Skip to content

Skip to table of contents

Nega Dokona ai E Hetuari Heheni Pavapavadia

Nega Dokona ai E Hetuari Heheni Pavapavadia

Ina maua ai e herevalai peroveta herevadia haida na nega tamona ai e vara ḡaudia. Unu iboudiai ese e hamomokanimu ita na “dokona negana” ai ta nohomu.​—Dan. 12:4.

  • Siri Apok. 11:7; 12:13, 17; 13:1-8, 12

    Peroveta herevana Laḡani tausen momo lalodiai “daḡedaḡe ḡauna” na taunimanima e lohiadia. Nega dokona ai, ia kwarana ihahituna na e haberoa. Gabeai, una bero na e namo lou bona “tanobada taudia” ese una daḡedaḡe ḡauna e badinaia. Satana ese una daḡedaḡe ḡauna e ḡaukaralaiamu ‘hahine natuna oredia e tuari henidiamu.’

    Ena ḡuḡuru Abata murinai, Iehova e inai heniava gavamanidia ese taunimanima e lohiadia. Laḡani 3,000 mai kahana muridiai, gavamani goadana ta ladana Britain ena siahu na Tanobada Tuarina Ginigunana lalonai e maraḡi. To, United States ida e ḡaukara hebou neganai, ena siahu e abia lou. Nega dokona ai, Satana ese gavamani iboudiai e ḡaukaralaidiamu Dirava ena taunimanima bae daḡedaḡe henidia totona.

  • Siri Dan. 11:25-45

    Peroveta herevana Not kahana pavapavana bona saut kahana pavapavana na nega dokona ai bae hetuari heheni.

    Ena ḡuḡuru Germany ese Britain bona United States e tuari henidia. Laḡani 1945 ai, Soviet Union bona ia e duruava tanodia na not kahana pavapavana ai ela. Laḡani 1991 ai, Soviet Union na e moru, bena gabeai Russia bona ia e duruava tanodia ese not kahana pavapavana ena ḡaukara e karaia.

  • Siri Isa. 61:1; Mal. 3:1; Luka 4:18

    Peroveta herevana Iehova ese ena “gwaukau tauna” e siaia Mesia Basileiana do se gini neganai dala baine “lailaia.” Una “gwaukau tauna” ese “sivarai namo ogoḡami taudia baine harorolai henidia.”

    Ena ḡuḡuru Laḡani 1870 amo C. T. Russell bona bamona na e ḡaukara goada Baibul ena hereva momokani bae hahedinarai totona. Laḡani 1880 lalodiai, idia na e laloparara namona na Dirava ena hesiai taudia na bae haroro. Idia ese atikol haida heḡereḡere “Wanted 1,000 Preachers” bona “Anointed to Preach” e halasi.

  • Siri Mat. 13:24-30, 36-43

    Peroveta herevana Tau ta na uma ai uit e hado. Bena inai tauna ta ese ava dikadia e ḡiḡi. Ava dikadia e tubu neganai uit na e koudia. Uit igogona negana ai ava dikadia na uit amo e hapararadia.

    Ena ḡuḡuru Laḡani 1870 amo Kristen koikoidia bona Kristen korikoridia edia idau e hedinarai. Nega dokona ai, Kristen korikoridia na e haboudia bona Kristen koikoidia amo e hapararadia.

  • Siri Dan. 2:31-33, 41-43

    Peroveta herevana Auri idauidau amo e karaia kaivakukuna aena palapalana na auri bona raro ḡauna.

    Ena ḡuḡuru Raro na Britain bona United States ese e lohiadiamu taudia e laulaulaidiamu, idia ese unu gavamani raruosi e gwau-edeede henidiamu. Idia ese unu gavamani edia lohia siahuna na e hamanokaiamu.

  • Siri Mat. 13:30; 24:14, 45; 28:19, 20

    Peroveta herevana “Uit” na “roge” ai e haboudia bona “hesiai tauna mai ena kamonai bona mai ena kara maoromaoro” na e abia hidi “ruma” baine naria. “Basileia sivaraina namona” na “tanobada idoinai” e harorolaia matama.

    Ena ḡuḡuru Laḡani 1919 ai hesiai tauna mai ena kamonai na e abia hidi Dirava ena taunimanima baine naridia. Una nega amo Baibul Stiuden ese haroro ḡaukarana na e habadaia. Hari ina negai, Iehova ena Witnes taudia na tano 200 mai kahana lalodiai e haroromu bona gado 1,000 mai kahana ai Baibul pablikeisin e halasimu.

  • Siri Dan. 12:11; Apok. 13:11, 14, 15

    Peroveta herevana Daḡedaḡe ḡauna doana rua ese tanobada ai taunimanima e hamaorodia “daḡedaḡe ḡauna Iaulauna” bae karaia, bona ia ese “baine hamauria.”

    Ena ḡuḡuru Tanobada ibounai gavamani goadana Anglo-America ese League of Nations ihaginina ḡaukarana e gunalaia. Una orea na tano ma haida ese e durua. Gabeai, laḡani 1926 ela 1933 ai not kahana pavapavana danu League of Nations ena memba ta ai ela. Taunimanima na e laloamu League of Nations ese tanobada ai maino baine havaraia, una na Dirava ena Basileia sibona ese baine karaia diba ḡauna. Taunimanima na e laloamu United Nations (UN) danu unu baine kara toma.

  • Siri Dan. 8:23, 24

    Peroveta herevana Vaira auka pavapavana ese “hahebua-tari badana baine havaraia.”

    Ena ḡuḡuru Britain bona United States ese taunimanima momo e hamasedia bona ḡau momo e hadika. Heḡereḡere, Tanobada Tuarina Iharuana ai, United States ese ia bona Britain e inai henidiava tanona ai atomic bomu rua e nege, una ese dika bada e havaraia.

  • Siri Dan. 11:31; Apok. 17:3, 7-11, 16

    Peroveta herevana Mauri ḡauna “kakakakana” na guri dobu masemasena amo e dae bona ia na pavapava namba eit. Doana gwautaosi ese “ariara hahinena” e hamasea, bena ia danu e hamasea. Daniel bukana ese una pavapava na e gwauraiamu “ḡau dika-rohorohona, hahevahu ḡauna.”

    Ena ḡuḡuru Tanobada Tuarina Iharuana ai, League of Nations na e ore. Tuari murinai, United Nations e “haginia.” League of Nations heḡereḡerena, United Nations na Dirava ena Basileia sibona ese baine abia hahenamona na ia e henia. United Nations ese tomadiho baine hadikadia.

  • Siri 1 Tes. 5:3; Apok. 17:16

    Peroveta herevana Tanobada besedia ese “Maino” bona “Namo” herevana be gwauraiamu bona “doana gwautaosi” bona “daḡedaḡe ḡauna” ese “ariara hahinena” be hamasea. Una murinai, tanobada besedia iboudiai be hamasedia oremu.

    Ena ḡuḡuru Tanobada besedia na be tomu idia ese tanobada ai maino bona noho namo na vada e havaraia. Bena, United Nations e duruamu oreadia iboudiai ese tomadiho koikoi oreadia iboudiai be haorediamu. Una na hisihisi bada hereana be matamamu negana. Aramagedono tuarina ai, Iesu ese Satana ena tanobada kahana orena ibounai be haoreamu neganai, hisihisi bada hereana na be dokomu.

  • Siri Esek. 38:11, 14-17; Mat. 24:31

    Peroveta herevana Gog na Dirava ena taunimanima be tuari henidiamu. Bena, aneru ese “e abidia hidi taudia” be haboudiamu.

    Ena ḡuḡuru Not kahana pavapavana bona tanobada ena gavamani iboudiai ese Dirava ena taunimanima be tuari henidiamu. Una tuari be vara matamamu neganai, horoa taudia oredia na be daemu guba.

  • Siri Esek. 38:18-23; Dan. 2:34, 35, 44, 45; Apok. 6:2; 16:14, 16; 17:14; 19:20

    Peroveta herevana “Hosi kurokurona” ta ai “e gui kau tauna” na Gog bona ena tuari oreadia iboudiai baine haoredia neganai ia na “baine kwalimu.” “Daḡedaḡe ḡauna” na “lahi gohuna, teio e aramu gabuna” lalonai e tahoa dobi bona nadi ta ese kaivakuku e hamakohia.

    Ena ḡuḡuru Iesu, Dirava ena Basileia Pavapavana ese Dirava ena taunimanima be hamauridiamu. Ia bona 144,000 bona aneru oreana iboudiai ese tanobada besedia iboudiai be haorediamu. Una na Satana ena tanobada ibounai be oremu negana.