Skip to content

Skip to table of contents

Dirava Ena Hereva Heḡereḡerena ai Ḡau Iboudiai Ba Kara

Dirava Ena Hereva Heḡereḡerena ai Ḡau Iboudiai Ba Kara

“Iehova ese aonega amo tanobada e hadaia, lalo-parara amo guba e karaia.”​—HER. 3:19.

ANE: 6, 24

1, 2. (a) Haida ese ina lalohadai, Dirava na mai ena orea, be ede e laloa tomamu? (b) Ina stadi ai ita be dahaka baita herevalaimu?

DIRAVA be mai ena orea, a? Reana haida na be gwaumu: “Orea ta ese baine hakauda na asi anina. A Dirava ida ba hetura hari mai anina bada.” To, una be lalohadai maorona? E vara ḡaudia amo dahaka ta dibamu?

2 Ina stadi ai, baita herevalaimu ḡaudia bini: Iehova na ḡau iboudiai e kara namonamomu bona ta ese se hereaia. Bona Iehova ena orea ena hahekau baita badina daladia danu. (1 Kor. 14:33, 40, NWT) Kristen ginigunadia edia negai bona iseda negai, toretore helaḡadia ese Dirava ena orea taudia e durudia, bena tanobada ibounai lalonai sivarai namo e harorolaia. Baibul bona Dirava ena orea amo e maimu hahediba herevadia ta badinamu dainai, kongrigeisen na e ḡoevamu, bona maino bona lalotamona e varamu.

IEHOVA NA ḠAU IBOUDIAI E KARA NAMONAMOMU DIRAVANA

3. Dahaka ese e hadibamumu Iehova na ḡau iboudiai e kara namonamomu Diravana?

3 Dirava ese e havara ḡaudia amo e hahedinaraiamu Ia na ḡau iboudiai e kara namonamomu Diravana. Baibul na e gwaumu: “Iehova ese aonega amo tanobada e hadaia, lalo-parara amo guba e karaia.” (Her. 3:19) Dirava “ena kara rimuna mo” ta diba bona “ia hairaina sisina mo ta kamonai lahulahumu.” (Iobu 26:14) Planet bona hisiu edia heau dala amo ta abia diba sisina ese e hadibadamu, ḡau iboudiai na e karadia namonamo. (Sal. 8:3, 4) Hisiu milion momo na edia dala korikori ai e heaumu. Iseda solar system lalonai planet idauidau na dina e ḡeḡeamu, vaitani trafik taravatudia e badinamu. Momokani, ḡau iboudiai o iunives e karaia dalana amo ta dibamu, “aonega amo guba” bona tanobada e karadia Diravana, Iehova, baita hanamoa, baita badinaia bona baita toma henia diho na maoro.​—Sal. 136:1, 5-9.

4. Dahaka dainai saiens taudia ese henanadai momo asie haerelaimu?

4 Saiens taudia ese iunives bona eda tanobada e stadilaia amo e abia dibana ese eda mauri na e duruamu. To idia ese taunimanima edia henanadai momo na do asie haerelai. Heḡereḡere, hua bona hisiu e stadilaimu taudia ese iunives e vara dalana bona tanobada ai mauri ḡaudia e nohomu badina na asi dibadia. Bona momo na asie lalopararamu dahaka dainai taunimanima na e uramu bae mauri hanaihanai. (Koh. 3:11) Dahaka dainai henanadai badadia momo na do asie haerelaidia? Badina ta na saiens taudia momo bona taunimanima haida na Dirava asie abia daemu bona evolusen e hahedibalaiamu. To, Iehova ese ena Buka amo taunimanima edia henanadai e haerelaimu.

5. Edena dalai Iehova ese e havara ḡaudia edia taravatu na mai anidia bada?

5 Iehova ese e havara ḡaudia na iena taravatu e badinamu bona unu taravatu na se idaumu. Elektrisen, plama, enjinia, pailoti, bona dokta danu unu taravatu bae badina amo edia ḡaukara bae kara namonamo. Heḡereḡere, taunimanima kudouna na ena gabu korikori ai mia dainai, dokta na mai dibadia edekahai bae davaria diba. Ita iboudai ese Dirava e havara ḡaudia edia taravatu na baita badina. Una taravatu ta na graviti taravatuna, ita na mai dibada bema ta na au amo be paumu badina e uramu baine roho manu na heto, ia na be beromu eiava be masemu.

DIRAVA ESE E KARADIA

6. Dahaka dainai Iehova e toma henia dihomu taudia na ḡau iboudiai bae kara namonamo?

6 Dirava ese iunives na e karaia ḡoevaḡoeva. Una dainai ta dibamu Iehova na e uramu Ia e toma henia dihomu taudia ese ḡau iboudiai bae kara namonamo. Unu baita kara toma totona, Dirava ese Baibul e henida ita baine duruda. Dirava ena orea bona ena taravatu baita badinadiamu neganai baita moalemu.

7. Baibul e torea dalana amo dahaka ta dibamu?

7 Baibul na dia haida ese e laloamu heḡereḡerena, taunimanima ese Iuda bona Kristen taudia sivaraidia e habou bena e karaia bukana. To Baibul na Dirava ena lauma helaḡa amo e torea bukana​—Ia ese itorena taudia e abidia hidi, edena negai bae torea, bona dahaka bae tore na e hadibadia. Una dainai Baibul bukadia iboudiai ese ita e durudamu Dirava ena hereva baita lalopararalaia. Genese ela Apokalupo na lalohadai badana tamona e hahedinaraiamu. Lalohadaina bina: Keriso, gwauhamata “garana,” ese Basileia amo Iehova ena lohia siahuna baine abia isi bona tanobada ai Dirava ena ura baine haḡuḡurua.​—Genese 3:15; Mataio 6:10; Apokalupo 11:15 ba duahi.

8. Dahaka dainai baita gwaumu Israel taudia ese edia ḡaukara na e kara namonamova?

8 Idaunegai Israel taudia ese ḡau na e kara namonamova. Heḡereḡere, Mose ena Taravatu henunai, hahine haida e abidia hidi, idia na “hebou kalagana iduarana ai e gimava.” (Eso. 38:8) Bona Israel taudia ese edia kamepa bona kalaga helaḡana bae kokidia namonamo daladia na e hadibadia. Gabeai, King David ese Levi bona hahelaḡa taudia na ḡaukara ta ta e henidia. (1 Sis. 23:1-6; 24:1-3) Israel taudia ese Iehova e badinaiava neganai, edia ḡaukara na e kara namonamova, bona maino bona lalotamona ai e nohova.​—Deu. 11:26, 27; 28:1-14.

9. Dahaka ese e hahedinaraiamu aposetolo edia negai Kristen kongrigeisen na ḡau iboudiai e kara namonamova?

9 Aposetolo edia negai Kristen kongrigeisen danu ḡau iboudiai e kara namonamova, bona gavanin bodi, idia na aposetolo taudia, edia hahekau henunai namo e davari. (Kara 6:1-6) Gabeai, una gavanin bodi lalonai tadikaka ma haida e vareai. (Kara 15:6) Iehova ese gavanin bodi bona e durudiava taudia e ḡaukaralaidia, hahediba bona sisiba revarevadia bae tore totona. (1 Tim. 3:1-13; Tito 1:5-9) Kongrigeisen ese unu e badina neganai dahaka namo e davari?

10. Kongrigeisen ginigunadia ese gavanin bodi ena haheḡani e badina neganai, dahaka e vara? (Rau 9 ai laulau ba itaia.)

10 Kara 16:4, 5 ba duahi. Tadikaka haida ese “aposetolo bona Ierusalem ekalesiana ita-taona taudia” o gavanin bodi edia haheḡani na kongrigeisen ta ta e henidiava. Kongrigeisen ese unu haheḡani e badinava neganai, “edia abidadama e goada e laova, bona dina iboudiai ekalesia taudia na e hutuma e laova.” Hari ina negai, Dirava ena orea ese una sivarai amo e diba ḡaudia be ede e badina tomamu?

HAHEKAU HEREVADIA O BADINAMU, A?

11. Hahekau taudia ese Dirava ena orea amo e maimu hahekau herevadia be ede bae lalodia toma?

11 Hari ina negai Brens Komiti, seket taudia bona kongrigeisen elda ese Dirava ena orea amo hahekau herevadia e abimu neganai dahaka bae kara na namo? Iehova ena Hereva ese e hadibadamu baita kamonai na namo. (Deu. 30:16; Heb. 13:7, 17) Dirava ena orea lalonai e gwau-edeedemu bona e maumaumu taudia na asi edia gabu, badina unu kara ese kongrigeisen ai lalokau, maino bona lalotamona bae hadikaia diba. Momokani, Dirava e badinaiamu taudia na asie uramu Diotrefe bae tohotohoa​—ia ese Dirava ena dala na se badinaia bona se matauraia. (3 Ioane 9, 10 ba duahi.) Reana siboda baita henanadaimu: ‘Lau ese tadikaka taihu na hagoadadiamu, eiava? Hahekau taudia edia hereva na badinamu, eiava?

12. Elda bona hesiai taudia e abidia hidimu dala matamatana be dahaka?

12 Gavanin Bodi ese e karaia disisen ta mani a laloa: The Watchtower November 15, 2014 ai atikol ladana “Questions From Readers” lalonai, elda bona hesiai taudia bae abidia hidi dalana matamatana e herevalaia. Una atikol ai e hahedinaraia aposetolo edia negai, gavanin bodi ese e siaidiava tadikakadia (traveling overseers) na maoro e henidia, una abi hidi bae karaia. Una heḡereḡerena, September 1, 2014 amo, seket taudia ese elda bona hesiai taudia e abidia hidimu. Seket tauna na elda ese e makaia tadikaka na baine dibaia namonamo guna, bona bema mai dalana ia ida baine haroro hebou. Bema una tadikaka na mai adavana bona mai natuna, idia edia mauri danu baine haeroa. (1 Tim. 3:4, 5) Elda oreana bona seket tauna ese hesiai tauna o elda ai bainela tauna ese baine badina Baibul taravatudia na bae haerodia namonamo.​—1 Tim. 3:1-10, 12, 13; 1 Pet. 5:1-3.

13. Edena dalai baita hahedinaraia elda edia amo ta abimu hahekau herevadia na ta lalodia badamu?

13 Elda edia amo Baibul ena hahekau herevadia ta abimu neganai, baita badinadia na namo. Idia na Dirava e badinaiamu, bona Baibul ena “hereva maoromaorodia” ese e hakaudiamu. (1 Tim. 6:3) Paulo ese kongrigeisen lalonai asie kamonaiva taudia e henidia sisibana aita laloa lou. Haida na asie ḡaukarava, a haida edia mauri ai e varava ḡaudia e herevalaiva. Ena be elda taudia ese e sisiba henidiava to asie kamonaiva. Kongrigeisen ese unu e kara tomava taudia be ede e kara henidia tomava? Paulo ese idia na e haḡanidia, eto: “Una tau na ba makaia bona ia na basio bamoa.” Una sisiba lalonai na ma eto, basio inai henia. (2 Tes. 3:11-15, NWT) Hari, bema ta na kongrigeisen ihamirona karana ta baine karaia loulou, heḡereḡere murimuri merona o kekenina ta ida baine hetura, elda ese Baibul amo sisiba herevana ta be henimu. (1 Kor. 7:39) Elda ese sisiba unu bamodia e henimu neganai, oi be dahaka o karamu? Bema una tok ai e herevalaiamu tauna na mai dibamu, ia bo bamoamu, eiava? Emu lalokau bona unu sisiba ibadinadia karana ese una tadikaka o taihu be duruamu una dala kererena baine rakatania. [1]

BAITA ḠOEVA, BONA MAINO BONA LALOTAMONA AI BAITA NOHO

14. Kongrigeisen ena ḡoeva karana be ede baita durua toma?

14 Dirava ena hahekau herevadia baita badina unu amo kongrigeisen baine ḡoeva. Idaunegai Korinto taudia ediai e vara ḡauna mani aita laloa. Paulo na unuseniai e harorova, bona unuseni ai e nohova ‘helaḡa taudia’ e lalokau henidiava. (1 Kor. 1:1, 2) To, Paulo na se moale badina e davaria tadikaka ese kongrigeisen ai matabodaḡa karana e karaiava tauna na e abia daeva! Paulo ese elda taudia na e hadibadia una matabodaḡa tauna na Satana bae henia​—anina na murimuri ai bae atoa. Kongrigeisen baine ḡoeva totona, elda taudia ese “hatubu ḡauna” bae kokia na namo. (1 Kor. 5:1, 5-7, 12) Elda taudia ese se helalo-kerehaimu tauna na murimuri ai e atoamu neganai, edia abi hidi baita matauraia na namo. Unu amo kongrigeisen baine ḡoeva bona reana una kerere tauna be duruamu baine helalokerehai bona Iehova baine noia ena dika baine gwauatao.

15. Kongrigeisen lalonai maino be ede baita havaraia toma?

15 Korinto ai hekwakwanai ma ta binai: tadikaka haida ese tadikaka ma haida na kota ai e atodiava. Paulo na e henanadai: “E hadikamui negadia ai na hisi basio ani a?” (1 Kor. 6:1-8) Hari ina negai kara unu bamodia na e varamu. Nega haida tadikaka bogaraḡidiai maino na lasi, badina edia bisnes kontraka lalonai moni na asie ḡaukaralai namonamomu eiava reana e laloamu tadikakadia na koikoi daladiai moni e abimu (fraud). Una dainai haida ese tadikakadia na kota ai e atodiamu, to Dirava ena hereva ese ita na e durudamu kara unu hetomadia na baita haheaukalai, unu amo Iehova ladana basita hadikaia bona kongrigeisen na maino ai baine noho. [2] Hekwakwanai badadia bona heiriheiri karadia baita hamaoromaorodia totona, Iesu ena sisiba baita badinaia na namo. (Mataio 5:23, 24; 18:15-17 ba duahi.) Unu baita kara tomamu neganai, kongrigeisen na maino bona lalotamona ai be nohomu.

16. Dahaka dainai Dirava ena taunimanima na lalotamona ai bae noho na namo?

16 Iehova ena hereva ese e hadibadamu dahaka dainai ena taunimanima na lalotamona ai bae noho na namo. Salamo itorena tauna na ane e abi, eto: “A itaia, tadikaka bae noho hebou mai lalodia tamona, una na namo, bona mai moalena danu.” (Sal. 133:1) Israel taudia na Iehova e badinaiava neganai, ḡau iboudiai e kara namonamova bona lalotamona ai e nohova. Dirava ese ena taunimanima edia vaira nega maurina na ini e perovetalaia toma: “Baina gogodia, mamoe na edia maḡu ai e hegogomu na heheto.” (Mika 2:12) Danu, Iehova ese Sefania amo ina peroveta herevana e gwauraia: “Una negana ai bese idau-idau gadodia baina ha-idaudia, gado ḡoeva-daena [Baibul ena hereva momokani] ai baina halaodia; bena idia iboudiai ese Iehova ladana bae hahanea, bona ia isiaina bae lao heni mai lalodia tamona ida.” (Sef. 3:9) Ta moalemu badina ita na mai laloda tamona ida Iehova ta toma henia dihomu!

Elda taudia ese kerere tauna na Baibul amo e duruamu (Paragraf 17 ba itaia)

17. Kongrigeisen baine ḡoeva bona lalotamona baine mia totona, elda taudia ese kerere be ede bae hamaoromaorodia toma?

17 Kongrigeisen baine ḡoeva bona lalotamona baine mia totona, namona na elda taudia ese kerere badana e karaia tauna na lalokau dalanai bae durua haraḡa. Paulo na mai dibana, Dirava ena lalokau na dia hemami ese e biaguamu, bona Ia ese kara dika iboudiai na e itadia ḡoevaḡoevamu. (Her. 15:3) Una dainai Paulo ese Korinto Ginigunana e torea​—ia na lalokau dalanai sisiba aukadia e heni revarevana. Hua haida murinai, Korinto Iharuana e torea, una revareva ai e hahedinaraia kongrigeisen na e goada badina elda taudia ese Paulo ena sisiba na e badinaia. Bema Kristen tauna ese dala kererena baine badinaia, bena gabeai baine laloparara una na kerere, namona na elda taudia ese mai manaudia ida ia bae durua.​—Gal. 6:1.

18. (a) Ededia dala ai Dirava ena sisiba ese Kristen ginigunadia edia kongrigeisen e durudia? (b) Stadi gabenai dahaka baita herevalaimu?

18 Dirava ena hereva ese Korinto bona gabu ma haida ai e nohova Kristen taudia na e durudia dainai edia kongrigeisen na e ḡoeva, bona maino bona lalotamona ai e nohova. (1 Kor. 1:10; Efe. 4:11-13; 1 Pet. 3:8) Una dainai, una negai eda tadikaka bona taihu ese haroro ḡaukara na e haḡuḡurua. Bona Paulo na eto, sivarai namona na “taunimanima iboudiai guba henunai vada e harorolai henidia.” (Kol. 1:23) Hari ina negai, Dirava ena taunimanima na mai lalotamonadia ida e ḡaukara hebou namonamomu dainai tanobada heḡeḡemadai ai Dirava ena ura e harorolaiamu. Stadi gabena ese be hahedinaraiamu, idia na Baibul e laloa badamu bona lalodia e hadai Siahu Idoinai Lohiabadana Iehova bae imodaia.​—Sal. 71:15, 16.

^ [1] (paragraf 13) Organized to Do Jehovah’s Will, rau 134-136 ba itaia.

^ [2] (paragraf 15) Kristen tauna ese tadikakana e uramu kota ai baine atoa badidia ba diba totona, “Dirava Ena Lalokau Lalonai Do Umui Noho” bukana, rau 253 futnout ba itaia.