Oi Mai Dibamu, A?
Baibul negadiai bouti be papyrus amo e karadiava, a?
Papyrus sirihodia
IDAUNEGAI, Egypt ai taunimanima na siriho amo e kara pepadia ladana papyrus amo e toretoreva. Greek bona Roma taudia danu papyrus * amo e toretoreva. To, momo na asi dibadia papyrus amo danu bouti e karava.
Egypt edia gara gabuna ta lalonai e davari papyrus boutidia rua laulaudia
Laḡani 2,500 gunadiai, peroveta tauna Isaia na e gwa, “Ethiopia sinavaidia unu kahadiai e nohova taudia ese gwaukau taudia na revareva vanaḡidia ai e siaidiava.” Gabeai, peroveta tauna Ieremia na e peroveta Mede bona Parasa ese Babulono hanuana bae vareai henia neganai, Babulono taudia ese “siriho amo e kara boutidia” bae gabudia, unu amo Babulono taudia na basie heau mauri.—Isa. 18:1, 2; Ier. 51:32.
Baibul na Dirava ena siahu amo e torea dainai, Baibul stiuden taudia na mai dibadia archaeology taudia ese e davari ḡaudia ese e hahedinaraimu Baibul negadiai e nohova taudia ese papyrus amo bouti e karava. (2 Tim. 3:16) Dahaka ḡau haida e davari? Archaeology taudia ese e davari evidence haida ese e hahedinaraimu Egypt ai papyrus boutidia e ḡaukaralaiva.
PAPYRUS BOUTIDIA BE EDE E KARA TOMAVA?
Egypt edia gara gabunai haba ai e tore laulaudia ese e hahedinaraimu taunimanima ese papyrus be ede e habou toma bona bouti e karalai. Tatau ese papyrus na badidia amo e utudiava, e haboudiava bena e habou ḡaudia na e kwatudia hebouva. Papyrus badina ena shape na triangle na heto. Una dainai badidia e kwatu hebouva neganai, idia na a’auka bona basie heruha diba. Buka ta ladana, A Companion to Ancient Egypt na e gwa, papyrus boutidia edia lata na 17 mita bona bara o kalo 10 eiava 12 na kahana kahanai.
Egypt edia haba ai papyrus boutina ede e karaia toma laulauna
DAHAKA DAINAI BOUTI IKARANA TAUDIA ESE PAPYRUS E ḠAUKARALAIVA?
Egypt ai, papyrus sirihodia momo na Nile Sinavaina e aru laova kourana ai e tubuva. Danu, papyrus boutidia ikaradia na dia auka. Ena be gabeai taunimanima ese au amo bouti badadia e karava, to haoda taudia bona labana taudia ese papyrus amo e kara bouti maraḡidia eiava vanaḡi na dounu e ḡaukaralaiva.
Idaunega amo taunimanima ese papyrus boutidia na dounu e ḡaukaralaiva. Greek toretore tauna ta Plutarch, aposetolo edia negai e nohova tauna na e gwa, “Una negai taunimanima haida na dounu papyrus boutidia e ḡaukaralaiva.”
^ par. 3 Siriho ladana papyrus na sinavai badidiai e tubumu. Una siriho ena lata na 5 mita bona gabana ena bada na 15 sentimita.