Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 18

ANE 1 Iehova Ena Kara

“Tanobada Idoinai Ihahemaoro-Henina Diravana” Bavabidadama Henia!

“Tanobada Idoinai Ihahemaoro-Henina Diravana” Bavabidadama Henia!

“Tanobada idoinai ihahemaoro-henina Diravana basine kara maoromaoro, a?”GEN. 18:25.

POINT BADANA

Ina stadi amo Iehova na asi edia kara maoromaoro taudia be hatoredia isi loumu karana amo ena hebogahisi bona hahemaoro karadia baita lalopararalaimu.

1. Iehova ese Abraham be dahaka e hadibaia?

 LAḠANI momo gunadiai, Iehova ese aneru ta amo Abraham e hamaoroa Ia ese Sodoma bona Gomora hanuadia baine hadikadia. Ena be Abraham na abidadama tauna, to e lalohekwarahi dainai e henanadai: “Kara maoromaoro taudia na kara dika taudia ida ba habuadia tari hebou, a? . . . Tanobada idoinai ihahemaoro-henina Diravana basine kara maoromaoro, a?” Iehova na mai haheaukana ida turana namona, Abraham, e hadibaia ḡauna amo diba bona tauhalo baita abimu. Una be dahaka? Dirava ese kara maoromaoro taudia na basine hamasedia diba.—Gen. 18:​23-33.

2. Edena dala ai ta dibamu Iehova ena hahemaoro na mamaoro-mamaoro bona mai ena hebogahisi?

2 Edena dala ai ta dibamu Iehova ena hahemaoro na mamaoro-mamaoro bona mai ena hebogahisi? Badina “Iehova ese [taunimanima] lalona e itaiamu.” (1 Sam. 16:7) Bona “taunimanima natudia iboudiai lalodia” na mai dibana. (1 Han. 8:39; 1 Sis. 28:9) Una na namo herea, ani? Iehova ena diba ese iseda diba na e hereaia dainai, nega haida ia e karamu abi hididia na asita lalopararalai namonamomu. Aposetolo Paulo ese Iehova Dirava na ini e herevalaia toma, eto: “Ena hahemaoro na daika ese baine tahua diba?”—Roma 11:33.

3-4. Nega haida ededia henanadai baita lalomu, bona ina atikol ai dahaka baita herevalaimu? (Ioane 5:​28, 29)

3 Momokani, ena be mai dibada Iehova na hanaihanai maoro, to nega haida ita danu Abraham heḡereḡerena mai eda henanadai. Heḡereḡere, reana baita lalomu: ‘Iehova ese Sodoma bona Gomora ai e hamasedia taudia be vaira negai be hatoredia isi loumu, a? Idia haida be Baibul ese e gwauraidia “asi edia kara maoromaoro” taudia bogaraḡidiai be toreisi loumu taudia, a?’—Apos. 24:15.

4 Mani be varamu toreisi louna ai ta diba laloparara matamatana aita herevalaia. Vanega stadi haida amo ta laloparara “kara namo taudia ese mauri tore-isina bae abia, a kara dika taudia ese hahemaoro tore-isina bae abia.” a (Ioane 5:​28, 29 ba duahi.) Una laloparara matamatana dainai, ina atikol bona atikol gabena ai laloparara matamatadia haida ma baita dibamu. Iehova ena hahemaoro maoromaoro karana ai, ita asi dibada ḡaudia bona mai dibada ḡaudia baita herevalaimu.

ITA ASI DIBADA ḠAUDIA

5. Eda pablikeisin gunadia ai Sodoma bona Gomora ai e mase taudia ediai e vara ḡauna be ede ta lalopararalaia toma?

5 Guna, eda pablikeisin haida ai Iehova ese asi edia kara maoromaoro taudia be hahemaoro henidiamu dalana ta herevalaia. Bona ta gwa Sodoma bona Gomora ai e mase taudia na basie toreisi loumu. To, ina hahediba herevana a stadilaia namonamo bona a ḡuriḡurilaia murinai, a laloparara unu na basita gwa toma. Dahaka dainai?

6. Edena dala ai Iehova ese asi edia kara maoromaoro taudia haida e hahemaoro henidia?

6 Baibul ai Iehova ese asi edia kara maoromaoro taudia e hahemaoro henidia sivaraidia momo baita davarimu. Heḡereḡere, Iehova ese utu-utu badana ta amo taunimanima iboudiai e haoredia, Noa bona ena ruma bese mo e roho mauri. Danu, Israel taudia amo Gwauhamata Tanona ai e nohova iduhu seven e hamasedia ore. Bona Ia ese aneru tamona e ḡaukaralaia hanuaboi tamona ai Asuria edia tuari taudia 185,000 e aladia mase. (Gen. 7:23; Deu. 7:​1-3; Isa. 37:​36, 37) Ini sivarai ta ta amo baita gwau dibamu Iehova ese unu e hamasedia taudia iboudiai na bae mase hanaihanai bona basie toreisi loumu, a? Lasi. Dahaka dainai unu ta gwau tomamu?

7. Utu-utu badana ai eiava Kanaan tanona ai e mase Israel taudia edia sivarai amo ita be dahaka asi dibada? ( laulauna ba itaia.)

7 Ita na asi dibada Iehova ese idia ta ta be ede e hahemaoro henidia toma; bona danu asi dibada idia ta ta ese Iehova e dibaia bona e helalo-kerehai eiava lasi. Utu-utu badana e varana neganai, Baibul na e gwa Noa na “kara maoromaoro iharorolaina tauna.” (2 Pet. 2:5) To se gwa, Noa ese lagatoi badana e karaiava neganai, ia ese tanobada ai taunimanima iboudiai e haroro henidia. Una heḡereḡere, Israel taudia ese Kanaan tanona bae abia neganai, ita na asi dibada una tano ai kara dika taudia iboudiai ese Iehova e dibaia bona edia kara e haidau eiava lasi.

Noa bona ena famli na lagatoi badana e karaiamu. Ita na asi dibada utu-utu badana do se vara ai, Noa ese lagatoi e haginiava lalonai tanobada heḡeḡemadai ai, taunimanima iboudiai e haroro henidia eiava (Paragraf 7 ba itaia)


8. Sodoma bona Gomora taudia ediai sivarai amo ita asi dibada ḡauna be dahaka?

8 Iehova ese Sodoma bona Gomora e hadikadia neganai e mase taudia be ede bamona? Kara maoromaoro tauna ladana Lot, na idia bogaraḡidiai e nohova. To, ita mai dibada Lot ese unu taunimanima iboudiai e haroro henidia, a? Lasi. Ena be e mase taudia na kara dika taudia, to idia ta ta be mai dibadia dahaka be maoro bona dahaka be kerere, a? Reana lasi. Baibul na e gwa unu hanua tataudia, “matamata bona buruka,” na e urava Lot ena vadivadi taudia bae mahuta henidia. (Gen. 19:4, NWT; 2 Pet. 2:7) Hebogahisi Diravana, Iehova, ese idia ta ta be hatoredia isi loumu, eiava? Ita na asi dibada. Iehova ese Abraham e hamaoroa una hanua ai kara maoromaoro taudia 10 na lasi. (Gen. 18:32) Una ese e hahedinaraiamu idia iboudiai na dia kara maoromaoro taudia, bona Iehova ese edia kara dikadia dainai e hamasedia na maoro. Anina be “asi edia kara maoromaoro taudia” be toreisi loumu neganai, unu e mase taudia ta basie toreisi loumu, a? Ita na asi dibada.

9. Solomon ena sivarai amo ita be dahaka asi dibada?

9 Danu, Baibul ese e hahedinaraia kara maoromaoro taudia haida na gabeai asie kara maoromaoro. Mani King Solomon ena haheitalai aita herevalaia. Ia na maraḡina vaitani tamana ese Dirava ena taravatu bona dala maorona e hadibalaia bona Iehova ese hahenamo momo e henia, to gabeai dirava koikoidia e tomadiho henidia. Ena kara dikadia dainai Iehova ese e badu henia bona Israel taudia na laḡani handred momo lalodiai e hisihisi. To Baibul na e gwa, Solomon bona abidadama tauna King David na “tubu tama dekediai e mahuta.” (1 Han. 11:​5-9, 43; 2 Han. 23:13) To, Solomon e guria gabuna ese e hahedinaraiamu vaira negai be toreisi loumu, a? Baibul ese una na se gwauraia hedinarai. Reana haida na e laloamu Solomon na be toreisi loumu badina Baibul na e gwa, “mase tauna na kara dika ena amo vada e roho mauri.” (Roma 6:7) Vaia una na momokani, to dia baita gwaumu e mase taudia iboudiai be toreisi loumu. Ta e masemu neganai, basitato ia na vada mai ena maoro baine toreisi lou. Badina toreisi lou helarona na lalokau Diravana ena harihari ḡauna. Ia ese una harihari ḡauna na e uramu Ia bae hesiai henia hanaihanai taudia baine henidia. (Iobu 14:​13, 14; Ioa. 6:44) Solomon ese una harihari ḡauna be abiamu, eiava? Iehova mo mai dibana; dia ita. To ita mai dibada ḡauna na, Iehova ese abi hidi maorona be karaiamu.

ITA MAI DIBADA ḠAUNA

10. Iehova ese taunimanima ihamasedia karana be ede e laloa tomamu? (Esekiel 33:11) (Laulau danu ba itaia.)

10 Esekiel 33:11 ba duahia. Iehova ese taunimanima ihahemaoro henidia karana ai ena hemami na e gwauraia hedinarai. Aposetolo Petro ese peroveta tauna Esekiel e torea herevana e gwauraia lou neganai, eto: “[Iehova] na se uramu ta baine mase.” (2 Pet. 3:9) Una hereva ese tauhalo e henidamu. Ita na mai dibada Iehova ese ta na se hamasea kavamu, to badi maorona ai unu e kara tomamu. Ia na hebogahisi Diravana.

Asi edia kara maoromaoro taudia be hatoredia isi loumu neganai, momo na nega be henidiamu Iehova bae dibaia (Paragraf 10 ba itaia)


11. Ede ta diba tomamu taunimanima haida na basie toreisi loumu?

11 Ede ta diba tomamu taunimanima haida na basie toreisi loumu? Mani Baibul ese e sivarailai haheitalai haida aita lalo. b Iesu na e gwa Iuda Isakariote na basine toreisi loumu. (Mar. 14:21; Ioane 17:12 bona ena stadi nout ba itaia.) Iuda na mai dibana ia e karaia karana na kerere, to mai ena ura ida Iehova Dirava bona Ia natuna Iesu edia ura e dadaraia. (Mareko 3:29 bona stadi nout ba itaia.) Una heḡereḡerena, Iesu na e gwa ia e daḡedaḡe henia Iuda tomadiho igunalaina taudia haida na bae mase bona basie toreisi lou. (Mat. 23:33; Ioane 19:11 bona stadi nout ai the man ba itaia.) Bona aposetolo Paulo na eto se helalo-kerehaimu aposteit taudia na basie toreisi loumu.—Heb. 6:​4-8; 10:29.

12. Iehova ena hebogahisi karana amo dahaka ta dibamu? Haheitalai haida ba herevalai.

12 Iehova ena hebogahisi karana amo dahaka ta dibamu? Edena dala ai e hahedinaraia ia na “se uramu ta baine mase”? Mani kara dika badadia e kara taudia haida e bogadia hisi karana aita herevalaia. King David na kara dika badadia haida e kara, heḡereḡere e heudahanai bona ta e alaia. To David na e helalo-kerehai dainai, Iehova ese e bogaia hisi bona ena dika e gwautao. (2 Sam. 12:​1-13) Ena be King Manase na kara dika rohorohodia momo e kara, to e helalo-kerehai momokani dainai, Iehova ese e bogaia hisi bona ena dika e gwautao. (2 Sis. 33:​9-16) Ini haheitalai ese ita e hadibadamu Iehova na badi maorona ai ena hebogahisi karana e hahedinaraiamu. Ia ese unu tatau be hatoredia isi loumu badina, idia ta ta na e diba Iehova matana ai e karaia karana na dika rohoroho bona e helalo-kerehai.

13. (a) Dahaka dainai Iehova na Nineve taudia e bogadia hisi? (b) Iesu ese Nineve taudia be ede e herevalaidia toma?

13 Iehova ese Nineve taudia e bogadia hisi sivaraina na mai dibada. Dirava ese Iona e hamaoroa, eto: “Edia kara dika na lau vairagu ai vada eme hedinarai.” To edia kara dika amo e helalo-kerehai neganai, Iehova ese edia dika na e gwautao. Iena hebogahisi ese Iona ena hebogahisi karana e hereaia. Iona na e badu dikadika dainai, Dirava ese e hamaoroa Nineve taudia na “maoro bona kerere edia idau na asi dibadia.” (Iona 1:​1, 2; 3:10; 4:​9-11, NWT) Gabeai, Iesu ese una haheitalai e ḡaukaralaia Iehova ena hahemaoro bona hebogahisi karana e hahedibalaia. Iesu na e gwa e helalo-kerehai Nineve taudia na “hahemaoro negana ai, . . . bae gini.”—Mat. 12:41.

14. “Hahemaoro tore-isina” ai Nineve taudia ediai be dahaka be varamu?

14 Nineve taudia na “hahemaoro negana ai, . . . bae gini” anina be dahaka? Iesu na e gwa vaira nega ai “hahemaoro tore-isina” be varamu. (Ioa. 5:29) Ia na laḡani 1,000 lalonai baine lohia negana e herevalaiava, una negai “kara maoromaoro taudia bona asi edia kara maoromaoro taudia” be toreisi loumu. (Apos. 24:15) Asi edia kara maoromaoro taudia na “hahemaoro tore-isina bae abia.” Anina na Iehova bona Iesu ese be haeroamu bema be toreisi loumu taudia ese be dibamu ḡaudia be be badinamu, eiava. Bema Nineve tauna ta baine toreisi lou, bona tomadiho ḡoevana baine dadaraia, Iehova ese una tau na be hamaseamu. (Isa. 65:20) To, Iehova e tomadiho heniamu taudia iboudiai na tanobada ai be mauri hanaihanaimu!—Dan. 12:2.

15. (a) Dahaka dainai basita gwa Sodoma bona Gomora ai e mase taudia na basie toreisi loumu? (b) Iuda 7 ena hereva be ede baita lalopararalaia toma? (Ina maua “ Iuda Ena Hereva Anina be Dahaka?” ba itaia.)

15 Iesu ese Sodoma bona Gomora e herevalaidia neganai, ia na e gwa “Hahemaoro Dinana ai, [NWT]” idia edia dika davana na maraḡi, a ia e dadaraiamu bona ena hahediba herevadia asie abia daemu taudia edia dika davana be bada herea. (Mat. 10:​14, 15; 11:​23, 24; Luka 10:12) Iesu be laulau dalanai e hereva, a? Lasi, badina baita helalotao Iesu ese Nineve taudia e herevalaidia neganai, ia na e gwa idia na “hahemaoro negana ai, . . . bae gini.” Una dainai Iesu ese e gwauraia herevana na momokani. Bona unu haheitalai rua ai, Iesu ese “Hahemaoro Dinana” e gwauraia neganai, ia na ḡau tamona e herevalaia. Nineve taudia na Sodoma bona Gomora taudia heḡereḡeredia, kara dikadia e karava. To Nineve taudia na e helalo-kerehai. Bona ba helalotao, Iesu na e gwa “hahemaoro toreisi louna” ai “kara dika taudia” danu be toreisi loumu. (Ioa. 5:29) Una ese e hahedinaraiamu Sodoma bona Gomora ai e mase taudia na mai edia helaro bae toreisi lou totona. Reana idia haida be toreisi loumu neganai, baita hadibadiamu Iehova bona Iesu Keriso be daidia.

16. Iehova ese ta baine tore isi lou eiava lasi abi hidina be ede e karaia tomamu? (Ieremia 17:10)

16 Ieremia 17:10 ba duahia. Ina siri amo Iehova ena hahemaoro karana ai mai anina bada ḡauna ta ta dibaiamu: Iehova na hanaihanai ‘taunimanima [kudoudia] . . . bona lalodia e tohodiamu.’ Bona vaira nega toreisi louna ai, ia ese ‘taunimanima ta ta ena dala ena dala bona ena kara anina ena kara anina heḡereḡeredia baine henidia.’ Iehova ese nega maorodia ai ena hebogahisi karana be hahedinaraiamu. Una dainai, basita gwa ta na asi ena helaro vaira nega ai baine toreisi lou, bema una na Baibul ese se gwauraia hedinarai!

“TANOBADA IDOINAI IHAHEMAORO-HENINA DIRAVANA” ESE KARA MAORONA BE KARAIAMU

17. E mase taudia ediai be dahaka be varamu?

17 Adam bona Heva na Satana ena kaha ai e gini bona Iehova Dirava e gwau-edeede henia negana amo ema bona hari, taunimanima bilion momo vada e mase. Mase na ita inaida badana! (1 Kor. 15:26) Unu e mase taudia iboudiai ediai be dahaka be varamu? Idia bogaraḡidia amo 144,000, Keriso e badinaia ela bona dokona taudia, ese guba ai basie mase diba maurina be abiamu. (Apok. 14:1) Bona Iehova ese “kara maoromaoro taudia” be hatoredia isi loumu neganai, ia e abidadama heniamu tatau bona hahine hutuma danu be toreisi loumu. Bena Keriso ena Lohia Laḡanidia 1,000 lalodiai bona hahetoho ginigabena lalonai kara maoromaoro dalana be badinaiamu taudia na tanobada ai be mauri hanaihanaimu. (Dan. 12:13; Heb. 12:1) Danu laḡani 1,000 lalonai, “asi edia kara maoromaoro taudia”—Iehova asie dibaia eiava “kara dika” taudia danu—be toreisi loumu bona Iehova ese nega be henidiamu edia kara bae haidau bona ia bae hesiai henia. (Luka 23:​42, 43) To, kara dika taudia haida na Iehova bona ena ura e dadaraia vaitani dainai, ia ese idia na vada e hahemaoro henidia bona basine hatoredia isi loumu.—Luka 12:​4, 5.

18-19. (a) Dahaka dainai ta dibamu Iehova ese e mase taudia be hahemaoro henidiamu dalana na maoro? (Isaia 55:​8, 9) (b) Atikol gabena ai dahaka baita herevalaimu?

18 Iehova ese taunimanima iboudiai e hahemaoro henidiamu neganai, baita abia dae ia e karamu abi hididia na iboudiai mamaoro, a? Oibe! Abraham na e abia dae vaitani Iehova na aonega, hebogahisi bona “tanobada idoinai ihahemaoro-henina Diravana.” Ia ese Natuna na e hadibaia namonamo bona hahemaoro ḡaukarana ibounai na ia e henia. (Ioa. 5:22) Iehova bona Iesu ese taunimanima ta ta kudoudia na e itamu. (Mat. 9:4) Una dainai ta dibamu, taunimanima ta ta be hahemaoro henidiamu neganai, idia ese kara maorona be karaiamu!

19 Oibe, namona na Iehova baita abidadama henia bona baita abia dae ia e karamu abi hididia na hanaihanai mamaoro. Iehova sibona mo heḡereḡere hahemaoro ḡaukarana baine karaia, dia ita! (Isaia 55:​8, 9 ba duahi.) Una dainai, hahemaoro ḡaukarana ibounai na ia bona Natuna ediai aita rakatania, bona baita abia dae eda King Iesu ese Tamana ena hahemaoro dalana na be tohotohoa ḡoevaḡoevamu. (Isa. 11:​3, 4) To hisihisi bada hereana lalonai Iehova bona Iesu ese hahemaoro ḡaukarana be ede be karaia tomamu? Ita asi dibada bona ita mai dibada ḡaudia be dahaka? Atikol gabena ese unu henanadai be haerelaimu.

ANE 18 Dirava Ena Lalokau

b Adam, Heva, bona Kain sivaraidia ai diba ma haida bavabi totona, Gima Kohorona, January 1, 2013, rau 12 ba itaia.