Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 20

Apokalupo Bukana Bona Dirava Inaina

Apokalupo Bukana Bona Dirava Inaina

“Lauma dikadia ese e gogodia gabu ta ai, ladana Heberu gadodiai be Aramagedono.”​—APOK. 16:16.

ANE 49 Iehova Na Eda Roho Mauri Gabuna

INA STADI ANINA *

1. Apokalupo bukana ese e hahedinaraiamu Dirava ena taunimanima ediai be dahaka e varamu?

 APOKALUPO bukana ese e hahedinaraiamu Dirava ena guba Basileiana na vada e lohia bona Satana na guba amo e tahoa dobi. (Apok. 12:1-9) Una dainai guba taudia na vada e moale, to ita edai na hekwakwanai e varamu. Dahaka dainai? Badina tanobada ai Satana ese Iehova e hesiai henia goadagoadamu taudia e badu henidia dikadikamu.​—Apok. 12:12, 15, 17.

2. Dahaka ese baine duruda Dirava baita badinaia tarika-tarika?

2 Edena dalai Dirava baita badinaia tarika-tarika diba, ena be Satana ese e daḡedaḡe henidamu? (Apok. 13:10) Ita be durudamu ḡauna ta na, vaira negai bae vara ḡaudia baita dibadia. Heḡereḡere, Apokalupo bukana ai, aposetolo Ioane ese kahirakahira baita moalelaimu hahenamodia haida e herevalai. Unu hahenamo ta na, Dirava ese ia e inai heniamu taudia be haorediamu. Mani Apokalupo bukana ese Dirava inaina bona idia ediai be varamu ḡaudia e herevalaidia dalana aita itaia.

DIRAVA INAINA NA “TOA” AMO E HEREVALAIDIA

3. Apokalupo bukana ese e herevalai toadia be dahaka?

3 Apokalupo bukana ena siri ginigunana ese e hadibadamu, baita duahimu herevadia na “toa” eiava laulau herevadia. (Apok. 1:1, NWT) Apokalupo bukana ese animal mai daḡedaḡedia haida e herevalaidia, bona idia na Dirava inaina e laulaulaidia. Heḡereḡere, “daḡedaḡe ḡauna [“animal mai daḡedaḡena,” NWT] ta na davara amo e dae.” Ia “doana na gwauta, kwarana na hitu.” (Apok. 13:1) Una animal murina amo, “animal mai daḡedaḡena ma ta na . . . tano lalona amo e dae.” Ia na gaigai ta na heto e hereva, bona “lahi guba amo e hadihoa.” (Apok. 13:11-13; NWT) Bena animal idauna ma ta​—mai daḡedaḡena bona kakakakana​—e hedinarai, bona ariara hahinena ta na ia latanai e helai kau. Ini animal mai daḡedaḡedia toiosi na laḡani momo lalodiai Iehova Dirava bona ena Basileia e tuari henidiamu taudia e laulaulaidia. Una dainai, namona na baita diba idia be daidia.​—Apok. 17:1, 3.

ANIMAL BADADIA FOA

Idia na “davara lalona amo e dae.” (Dan. 7:1-8, 15-17, NWT) Idia ese tanobada ena basileia o gavamani badadia e laulaulaidia, bona Daniel ena nega amo ema bona hari, unu gavamani na e uramu Dirava ena taunimanima bae biagudia toho danu. (paragraf 4, 7)

4-5. Edena dalai Daniel 7:15-17 ena hereva ese e durudamu toa anidia baita lalopararalai?

4 Dirava inaina baita dibadia totona, namona na unu toa o laulau herevadia anidia baita lalopararalai guna. Baibul ese unu na e hahedinarai ḡoevaḡoeva. Apokalupo bukana ai e hetore laulau herevadia momo anidia na Baibul bukadia ma haida ese de herevalai. Heḡereḡere, peroveta tauna Daniel na ena nihi ta ai e itaia “animal badadia hani na davara lalona amo e dae.” (Dan. 7:1-3, NWT) Bona unu animal ese e laulaulai ḡaudia na Daniel ese e herevalai. Unu animal badadia ese “pavapava” eiava gavamani hani e laulaulaidia. (Daniel 7:15-17 ba duahi.) Unu amo ta lalopararamu Apokalupo bukana ai e herevalaidia animal ese danu gavamani ena politikol oreadia e laulaulaidia.

5 Mani Apokalupo bukana ese e gwaurai toadia haida aita herevalai. Unu ta herevalaimu lalonai, baita itaiamu Baibul ese be durudamu unu toa anidia baita lalopararalaimu. Ita ese animal mai daḡedaḡedia ta ta baita herevalaimu. Ginigunana be, idia be daidia e laulaulaidia. Iharuana be, idia ediai be dahaka be varamu. Bona ihatoina na, idia ediai be varamu ḡaudia anidia be dahaka ita edai.

DAIDIA BE DIRAVA E INAI HENIAMU?

ANIMAL MAI DAḠEDAḠENA KWARANA SEVEN

Ia na “davara amo e dae” bona kwarana na seven, doana na ten, bona doana doridia ai na havava ḡaudia ten. (Apok. 13:1-4, NWT) Ia ese gavamani ena politikol oreadia iboudiai e laulaulaidia, bona idia ese tanobada taudia e lohidiamu ema bona hari. Kwarana seven be tanobada ena basileia o gavamani badadia e laulaulaidia, bona unu gavamani na e uramu Dirava ena taunimanima bae biagudia toho danu. (paragraf 6-8)

6. Apokalupo 13:1-4 ai, kwarana hitu animal mai daḡedaḡena ese dahaka e laulaulaia?

6 Kwarana hitu animal mai daḡedaḡena ese dahaka e laulaulaia? (Apokalupo 13:1-4 ba duahi.) Baibul na e gwaumu ina animal ita-itana na leopard na heto, aena na bear aena, uduna be lion uduna, bona doana na ten. Unu animal idauidau na Daniel karoa 7 ese e herevalaidia animal haniosi toadia heḡereḡeredia. To, Apokalupo bukana ai, unu animal idauidau toadia na animal tamona enai e hedinarai, dia animal idaudia haniosi. Una dainai ina animal mai daḡedaḡena na dia gavamani o basileia badana tamona mo e laulaulaia. Baibul na gwa, ia ese “iduhu iboudiai bona taunimanima iboudiai bona gado iboudiai bona bese iboudiai” e lohiadia. Una dainai, ia na gavamani e hereaia ḡauna ta. (Apok. 13:7) Baita gwau dibamu ina animal mai daḡedaḡena ese gavamani ena politikol oreadia iboudiai e laulaulaidia, bona idia ese tanobada taudia e lohiadiamu ema bona hari. *​—Koh. 8:9.

7. Animal mai daḡedaḡena kwarana hituosi ta ta be dahaka e laulaulai?

7 Animal mai daḡedaḡena kwarana hituosi ta ta be dahaka e laulaulai? Haere na Apokalupo karoa 17 ai baita davariamu, badina una karoa ese Apokalupo karoa 13 ai e herevalaia animal mai daḡedaḡena anina e hahedinaraia. Apokalupo 17:10 na e tomu: “Idia na pavapava hahitu danu: laima vada e keto, ta be e nohomu, a ta be do sema; bainema negana ai baine noho taina.” Satana ese e ḡaukaralaidia politikol oreadia iboudiai amo, hitu na ‘kwara’ ida e haheḡereḡeredia badina edia siahu na bada herea. Unu na Dirava ena taunimanima e inai henidia basileia badadia e herevalaidia. Aposetolo Ioane ena negai, idia laima o faiv na de lohia, idia na Egypt, Assyria, Babylon, Medo-Persia, bona Greece. Ioane ese matahanai e abia negana ai basileia goadana namba 6, Rome, na dounu e lohiava. To kwara namba 7 be edena basileia goadana e laulaulaia?

8. Animal mai daḡedaḡena kwarana namba 7 be daika e laulaulaia?

8 Ina atikol ai, Daniel bukana ena peroveta herevadia ese be durudamu, animal mai daḡedaḡena kwarana namba 7 eiava ginigabena anina baita dibamu. Edena basileia goadana be ina dina gabena o “Lohiabada ena dina” lalonai e lohiamu? (Apok. 1:10) Una na e ḡaukara heboumu gavamani goadadia rua, United Kingdom bona United States of America, eiava baita gwaumu, Anglo-American World Power. Una dainai, ia na Apokalupo 13:1-4 ese e herevalaia animal mai daḡedaḡena kwarana namba 7.

ANIMAL MAI DAḠEDAḠENA BONA DOANA RUA, MAMOE NA HETO

Ia na “tano lalona amo e dae” bona “gaigai ta” heḡereḡerena e hereva. Ia ese “lahi guba amo e hadihoa” bona “peroveta koikoi tauna” na heto, hoa karadia e kara. (Apok. 13:11-15, NWT; 16:13, NWT; 19:20, NWT) Anglo-America na animal mai doana rua bona peroveta koikoi tauna ese e laulaulaia, badina tanobada taudia e hakaudia kereremu bona e hamaorodiamu “animal mai daḡedaḡena” kwarana seven bona doana ten “laulauna bae karaia.” (paragraf 9)

9. Animal mai daḡedaḡena ‘doana rua, mamoe na heto,’ be dahaka e laulaulaia?

9 Apokalupo karoa 13 na ma e gwa, ina kwara namba 7, Anglo-American World Power, na animal mai daḡedaḡena na heto bona ‘doana rua, mamoe na heto,’ to “erena na huala (“gaigai badana,” NWT) erena na heto.” Una animal ese “hoa karadia badadia danu e kara: ta be lahi guba amo e hadihoa taunimanima vairadiai.” (Apok. 13:11-15) Apokalupo karoa 16 bona karoa 19 ese una animal mai daḡedaḡena na e gwauraia “peroveta koikoi tauna.” (Apok. 16:13; 19:20) Daniel ese unu bamona ḡauna ta e herevalaia, una na, Anglo-American World Power ese “hahebua-tari badana baine havaraia.” (Dan. 8:19, 23, 24) Una na e vara Tanobada Tuarina Iharuana ai. Pasifik ai una tuari ikouna totona e ḡaukaralai atomic bomu rua na Britain bona America edia saiens taudia ese e kara. Unu amo Anglo-American World Power ese vaitani “lahi [na] guba amo e hadihoa” tanobada ai.

ANIMAL MAI DAḠEDAḠENA KAKAKAKANA

Ariara hahinena o Babulono Badana na ia latanai helai. Baibul ese una animal na e gwauraia king namba 8. (Apok. 17:3-6, 8, 11, NWT) Matamanai ariara hahinena ese una animal mai daḡedaḡena e biagua, to gabeai una animal ese e hadikaia vaitani. Ariara hahinena ese tanobada idoinai tomadiho orea koikoidia iboudiai e laulaulaidia. Ina animal na hari United Nations e laulaulaia, ia ese tanobada ena politikol oreadia iboudiai e durudiamu. (paragraf 10, 14-17)

10. “Animal mai daḡedaḡena laulauna” ese dahaka e laulaulaia? (Apokalupo 13:14, 15; 17:3, 8, 11)

10 Ita ese animal mai daḡedaḡena ma ta baita herevalaiamu. Ia toana na taina kwarana hitu animal mai daḡedaḡena toana heḡereḡerena, to ia na animal kakakakana. Baibul na e gwa, ia na “una daḡedaḡe ḡauna [“animal mai daḡedaḡena,” NWT] laulauna” bona pavapava “ihataura-hanina.” * (Apokalupo 13:14, 15; 17:3, 8, 11 ba duahi.) Ioane na e gwa, ina pavapava na guna “e nohova, ma lasihia,” bona gabeai “ma bainema.” Una na United Nations oreana e laulaulaia ḡoevaḡoeva, ia ese tanobada ena politikol oreadia iboudiai e durudiamu! Guna ladana na League of Nations. Bena Tanobada Tuarina Iharuana ai, ena ḡaukara na e ore. Gabeai una orea e hedinarai lou neganai, e gwauraia United Nations.

11. Animal mai daḡedaḡedia o gavamani be dahaka e karamu, bona dahaka dainai garidia na basita gari?

11 Unu animal mai daḡedaḡedia o gavamani na lalo veri hereva koikoidia amo taunimanima e hagoadadiamu, Iehova bona ena taunimanima bae inai henidia. Laulau dalanai, idia ese “tanobada idoinai hanua hanua pavapavadia” e haboudiamu Aramagedono tuarina o “siahu idoinai Diravana ena dina badana tuarina” totona. (Apok. 16:13, 14, 16) To basita gari. Badina eda Dirava badana, Iehova, na kara ta be karaia haraḡamu, ena lohia dalana e duruamu taudia baine hamauridia.​—Esek. 38:21-23.

12. Animal mai daḡedaḡedia iboudiai ediai be dahaka be varamu?

12 Animal mai daḡedaḡedia iboudiai ediai be dahaka be varamu? Apokalupo 19:20 ese haere e heni, etomu: “Daḡedaḡe ḡauna [“animal mai daḡedaḡena,” NWT] e abia mauri, bona peroveta koikoina, hoa karadia daḡedaḡe ḡauna vairanai e kara dainai daḡedaḡe ḡauna toana e abia bona laulauna e toma henia diho taudia e koidia tauna, danu e abia mauri. Idia raruosi na mauridia ai lahi gohuna, teio e aramu gabuna, lalonai e tahodia dobi.” Anina na Dirava e inai heniamu politikol oreadia iboudiai na doini e lohiamu lalonai, Dirava ese be haoredia vaitanimu.

13. Tanobada gavamanidia daidiai Kristen taudia be dahaka hahetoho e davarimu?

13 Una anina be dahaka ita edai? Ita na Kristen tauda dainai, namona na Dirava bona ena Basileia baita badinadia. (Ioa. 18:36) Unu baita kara toma totona, tanobada ena politikol karadia amo baita gini siri na namo. To una baita karaiamu na auka, badina tanobada gavamanidia ese ita na e doridamu eda hereva bona kara amo idia baita durudia. Unu gavamani e durudiamu taudia na animal mai daḡedaḡena ena maka e abia. (Apok. 13:16, 17) To, una maka bae abia taudia iboudiai na Iehova ese baine badu henidia bona mauri hanaihanai na basie abia dibamu. (Apok. 14:9, 10; 20:4) Una dainai, ita ta ta na tanobada amo baita gini siri vaitani na ḡau badana, ena be gavamani ese e doridamu idia baita durudia.

ARIARA HAHINENA BADANA BAE HAHEMARAIA

14. Apokalupo 17:3-5 heḡereḡerena, aposetolo Ioane ese e itaia ḡauna ma ta be dahaka?

14 Aposetolo Ioane na e gwa, ia na e “hoa dikadika” e itaia ḡauna ma ta dainai. Una be dahaka? Hahine ta na unu animal mai daḡedaḡedia ta latanai e helai kau. (Apok. 17:1, 2, 6) Ia na “ariara hahinena badana” bona ladana na e gwauraia “Babulono badana.” Ia na tanobada “pavapavadia” ida “matabodaḡa karadia” e kara.​—Apokalupo 17:3-5 ba duahi.

15-16. “Babulono badana” be daika, bona ede ta diba tomamu?

15 “Babulono badana” be daika? Ina hahine ese politikol oreana ta na basine laulaulaia dibamu, badina Baibul na e gwa ia na tanobada ena politikol igunalaina taudia ida matabodaḡa karadia e karamu. (Apok. 18:9) Bona ia na animal mai daḡedaḡena latanai e helai kau karana ese e hahedinaraia, ia na e uramu idia baine biagudia. Danu, Satana ena tanobada ai mai edia mataḡaniḡani bisnes oreadia na una hahine ese basine laulaulaidia dibamu. Badina Baibul na e gwa tanobada ena “hoihoi taudia” ese unu bisnes oreadia e laulaulaidia.​—Apok. 18:11, 15, 16.

16 Baibul ai, ina hereva “ariara hahinena” anina na sibodia e hegwauraimu Dirava isiaina e lao henimu to kahanai be dirava koikoidia e tomadiho henidiamu eiava dala ma haida ai tanobada e tura heniamu taudia. (1 Sis. 5:25; Iak. 4:4) To, mai edia abidadama ida Dirava e tomadiho heniamu taudia na Baibul ese e gwauraidiamu “kara ḡoeva” eiava “rami-hebou kekenina.” (2 Kor. 11:2, NWT; Apok. 14:4, NWT) Idaunega Babulono na tomadiho koikoi karadia amo e honu. Una dainai, Babulono Badana ese tomadiho koikoi karadia iboudiai e laulaulai. Oibe, ia na tanobada idoinai tomadiho orea koikoidia iboudiai.​—Apok. 17:5, 18; mani jw.org ai Web atikol ladana What Is Babylon the Great? ba itaia.

17. Babulono Badana enai be dahaka be varamu?

17 Babulono Badana enai be dahaka be varamu? Apokalupo 17:16, 17 ese una henanadai na ini e haerelaia toma: “Mauri ḡauna [“animal mai daḡedaḡena,” NWT] doana gwautaosi o ita ḡaudia ese ariara hahinena bae inai henia; bae havahuraia, kopi kavakava bainela, bena hidiona bae ania, lahi ai bae ḡolea oho. Badina be Dirava ese e ha-uraia, ena lalo-hadai bae haḡuḡurua.” Io, Iehova na bese iboudiai lalodia be dorimu, unu amo idia ese animal mai daḡedaḡena kakakakana, eiava United Nations bae ḡaukaralaia, bena tanobada idoinai tomadiho orea koikoidia iboudiai bae inai henidia bona bae hadikadia ore vaitani.​—Apok. 18:21-24.

18. Edena dalai baita hahedinaraia diba Babulono Badana na asita duruamu?

18 Una anina be dahaka ita edai? Eda Dirava vairanai tomadiho dalana ḡoevana bona asi bebeka-bebekana baita badinaia na namo. (Iak. 1:27, NWT) Danu Babulono Badana ena hahediba koikoidia, krismas o dina unuhetomadia ma haida, bona demoni edia kara idauidau baita dadaraidia. Bona taunimanima na dounu baita hadibadia, Babulono Badana amo bae “raka lasi,” unu amo Dirava vairanai idia na bae ḡoeva bona Babulono ida basie hisihisi hebou.​—Apok. 18:4.

DIRAVA E INAI HENIAMU TAUNA BADANA BAE HAHEMAORO HENIA

GAIGAI BADANA KAKAKAKANA

Satana ese animal mai daḡedaḡena na siahu e henia. (Apok. 12:3, 9, 13, NWT; 13:4, NWT; 20:210, NWT) Satana na Iehova e inai heniamu tauna badana, bona guri dobu-masemasena ai be tahoa dobimu, unuseniai laḡani 1,000 be nohomu. Una murinai, Satana na “lahi bona teio gohuna lalonai” be tahoa vareaimu. (paragraf 19-20)

19. “Gaigai badana kakakakana” be daika?

19 Apokalupo bukana ese “gaigai badana kakakakana ta” e herevalaia danu. (Apok. 12:3, NWT) Ina gaigai ese Iesu bona ena aneru e tuari henidia. (Apok. 12:7-9) Ia ese Dirava ena taunimanima e hahisidiamu, bona animal mai daḡedaḡedia o gavamani na siahu e henidiamu. (Apok. 12:17; 13:4) Una gaigai be daika? Ia na “idau negai gaigaina,” ladana na ‘Diabolo bona Satana.’ (Apok. 12:9; 20:2) Ia ese Iehova e inai heniamu taudia iboudiai e biagudiamu.

20. Gaigai badana enai be dahaka be varamu?

20 Gaigai badana enai be dahaka be varamu? Apokalupo 20:1-3 na e gwa aneru ta ese Satana na guri dobu-masemasena lalonai be tahoa dobimu. Una guri na vaitani dibura rumana na heto. Unu amo Satana ese “bese idau-idau basine haraiva-raivadia diba ela bona laḡani daha ta bae ore.” Dokonai, Satana bona ena demoni na “lahi bona teio gohuna lalonai” be tahodia dobimu, anina na be haoredia vaitanimu. (Apok. 20:10) Mani a laloa, tanobada ai Satana bona ena demoni na da lasihidia. Una na nega namo hereana, ani?

21. Dahaka dainai Apokalupo bukana ai tame herevalai ḡaudia daidiai baita moale?

21 Apokalupo bukana ai ini toa idauidau anidia tame lalopararalai karana ese ita na eme hagoadada! Tame diba Iehova e inai heniamu taudia be daidiai bona idia ediai be dahaka be varamu. Io, “ini peroveta herevadia baine duahi badabada tauna na baine moale”! (Apok. 1:3, NWT) To Dirava ese inaina be haorediamu neganai, ia e badinaiamu taudia be dahaka hahenamo idauidau be moalelaimu? Atikol gabena ai una baita herevalaiamu.

ANE 30 Iehova Ena Lohia E Matama

^ Apokalupo bukana ese Dirava inaina baita dibadia toadia haida e herevalai. Daniel bukana ese e durudamu unu toa anidia baita lalopararalai. Ina atikol ai, ita ese Daniel bukana ena peroveta herevadia haida na Apokalupo bukana ena peroveta herevadia ida baita haheḡereḡerediamu. Unu amo baita dibamu Dirava inaina be daidia. Bena idia ediai be varamu ḡaudia baita herevalaimu.

^ Kwarana hitu animal mai daḡedaḡena ese gavamani ena politikol oreadia iboudiai e laulaulaidia badina ta na, ia “doana na gwauta” o ten. Baibul ai nega momo namba 10 e ḡaukaralaiamu neganai, ḡau ta idoinai e ḡuḡuru karana e herevalaiamu.

^ Ia na dia animal mai daḡedaḡena ginigunana heḡereḡerena, ia doana ai kwara havava ḡaudia o crown na lasi. (Apok. 13:1) Badina ia na pavapava “hituosi” amo ema bona idia ese siahu e henia.​—Mani jw.org ai Web atikol ladana What Is the Scarlet-Colored Beast of Revelation Chapter 17? ba itaia.