Skip to content

Skip to table of contents

Emui Lalokau Na Basine Keru

Emui Lalokau Na Basine Keru

“Kara havara danu baine vara rohoroho, bena diaḡau edia lalokau do baine keruma.”​—MAT. 24:12.

ANE: 23, 24

1, 2. (a) Mataio 24:12 ai Iesu be daidia e herevalaidia? (b) Edena dala ai Kara bukana ese e hahedinaraia Kristen taudia ginigunadia momo ese lalokau e hahedinaraia? (Rau 17 ai laulau ba itaia.)

IESU na e gwa, “tanobada dokona” ai taunimanima “diaḡau edia lalokau do baine keruma.” (Mat. 24:​3, 12) Aposetolo edia negai, Iuda taudia, sibodia e hegwauraiva Dirava ena taunimanima, edia lalokau Dirava enai na e keru.

2 Una negai danu, Kristen taudia momo ese “Iesu Keriso sivaraina namona” e harorolaia goadagoadava, bona Dirava, edia Kristen tadikaka, bona idau taudia e lalokau henidiava. (Kara 2:​44-47; 5:42) To aposetolo edia negai, Iesu ena hahediba haida edia lalokau na e keru.

3. Dahaka ḡau haida daidiai Kristen taudia haida edia lalokau na e keru?

3 Iesu Keriso ese Efeso ai e nohova Kristen taudia na ini e hamaorodia toma: “Ina na na lodulai henimumu: emu lalokau gunana vada o negea.” (Apok. 2:⁠4) Dahaka dainai Iesu na unu e gwau toma? Keriso ena hahediba ginigunadia haida na tanobada ena lalohadai ese e hakaudia kerere. (Efe. 2:​2, 3) Hari ina negai tano momo heḡereḡeredia, Efeso hanuana na kara dika amo e honu. Ia na taḡa hanuana dainai taunimanima momo na moni bona kohu e lalo badava, moale karadia idauidau e karava, bona mauri namona e moalelaiava. Mataḡaniḡani karadia dainai lalokau na asie hahedinaraia. Danu, matabodaḡa karadia na e bada herea.

4. Hari ina negai edena dalai lalokau na e kerumu? (b) Ededia dala toi ai eda lalokau baita hagoadaia?

4 Iesu ena peroveta herevana, ‘lalokau baine keru,’ na iseda negai danu e ḡuḡurumu. Hari ina negai taunimanima edia lalokau Dirava enai na e maraḡi e laomu. Taunimanima milion momo ese Dirava ena heduru na asie tahuamu, to tanobada oreadia edia heduru e tahumu, hekwakwanai ihamaoromaorodia totona. Una dainai, Iehova Dirava asie tomadiho heniamu taudia bogaraḡidiai lalokau na e kerumu. To, aposetolo edia negai Efeso kongrigeisen ai e vara heḡereḡerena, hari ina negai Kristen taudia momokanidia na reana be laloamu edia mauri ai e davarimu ḡaudia daidiai idia na heḡereḡere, bona una ese edia lalokau na baine hamaraḡia diba. Ina stadi ai ita ese eda lalokau baita hagoadaia daladia toi baita herevalaimu, (1) Iehova baita lalokau henia, (2) Baibul ena hereva momokani baita ura henia, bona (3) tadikakada baita lalokau henidia.

IEHOVA BAITA LALOKAU HENIA

5. Dahaka dainai Dirava baita lalokau henia na namo?

5 Iesu ese lalokau baine keru karana e herevalaia neganai, mai anina bada lalokauna e herevalaia. Iesu na eto: “Lohiabada emu Dirava ba lalokau henia mai lalomu idoinai, mai laumamu idoinai, mai daramu idoinai. Ina na haheḡani gini-gunana bona hereana.” (Mat. 22:​37, 38) Oibe, Iehova ilalokau henina karana ese baine duruda Iena taravatu baita badinadia, baita haheauka bona kara dika baita inai henia. (Salamo 97:10 ba duahia.) To, Satana bona ena tanobada na e uramu, eda lalokau Dirava enai bae hadikaia.

6. Dirava ilalokau henina karana na e kerumu dainai dahaka e varamu?

6 Ina tanobada ai momo ese lalokau anina na asie lalopararalaiamu. Idia ese ḡau iboudiai ihavarana Diravana na asie lalokau heniamu to ‘sibodia e heura hehenimu.’ (2 Tim. 3:⁠2) Ina tanobada na Satana ese e lohiaiamu dainai, “tau-anina ena heḡahusi, mata-dika, mauri ena heaḡi kava” karadia na e badamu. (1 Ioa. 2:16) Aposetolo Paulo ese Kristen taudia e hadibadia, eto: “Tau-anina ilalona be mase; . . . tau-anina ilalona ese Dirava e inai heniamu.” (Roma 8:​6, 7) Momokani, edia mauri ai kohu eiava matabodaḡa karadia e lalo badamu taudia na dokonai e lalohisihisimu.​—⁠1 Kor. 6:18; 1 Tim. 6:​9, 10.

7. Hari ina negai dahaka ese Keriso murinai e rakamu taudia baine tohodia diba?

7 Tano haida ai, Dirava asie abia daemu taudia (atheists), Dirava e nohomu o lasi lalohadaina e abiamu taudia (agnostics), bona evolusen e abia daemu taudia ese edia hereva amo ma haida edia abidadama bona lalokau Dirava enai e hadikaiamu. Idia na e gwaumu ta na asi aonegana bema e abia daemu ḡau iboudiai na mai Ihavaradia Tauna. Danu, momo lalodia e verimu saiens taudia edia lalohadai bae abi dae, unu amo ḡau iboudiai ihavaradia Diravana basie laloa bada. (Roma 1:25) Bema unu hahediba herevadia baita abi daemu, ita na Iehova ena amo baita daudaumu, bona eda lalokau na be kerumu.​—Heb. 3:12.

8. Iehova ena taunimanima momo be dahaka hekwakwanai e davarimu? (b) Salamo 136 ai dahaka hahegoada herevana baita davariamu?

8 Lalomanoka karana ese danu eda abidadama baine hamanokaia diba, bena eda lalokau Dirava enai baine keru. Satana ese e biaguamu nega oromana dikana ai, ita iboudai na nega haida ta lalomanokamu. (1 Ioa. 5:19) Reana ta davarimu hekwakwanaidia haida na, buruka, gorere, eiava moni na dia heḡereḡere. Eiava ta mamiamu ita na dia heḡereḡere ḡau momo baita kara, o ta lalomu ḡaudia na se varamu, eiava eda kerere daidiai ta lalomanokamu. To, dia namo unu hekwakwanai eiava hemami dainai baita laloa Iehova ese ita na vada e rakatanida. Namona na Iehova ese ita edai e hahedinaraia mia hanaihanai lalokauna baita laloa dobu. Salamo 136:23 na e gwaumu: “Ia ese e laloda tao eda noho dika ai; badina be ena hebogahisi [“mia hanaihanai lalokauna,” NWT] na e hesiriu hanaihanaimu.” Oibe, Iehova ese ena mia hanaihanai lalokauna na nega iboudiai ena hesiai taudia ediai e hahedinaraiamu. Una dainai, ta diba momokanimu ia ese eda “noinoi” na e kamonaimu.​—Sal. 116:1; 136:24-26.

9. Dahaka ese Paulo e hagoadaia Dirava baine lalokau henia hanaihanai totona?

9 Salamo itorena tauna heḡereḡerena, Paulo na Iehova ena heduru e laloa loulou karana ese e hagoadaia. Paulo na eto: “Lohiabada be egu hekaha, Lau na basina gari; Taunimanima ese ede bae hadikagu toma?” (Heb. 13:⁠6) Paulo na e diba momokani Iehova ese ia na baine durua, una dainai enai e vara hekwakwanaidia na e haheaukalai. E davari hekwakwanaidia ese ia na se hamanokaia. Ena be Paulo na dibura ruma ai, to ia na hahegoada revarevadia momo e tore. (Efe. 4:1; Fili. 1:7; File. 1) Oibe, ena be Paulo na hahetoho momo e davari, to ia na dounu Dirava e lalokau heniava. Dahaka ese e hagoadaia dainai unu e kara toma? Ia na ‘hisihisi iboudiai lalodiai tauda e halodiamu’ Diravana enai e tabekau. (2 Kor. 1:​3, 4) Edena dalai Paulo ena haheitalai baita tohotohoa bona eda lalokau Iehova enai baita hagoadaia?

Iehova ba lalokau henia (Paragraf 10 ba itaia)

10. Edena dalai eda lalokau Iehova enai baita hagoadaia?

10 Iehova ilalokau henina karana baita hagoadaia dalana ta na Paulo ese e gwauraia. Eto: “Ḡuriḡuri basio hadokoa.” Gabeai ma e gwa: “Ḡuriḡuri ba goadalaia nega idoinai.” (1 Tes. 5:17; Roma 12:12) Ḡuriḡuri karana ese eda hetura karana Dirava ida baine hagoadaia diba. (Sal. 86:⁠3) Eda hemami bona lalohadai na Iehova enai baita gwaurai hedinaraimu neganai, ita ese Tamada guba ai, “ḡuriḡuri ikamonaina Diravana,” baita raka henia kahimu. (Sal. 65:⁠2) Danu, Iehova ese eda ḡuriḡuri be haerelaimu neganai, eda lalokau ienai na be goadamu. Unu amo baita lalopararamu “Iehova na e boi heniamu taudia iboudiai dekedekediai.” (Sal. 145:18) Ta diba momokanimu Iehova ese ita na be durudamu dainai, eda abidadama e tohoamu ḡaudia na baita haheaukalaidia diba.

BAIBUL ENA HEREVA MOMOKANI BAITA URA HENIA

11, 12. Edena dalai Baibul ena hereva momokani baita ura henia?

11 Ita na Kristen tauda dainai, hereva momokani ta laloa badamu bona ta badinaiamu. Dirava ena Hereva na hereva momokani badina korikorina. Iesu na Tamana e ḡuriḡuri henia neganai, eto: “Emu hereva na hereva momokani.” (Ioa. 17:17) Una dainai, Dirava ena Hereva ai diba maoromaorona baita abiamu neganai, hereva momokani baita ura heniamu. (Kol. 1:10) To, diba iabina karana mo na dia heḡereḡere. Salamo 119 e torea tauna ese be durudamu Baibul ena hereva momokani baita ura henia badina baita lalopararalaia totona. (Salamo 119:​97-​100 ba duahi.) Dina ta ta ai, nega ta atomu Baibul siridia baita lalodia dobu totona, a? Eda mauri lalonai unu siri baita badina daladia baita lalodia dobumu neganai, eda ura Baibul ena hereva momokani ai na be badamu.

12 Salamo itorena tauna na eto: “Emu hereva mamidia egu ai daka gaiho! Edia gaiho mamidia ese bada-ranuna gaihona e hereaiamu udugu ai.” (Sal. 119:103) Una heḡereḡerena, Dirava ena orea amo ta abimu lauma aniani namodia na baita moalelai diba. Vaitani unu lauma aniani na ududa ai baita atodia, unu amo hereva momokani “mai mamidia” na baita lalodiatao bona ma haida baita durulaidia.​—⁠Koh. 12:10.

13. Dahaka ese Ieremia e durua Baibul ena hereva momokani e ura henia, bona dahaka e kara?

13 Peroveta tauna Ieremia ese Baibul ena hereva momokani na e ura henia. Dirava ena hereva ese kudouna e hamarerea dalana na ini e herevalaia toma: “Emu hereva na davaridia, bena na anidia, emu hereva ese e hamoalegu, lau lalogu ihamoalena ḡaudia ai ela; badina be Dirava, Iehova Sabaota e, lau oi ladamu vada na henemailaia.” (Ier. 15:16) Ieremia ese Dirava ena hereva namodia na e lalodia dobu bona e ura henidia. Ia na e moale badina ia ese Dirava ladana e henemailaia bona ena hereva e harorolaiava. Baibul ena hereva momokani baita ura heniamu neganai, ita danu baita moalemu badina Dirava ladana ta henemailaia bona ina nega dokona ai ena Basileia ta harorolaiamu.

Baibul ena hereva momokani ba ura henia (Paragraf 14 ba itaia)

14. Edena dalai Baibul ena hereva momokani iura henina karana baita hagoadaia?

14 Baibul bona eda pablikeisen iduahidia karana amo Baibul ena hereva momokani iura henina karana baita habadaia dibamu. To dia una mo, dahaka ese danu baine duruda diba? Baibul ena hereva momokani iura henina karana na baita hagoadaia dibamu, bema hanaihanai kongrigeisen heboudia baita lao henimu. Pura ta ta ai Gima Kohorona amo Baibul ta stadilaiamu karana na Dirava ese ita e hadibadamu dalana badana ta. Baita stadilaia kahana baita lalopararalaia namonamo totona, namona na Gima Kohorona Stadi ta ta baita heḡaeḡaelaidia namonamo. Una baita karaia dalana ta na, e hetore Baibul siridia baita duahidia. Hari ina negai, Gima Kohorona na gado momo ai jw.org websait amo ba daonloud diba, eiava JW Library app ai ba duahia diba. Una dala amo Gima Kohorona ai e hetore siridia na baita davaridia haraḡamu. Herevana edena dala baita ḡaukaralaia, to siri baita duahidia namonamo bona baita lalodia dobu neganai, eda ura Baibul ena hereva momokani ai na be badamu.​—Salamo 1:2 ba duahia.

TADIKAKADA BAITA LALOKAU HENIDIA

15 Tanobada ai Iesu na ena hanuaboi ginigabena ai, ena hahediba e hamaorodia, eto: “Haheḡani matamatana name henimui: ba helalokau heheni. Lau ese na lalokau heni­muimu heḡereḡerena, umui danu ba helalokau heheni. Unu amo taunimanima iboudiai bae diba umui na lauegu hahediba: ba helalokau heheni dainai.”​—Ioa. 13:34, 35.

16 Eda tadikaka taihu baita lalokau henidiamu neganai, ita na Iehova ta lalokau heninamu. Momokani, Iehova bona tadikaka taihu baita lalokau henidia na namo. Aposetolo Ioane na eto: “Tadikakana, e itaiamu tauna, na basinema ura henia, se itaiamu Diravana ede bema ura henia toma?” (1 Ioa. 4:20) Danu, Iehova bona eda tadikaka taihu ta lalokau henidiamu neganai, ita na Baibul ta ura heniamu. Dahaka dainai? Badina Baibul ena hereva momokani iura henina karana ese be durudamu, mai kudouda idoinai ida Dirava bona eda tadikaka taihu ilalokau henidia karana ena haheḡani baita badinaiamu.​—1 Pet. 1:22; 1 Ioa. 4:21.

Tadikaka bona taihu ba lalokau henidia (Paragraf 17 ba itaia)

17. Ededia dala haida ai lalokau baita hahedinaraia diba?

17 Tesalonika Ginigunana 4:​9, 10 ba duahi. Ededia dala haida ai eda kongrigeisen lalonai lalokau baita hahedinaraia? Reana tadikaka o taihu burukana ta na eda motuka amo Kristen heboudia baita laohaia diba. Eiava vabu ta ena ruma baita hanamoa. (Iak. 1:27) Tadikaka bona taihu haida na e lalomanokamu, eiava e lalohekwarahimu o hahetoho ma haida e davarimu, namona na idia baita hagoadadia bona baita durudia. (Her. 12:25; Kol. 4:11) Bema eda hereva bona kara amo baita hahedinaraiamu tadikaka taihu na ta lalodia badamu, ta hamomokaniamu idia na ta lalokau henidiamu.​—Gal. 6:10.

18. Dahaka ese baine duruda eda tadikaka taihu ida hekwakwanai baita hamaoromaorodia?

18 Baibul na e peroveta ina nega oromana dikana ena “dina gabedia” ai, taunimanima na be mataḡaniḡanimu bona sibodia be helalo badamu. (2 Tim. 3:​1, 2) Ita na Kristen tauda dainai, namona na baita ḡaukara goada eda lalokau Dirava enai, Baibul ena hereva momokani ai, bona tadikaka taihu ediai baita habadaia. Momokani, nega haida tadikaka taihu bogaraḡidiai hekwakwanai haida na be varamu. To, lalokau dainai unu hekwakwanai baita hamaoromaorodiamu neganai, una ese kongrigeisen na be duruamu. (Efe. 4:32; Kol. 3:14) Dia namo ḡau ta ese eda lalokau baine hakerua. To, namona na hanaihanai Iehova, iena Hereva, bona eda tadikaka taihu baita lalokau henidia.