ita ida Iehova, lalokau Diravana, ta tomadiho heniamu. Namona na laloda baita hadai, lalokau korikorina baita hahedinaraia, una na Kristen korikoridia edia kara.

ANE 25 Hahediba Tauna Korikorina Ena Kara

a Taunimanima momo na ita padadai lalokau korikorina e itaiamu dainai, hereva momokani e ura heniamu. To, ita na dia ḡoevadae dainai, nega haida na e aukamu tadikakada baita lalokau henidia. Mani aita itaia, dahaka dainai lalokau na mai anina bada bona haida e kereremu neganai edena dala ai Iesu ena haheitalai baita tohotohoa.

c The Watchtower, November 1, 2012, rau 13-14 ai, atikol ladana, “At Last, My Life Has a Purpose ba itaia.

d The Watchtower, May 1, 2012, rau 18-19 ai, atikol ladana My Life Seemed Good ba itaia.

e Ina atikol na dia 1 Korinto 6:9, 10 ese e herevalai kara dika badadia e gwauraimu, unu na elda taudia ese bae hamaoromaoro ḡaudia.

f Buka ta ai rabi tauna ta na e gwa: “Ina tanobada ai taunimanima 30 na kara maoromaoro tauna Abraham heḡereḡerena. Bema idia na 30, rarua na lau bona natugu merona; bema idia na 10, rarua na lau bona natugu merona, bema idia na 5, rarua na lau bona natugu merona, bema idia na rua, una na lau bona natugu merona, to bema tamona una na lau.”