Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 21

Apokalupo Bukana Bona Emu Vaira Negana

Apokalupo Bukana Bona Emu Vaira Negana

“Amen! Lohiabada Iesu e, aoma.”​—APOK. 22:20.

ANE 54 Abidadama Korikori Baita Abia

INA STADI ANINA *

1. Taunimanima be dahaka abi hidi badana bae karaia na namo?

 HARI ina negai, taunimanima na abi hidi badana ta bae karaia na namo. Ḡauna binai, idia be Iehova Dirava bae sapotia badina ia ese iunives e lohiaiamu be maoro, eiava Satana Diabolo ena kahai bae gini, a? Namona na tamona bae abia hidi. Be karaiamu abi hidina ese be hahedinaraiamu idia be mauri hanaihanai be abiamu eiava lasi. (Mat. 25:31-33, 46) “Hisihisi badana” lalonai, Dirava ese be abia hidimu idia baine hamauridia eiava baine hamasedia.​—Apok. 7:14; 14:9-11; Esek. 9:4, 6.

2. (a) Heberu 10:35-39 ese e hagoadadamu dahaka baita kara? (b) Apokalupo bukana ese ita be ede be duruda tomamu?

2 Heberu 10:35-39 ba duahi. Bema oi na abi hidi o kara Iehova ena lohia dalana ba sapotia, una na abi hidi maorona. Bona hari oi na o uramu ma haida ba durudia abi hidi maorona bae karaia. Unu ba kara toma totona, namona na Apokalupo bukana ese e herevalai ḡaudia ba ḡaukaralai diba idia ba durudia. Apokalupo bukana ese Iehova e inai heniamu taudia ediai be varamu ḡauna, bona Iehova ena lohia dalana e badinaiamu taudia be abimu hahenamodia e herevalai. Namona na unu mai anidia bada hereva momokanidia aita herevalaidia. Una ese be hagoadadamu, dounu Iehova baita hesiai henia totona. Danu, ta diba ḡaudia baita ḡaukaralai diba ma haida baita durudia abi hidi maorona bae karaia bona bae badinaia.

3. Ina atikol ai dahaka baita herevalaimu?

3 Ina atikol ai, ita na ini henanadai baita herevalaimu: Dirava ena lohia dalana e badinaiamu taudia ediai be dahaka be varamu? Danu, Apokalupo bukana ese e herevalaia animal mai daḡedaḡena kakakakana e badinaiamu taudia ediai be dahaka be varamu?

DIRAVA E BADINAIAMU TAUDIA EDIAI DAHAKA BE VARAMU?

4. Aposetolo Ioane be edena orea e itaia Iesu ida guba ai?

4 Aposetolo Ioane na matahanai ta ai, Iehova ena lohia dalana e badinaiamu bona mauri hanaihanai ena hahenamo e abi oreadia rua e itadia. Orea ginigunana na, taunimanima 144,000. (Apok. 7:4) Idia na Dirava ese tanobada amo e abidia bona guba ai Iesu ida gavamani o Basileia lalonai bae lohia. Idia na Iesu ida tanobada idoinai be lohiaiamu. (Apok. 5:9, 10; 14:3, 4) Matahanai lalonai, Ioane ese e itadia idia na guba ai Iesu ida Siona Ororona ai gigini.​—Apok. 14:1.

5. Kahirakahira horoa taudia oredia ediai be dahaka be varamu?

5 Aposetolo edia nega amo ema bona hari, Dirava ese taunimanima tausen momo e abidia hidi, 144,000 taudia ai baela totona. (Luka 12:32; Roma 8:17) To, Ioane na e hamaoroa, dina gabedia ai horoa orena taudia, eiava namba maraḡina mo, tanobada ai bae mauri. Hisihisi badana do se matama neganai, unu horoa taudia “oredia” na Iehova ena lalonamo “toana” ginigabena bae abia. (Apok. 7:2, 3; 12:17) Bena hisihisi badana lalonai, unu horoa orena taudia na guba be laomu bona 144,000 taudia ma haida ida be ha hedavarimu. Unuseniai idia na Iesu ida Dirava ena Basileia lalonai be lohiamu.​—Mat. 24:31; Apok. 5:9, 10.

6-7. (a) Ioane be edena orea ma ta e itaia, bona idia ediai be dahaka ta dibamu? (b) Dahaka dainai horoa orena taudia bona “hutuma bada-herea” na Apokalupo karoa 7 ena ḡuḡuru negana e nariamu?

6 Ioane ese guba oreana e itaia murinai, “hutuma bada-herea” ma e itadia. Idia na dia 144,000 taudia heḡereḡeredia, badina be ina orea iharuana taudia na asi iduahidia. (Apok. 7:9, 10) Idia ediai be dahaka ta dibamu? Aneru ese Ioane e hamaoroa: “Ini na hisihisi badana amo vada ema, edia dabua na Mamoe Natuna rarana ai e huri, e hakurokuro.” (Apok. 7:14) Unu “hutuma bada-herea” na hisihisi badana amo be roho maurimu neganai, tanobada ai be nohomu bona hahenamo namo hereadia be moalelaimu.​—Sal. 37:9-11, 27-29; Her. 2:21, 22; Apok. 7:16, 17.

7 Ena be ita na e abida hidi guba baitala eiava ina tanobada ai baita noho, to ita be ta abia daemu Apokalupo karoa 7 be ḡuḡurumu negana na baita itaiamu, a? Oibe. Dirava e hesiai heniamu oreadia ruaosi ediai una na moale bada negana! Ita na baita moale dikadikamu badina Iehova ena lohia dalana ibadinana karana ta abia hidi. To Apokalupo bukana ese hisihisi badana ai bae vara ḡaudia ma haida be ede e herevalai toma?​—Mat. 24:21.

DIRAVA E INAI HENIAMU TAUDIA EDIAI DAHAKA BE VARAMU?

8. Hisihisi badana be ede be hematama tomamu, bona taunimanima momo be dahaka be karamu?

8 Atikol 20 ai ta herevalaia heḡereḡerena, kahirakahira ina tanobada ena politikol oreadia iboudiai ese Babulono Badana o tanobada idoinai tomadiho orea koikoidia iboudiai be tuari henidiamu. (Apok. 17:16, 17) Una na hisihisi badana be hematamamu negana. Una dainai, o laloamu ma momo ese lalodia be hadaimu Iehova be tomadiho heniamu, a? Lasi. To, Apokalupo karoa 6 ese e hahedinaraia una nega aukana ai, Iehova asie hesiai heniamu taudia na ororo hetomadia politikol oreadia bona bisnes oreadia ediai, komu gabudia o heduru be tahumu. Idia na basie uramu Dirava ena Basileia bae durua dainai, Iehova ese be dadaraidiamu.​—Luka 11:23; Apok. 6:15-17.

9. Hisihisi badana lalonai edena dalai Iehova ena taunimanima ese be hahedinaraiamu idia na i’idau, bona dahaka be varamu?

9 Momokani, hisihisi badana lalonai Iehova ena taunimanima ese be hahedinaraiamu idia na i’idau. Tanobada ai idia sibodia mo Iehova Dirava be hesiai heniamu bona basie uramu “animal mai daḡedaḡena” bae durua. (Apok. 13:14-17NWT) Idia na dounu Iehova be badinaiamu dainai, Iehova e inai heniamu taudia na be badu dikadikamu. Una dainai, tanobada idoinai gavamani iboudiai ese Dirava ena taunimanima be tuari henidiamu. Baibul ese una na e gwauraia Gog, Magog tanona tauna ena tuari.​—Esek. 38:14-16.

10. Apokalupo 19:19-21 heḡereḡerena, Iehova be dahaka be karamu ena taunimanima idurudia totona?

10 Una tuari dainai Iehova be dahaka be karamu? Ia na eto: “Egu badu baine vara.” (Esek. 38:18, 21-23) Apokalupo karoa 19 ese be varamu ḡauna na e herevalaia. Iehova ese Natuna be siaiamu Iena taunimanima be gimadiamu bona inaidia be hadarerediamu. “Guba ena tuari oreadia,” idia na kamonai anerudia bona 144,000 taudia, na Iesu ida Gog, Magog tanona tauna be tuari heniamu. (Apok. 17:14; 19:11-15) Una tuari ai be dahaka be varamu? Iehova e inai heniamu taudia bona oreadia iboudiai be haoredia vaitanimu!​—Apokalupo 19:19-21 ba duahi.

TUARI MURINAI, HEADAVA TA

11. Apokalupo bukana ai dahaka mai anina bada ḡauna ta e herevalaia?

11 Tanobada ai Dirava inaina ihabuadia tari karana amo be roho maurimu abidadama taudia edia hemami mani a laloa! Una negai idia na be moale dikadikamu! Ena be Babulono Badana be ore vaitanimu neganai, guba ai moale bada be varamu, to ma ḡau ta ese danu moale bada herea be havaraiamu. (Apok. 19:1-3) Una na Apokalupo bukana ese e herevalaia mai anina bada ḡauna​—“Mamoe Natuna ena headava.”​—Apok. 19:6-9.

12. Apokalupo 21:1, 2 heḡereḡerena, Mamoe Natuna ena headava be edena negai be varamu?

12 Headava be edena negai be varamu? Aramagedono tuarina do se vara ai, 144,000 taudia iboudiai na da guba ai. To, una na dia Mamoe Natuna ena headava negana. (Apokalupo 21:1, 2 ba duahi.) Anina na Aramagedono tuarina be oremu murinai bona Dirava inaina iboudiai bae mase ore murinai, Mamoe Natuna ena headava be varamu.​—Sal. 45:3, 4, 13-17.

13. Mamoe Natuna ena headava negana ai dahaka be varamu?

13 Mamoe Natuna ena headava negana ai dahaka be varamu? Headava ese tau ta bona hahine ta e hatamonadiamu. Una heḡereḡerena, Mamoe Natuna ena headava ese King Iesu Keriso bona ia “adavana,” 144,000 taudia be hatamonadiamu. Una mai anina bada negana ai, Iesu bona 144,000 taudia ese tanobada na laḡani 1,000 lalonai be lohiaiamu.​—Apok. 20:6.

HANUA MAI HAIRAINA TA BONA EMU VAIRA NEGANA

Apokalupo karoa 21 ese laulau dalanai e herevalaia Ierusalem Matamatana na “guba amo e diho, Dirava ena amo.” Laḡani 1,000 lalonai, ia ese kamonai taudia ediai hahenamo momo herea be mailaimu (Paragraf 14-16 ba itadia)

14-15. Apokalupo karoa 21 ese 144,000 taudia be dahaka ida e haheḡereḡeredia? (Rau 1 laulauna ba itaia.)

14 Apokalupo karoa 21 ese 144,000 taudia na hanua mai hairaina ta ida e haheḡereḡeredia, una hanua ladana na e gwauraia “Ierusalem matamatana.” (Apok. 21:2, 9) Una hanua badina nadidia na 12, bona unu nadi ta ta ai “Mamoe Natuna ena aposetolo taudia” 12 ladadia e tore. Dahaka dainai Ioane na e ura dikadika una anina baine diba? Badina e itaia ia ladana danu unu nadi ta ai e hetore. Una na hahenamo badana ta!​—Apok. 21:10-14; Efe. 2:20.

15 Laulau dalanai e gwauraia hanuana na idau herea. Ena dala badana na golo, iduarana 12 na pel nadidia 12, maḡu bona maḡu badidia na dava bada nadidia amo e haheradia, bona ena lata, lababa bona harana-latana e hahetohodia na heheḡereḡere. (Apok. 21:15-21) To, Ioane ese ḡau haida na se ita! Ia na ini e gwau toma: “Hanua lalonai dubu ta asina itaia, badina be [Iehova], siahu idoinai Diravana, bona Mamoe Natuna, na una hanua dubuna. Dina bona hua danu na lasi, una hanua asie raraia; badina be Dirava hairaina ese e hadiaria, bona ena lamepa na Mamoe Natuna.” (Apok. 21:22, 23) Ierusalem Matamatana taudia na Iehova ida be nohomu. Una dainai, dubu ta ai bae tomadiho na asi anina. (Apok. 22:3, 4) Danu, idia na Dirava ena hesiai ḡaukara helaḡana be karaiamu neganai, Iesu, guba ai hahelaḡa tauna badana ai vada ela tauna, ese be gunalaidiamu. (Heb. 7:27) Unu badi daidiai, una hanua dubuna na Iehova bona Iesu e laulaulaidia.

“Sinavai” bona “au” ese e laulaulai hahenamodia be daidia ese be moalelaimu? (Paragraf 16-17 ba itadia)

16. Mesia ena Lohia Laḡanidia 1,000 lalonai, taunimanima ediai be dahaka be varamu?

16 E horodia taudia ese una hanua e haeroamu neganai, idia na e moale dikadikamu. To tanobada helarona bae abia taudia ese danu una bae laloa na namo. Mesia ena Lohia Laḡanidia 1,000 lalonai, una Ierusalem Matamatana ese hahenamo momo herea na tanobada ai be havaramu. Ioane na e itaia unu hahenamo na momo herea, “mauri ranuna sinavaina” e arumu heḡereḡerena. Bona una sinavai kahana kahana ai “mauri auna” gini, bona ia rauna ese “bese idauidau e hamauridiamu.” (Apok. 22:1, 2) Mauri taudia iboudiai na unu ḡau namodia amo namo be davarimu. Dirava e badinaiamu taudia iboudiai na taina ruana be ḡoevadaemu. Gorere, hisihisi bona taitai iboudiai na be oremu.​—Apok. 21:3-5.

17. Apokalupo 20:11-13 heḡereḡerena, Laḡani 1,000 Lohia negana lalonai daidia be hahenamo be abimu?

17 Daidia be unu hahenamo namodia be moalelaimu? Aramagedono amo be roho maurimu hutuma bada-herea taudia, bona tanobada matamatana ai be varamu besedia ese unu hahenamo be moalelaimu. To Apokalupo karoa 20 ai danu Dirava na e gwauhamata mase taudia na bae toreisi lou. (Apokalupo 20:11-13 ba duahi.) Idaunegai e mase “kara maoromaoro” taudia bona “asi edia kara maoromaoro” taudia​—Iehova asie dibaia taudia​—na tanobada ai bae toreisi lou. (Apos. 24:15; Ioa. 5:28, 29) Una anina be e mase taudia ibouboudiai be Iesu Ena Lohia Laḡanidia 1,000 lalodiai be toreisi loumu, a? Lasi. Mai edia ura ida Iehova ihesiai henina karana e dadaraia taudia na basie toreisi loumu. Badina idia e mauriva neganai idia na mai edia dala Dirava bae hesiai henia to edia kara amo e hahedinaraia idia na dia heḡereḡere tanobada Paradaisona ai bae noho.​—Mat. 25:46; 2 Tes. 1:9; Apok. 17:8; 20:15.

HAHETOHO GINIGABENA

18. Laḡani 1,000 dokonai tanobada ai be dahaka be varamu?

18 Laḡani 1,000 dokonai, tanobada be nohomu taudia iboudiai na be ḡoevadaemu. Adam amo e abia hanai kara dikana ese basine hahisidia loumu. (Roma 5:12) Adam ena kara dika amo e vara hisihisidia na be ore vaitanimu. Una dainai, tanobada ai be nohomu taudia na be “mauri loumu,” bona laḡani 1,000 dokonai idia na be ḡoevadaemu.​—Apok. 20:5.

19. Dahaka dainai hahetoho ginigabena na mai anina bada?

19 Ita na ta dibamu tau ḡoevadaena Iesu na Satana ese e tohoa neganai, ia na dounu Dirava e badinaia. To ḡoevadae taudia iboudiai na Satana ese be tohodiamu neganai, idia be mai edia ura ida Dirava be badinaiamu, a? Laḡani 1,000 dokonai, Satana na guri dobu masemasena amo be ruhaiamu neganai, taunimanima ta ta ese una henanadai be haerelaiamu. (Apok. 20:7) Hahetoho ginigabena ai Dirava be badinaiamu taudia ese mauri hanaihanai be abiamu, bona ura kwalimu hereadaena be moalelaiamu. (Roma 8:21) To gwau-edeede taudia na Diabolo bona ena demoni ida be haoredia vaitanimu.​—Apok. 20:8-10.

20. Apokalupo bukana ena peroveta herevadia be ede o lalodia tomamu?

20 Apokalupo bukana tame herevalaia neganai emu hemami be ede bamona? Oi ese ini peroveta herevadia e ḡuḡurumu karana o itaiamu dainai o moalemu, a? Una ese oi e hagoadamumu dainai, o uramu ma haida ba boiridia ita ida eda Dirava momokanina baita tomadiho henia, ani? (Apok. 22:17) Ita ese vaira neganai bae vara ḡaudia tame diba dainai, ta moale dikadikamu bona ta uramu aposetolo Ioane heḡereḡerena, baita gwa: “Amen! Lohiabada Iesu e, aoma.”​—Apok. 22:20.

ANE 9 Eda Dirava, Iehova Ba Hanamoa!

[Futnout]

^ Ina na Apokalupo bukana e herevalaiamu atikol ginigabena. Ina atikol ai baita dibamu, Iehova e badinaia hanaihanaimu taudia na vaira nega namona be moalelaiamu, to Dirava ena lohia dalana e inai heniamu taudia na be haoredia vaitanimu.