Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 46

Headava Matamata Taumui E, Emui Mauri ai Iehova Ihesiai Henina Karana Ba Laloa Bada

Headava Matamata Taumui E, Emui Mauri ai Iehova Ihesiai Henina Karana Ba Laloa Bada

“Iehova na egu goada . . . lau lalogu ese ia e abidadama heniamu.”​—SAL. 28:7.

ANE 36 ‘Dirava ese E Hakapudia Taudia’

INA STADI ANINA *

1-2. (a) Dahaka dainai headava matamata taudia ese Iehova bae abidadama henia na namo? (Salamo 37:3, 4) (b) Ina atikol ai dahaka baita herevalaimu?

OI BE kahirakahira bo headavamu eiava o headava matamata, a? Bema oibe, a dibamu o ura dikadikamu emu lalokau tauna ida emui mauri ai ba moale. To vaia, headava maurina na mai ena hekwakwanai, bona abi hidi badadia bae hekara na namo. Be varamu hekwakwanaidia ba vaira henidia dalana bona bo karamu abi hididia ese vaira laḡanidia ai emui moale be habadaiamu eiava lasi. Bema Iehova enai bo tabekaumu, abi hidi maorodia bo karamu, emu headava be goadamu, bona bo moalemu. Bema Dirava ena sisiba basio badinamu, be varamu hekwakwanaidia ese emu headava be hadikaiamu bona basio moalemu.​—Salamo 37:3, 4 ba duahi.

2 Ena be ina atikol na headava matamata taudia totodia, to headava taudia iboudiai ese e davarimu hekwakwanaidia be herevalaimu. Baibul ai e herevalaidia abidadama tatau bona hahine edia haheitalai amo baita dibamu ḡaudia baita herevalaimu. Unu haheitalai ese eda mauri bona headava ai baita badina daladia be hadibadamu. Danu, hari ina negai headava taudia haida edia haheitalai amo diba baita abimu.

HEADAVA MATAMATA TAUDIA BE DAHAKA HEKWAKWANAI BE DAVARI DIBAMU?

Dahaka ese headava matamata taudia be koudiamu Iehova ihesiai henina ḡaukarana basie habadaia? (Paragraf 3-4 ba ita)

3-4. Headava matamata taudia be dahaka hekwakwanai be davari dibamu?

3 Taunimanima haida ese reana headava matamata taudia na be hagoadadiamu hari ina negai headava taudia ma haida heḡereḡeredia bae mauri. Heḡereḡere, tama sina bona varavara haida ese be doridiamu natudia bae havara haraḡa. Eiava turadia bona ruma bese taudia ese be hagoadadiamu ruma ta bae hoia bona kohu namodia amo bae hahonua.

4 Bema basie henahua tohomu, be karamu abi hididia dainai edia abitorehai na be badamu. Bena, tau bona hahine na hora momo be ḡaukaramu unu abitorehai bae halou totona. Moni ḡaukara dainai edia nega na dia heḡereḡere sibodia edia Baibul stadi, ruma bese tomadiho, bona hesiai ḡaukara bae kara. Reana hebou be readiamu badina be ovataimimu moni ma haida bae abi eiava edia moni ḡaukara basie haboioa helaoreana. Unu amo Iehova ihesiai henina karana bae habadaia ena hahenamo na be reaiamu.

5. Klaus bona Marisa edia haheitalai amo dahaka o dibamu?

5 Ekspiriens momo ese e hahedinaraimu kohu momo itahuna karana ese moale na basine havaraiamu. Mani Klaus bona Marisa ediai e vara ḡauna aita laloa. * E headava matama neganai, raruosi fultaim moni ḡaukara e karava unu amo edia mauri baine namo. To, asie moaleva. Klaus na e gwa: “Ena be emai kohu na momo, to lauma dalanai baia kara diba ḡaudia na asia lalodiava. Baina gwa diba, hekwakwanai momo a davariva bona a lalohekwarahiva.” Reana oi ese danu o itaiamu kohu momo itahuna karana ese moale na se havaraiamu. Bema oibe, basio lalomanoka. Ma haida edia haheitalai namodia ba haerodia karana ese be durumu dibamu sensi haida ba kara. Ḡau ginigunana na, tatau ese King Iehosafat ena haheitalai amo bae diba ḡaudia aita herevalai.

KING IEHOSAFAT HEḠEREḠERENA, IEHOVA BAVABIDADAMA HENIA

6. King Iehosafat ese hekwakwanai badana ta e davaria neganai, edena dalai Hereva Lada-isidia 3:5, 6, ena sisiba e badinaia?

6 Tatau e, nega haida emu maduna daidiai o lalohekwarahimu a? Bema oibe, King Iehosafat ena haheitalai ese be durumumu. Iehosafat na pavapava dainai, iena maduna na ena hanua taudia iboudiai edia namo baine laloa! Ia ese una maduna badana be ede e huaia toma? Iehosafat na ena taunimanima baine gimadia karadia haida e kara. Ia ese Iuda hanuana ihagoadana kohorodia e hagini bona tuari taudia 1,160,000 e haboudia. (2 Sis. 17:12-19) Gabeai, Iehosafat na hekwakwanai badana ta e davaria. Amono, Moab bona Seiri ororona taudia edia tuari orea badadia na e urava, ia, ena ruma bese, bona ena taunimanima bae tuari henidia. (2 Sis. 20:1, 2) Iehosafat be dahaka e kara? Ia ese Iehova e noia baine durua bona baine hagoadaia. Una na Hereva Lada-isidia 3:5, 6 ena sisiba heḡereḡerena. (Ba duahia.) Iehosafat ena ḡuriḡuri, 2 Sisiga 20:5-12, ese e hahedinaraiamu Tamana lalokauna guba ai na e abidadama henia bada. Iehova ese Iehosafat ena ḡuriḡuri be ede e haerelaia toma?

7. Iehova ese Iehosafat ena ḡuriḡuri be ede e haerelaia toma?

7 Iehova ese Levi tauna ta ladana Iahasiel amo Iehosafat e hereva henia. Iehova na e gwa: “Emui gabu ai ba gini noho, bena Iehova ena kwalimu umui daimui ai do ba itaia.” (2 Sis. 20:13-17) Una na vaevae tuari ai se varava karana! To, unu hahediba herevadia na dia taunimanima edia amo, to Iehova ena amo. Iehosafat ese Iehova na e abidadama henia dainai, unu hahediba herevadia na e badina. Ia bona ena taunimanima na inaidia ituari henidia ela neganai, ia ese vaira kahanai, dia tuari taudia goadadia e atodia, to ane abi taudia. Iehova ese Iehosafat e durua inaina iboudiai e hadareredia.​—2 Sis. 20:18-23.

Headava matamata taudia ese edia mauri lalonai Iehova ihesiai henina ḡaukarana bae laloa bada totona, bae ḡuriḡuri bona Baibul bae stadilaia (Paragraf 8, 10 ba ita)

8. Tatau be Iehosafat ena haheitalai amo dahaka e dibamu?

8 Tatau e, Iehosafat ena haheitalai amo diba bavabi diba. Oiemu maduna na emu ruma bese ena namo ba laloa, una dainai bo ḡaukara goadamu emu ruma bese ba gimaia bona ba durua. Hekwakwanai o davarimu neganai, reana bo mamiamu oi na heḡereḡere emu hekwakwanai ba hamaoromaorodia. To, namona na sibomu emu goada ai basio tabekau. To ḡuriḡuri amo Iehova ena heduru ba noia. Bona adavamu ida mai kudoumu ibounai ida ba ḡuriḡuri hebou. Iehova ena hahekau herevadia ba tahu totona, Baibul bona Dirava ena orea ese e halasimu pablikeisen idauidau ba stadilaidia, bona o davarimu sisibadia ba badina. Haida ese Baibul ena hahekau herevadia heḡereḡeredia bo karamu abi hididia na basie abi daemu eiava reana be gwaumu oi na kavakava. Reana be gwaumu moni bona moni amo bo hoi dibamu kohudia ese emu ruma bese na be gimaiamu. To Iehosafat ena haheitalai ba laloatao. Ia ese Iehova na e abidadama henia bona ena kara amo una e hahedinaraia. Iehova ese ia na se rakatania, oi danu basine rakatanimumu. (Sal. 37:28; Heb. 13:5) Dahaka ese danu headava taudia be durudiamu bae moale totona?

ISAIA BONA ADAVANA HEḠEREḠEREDIA, EMU MAURI AI IEHOVA IHESIAI HENINA KARANA BA LALOA BADA

9. Peroveta tauna Isaia adavana ida be taunimanima ede bamodia?

9 Peroveta tauna Isaia bona adavana na edia mauri ai Iehova ihesiai henina karana e laloa badava. Isaia na peroveta tauna, bona reana adavana danu peroveta ḡaukara e karava, badina Baibul ese e gwauraia “peroveta hahinena.” (Isa. 8:1-4) Isaia bona adavana ese edia mauri ai Iehova itomadiho henina karana na e atoa guna. Idia na haheitalai namona hari ina negai headava taudia ediai!

10. Edena dala ai headava taudia na Baibul ena peroveta herevadia istadilaina karana ese bae durudiamu Iehova ihesiai henina karana bae habadaia?

10 Hari ina negai headava taudia ese edia mauri ai Iehova ihesiai henina karana bae laloa bada diba. Edia abidadama Iehova enai bae hagoadaia totona, Baibul ena peroveta herevadia bae stadilai hebou bona e ḡuḡurumu daladia bae itadia. * (Tito 1:2) Idia ese Baibul ena peroveta herevadia bae haḡuḡuru diba daladia bae lalo. Heḡereḡere, Iesu ena peroveta herevana, dokona do se kau ai sivarai namona na tanobada idoinai bae harorolaia, na bae haḡuḡurua diba. (Mat. 24:14) Headava taudia ese Baibul ena peroveta herevadia e ḡuḡurumu karana be abia dae momokanimu neganai, lalodia be hadaimu Iehova ena hesiai ḡaukara bae habadaia.

PRISKILA BONA AKULA HEḠEREḠEREDIA, BASILEIA BAVATOA GUNA

11. Priskila bona Akula be dahaka e kara, bona dahaka dainai?

11 Headava matamata taudia na Priskila bona Akula, Roma ai e nohova Iuda taudia, ediai ḡau momo be dibamu. Idia na Iesu sivaraina namona e kamonai murinai Kristen taudia ai ela. Edia mauri na e moalelaiava. To, Roma Pavapavana Klaudio ese Iuda taudia iboudiai hamaorodia Roma bae rakatania neganai, edia mauri na e idau. Una dainai Akula bona Priskila ediai e vara ḡauna mani aita laloa. Edia noho gabuna be rakataniamu, gabu ma ta ai ruma matamatana be haginiamu, bona edia palai turi bisnes-na be hamatamaia loumu. To unu ese e koudia Iehova ihesiai henina ḡaukarana basie habadaia, a? Haerena na da mai dibamu. Akula bona Priskila na edia hanua matamatana Korinto ai, tadikaka taihu e bamodiava bona aposetolo Paulo e duruava tadikaka bae hagoadadia. Gabeai, sivarai namona bae harorolaia na namo gabudia ela. (Apos. 18:18-21; Roma 16:3-5) Edia mauri lalonai ḡau momo e kara hebou bona e moalelai!

12. Dahaka dainai headava taudia na lauma dalanai bae kara ḡaudia bae ato na namo?

12 Hari ina negai headava taudia ese Priskila bona Akula bae tohotohodia diba, Basileia bae atoa guna. Mero bona kekeni ta e hebamomu negana na nega namona, mauri ai bae kara ḡaudia bae herevalai. Headava taudia ese abi hidi e kara heboumu bona lauma dalanai e uramu bae kara hebou ḡaudia bae haḡuḡuru neganai, edia mauri ai Iehova ena heduru na be itaiamu. (Koh. 4:9, 12) Mani Russell bona Elizabeth edia ekspiriens aita laloa. Russell na e gwa, “Ai a hebamova neganai, Iehova ena hesiai ḡaukara ai baia kara ḡaudia na a herevalai.” Elizabeth na e gwa, “Ai ese unu ḡau na da herevalai dainai, gabeai a kara abi hididia ese se koumai baia haḡuḡurudia.” Russell bona Elizabeth edia noho dalana na e heḡereḡere dainai, Micronesia ela, pablisa dia momo gabunai hesiai ḡaukara bae karaia totona.

Headava matamata taudia ese edia mauri lalonai Iehova ihesiai henina ḡaukarana bae laloa bada totona lauma dalanai bae kara diba ḡaudia bae ato (Paragraf 13 ba itaia)

13. Salamo 28:7 heḡereḡerena, Iehova baita abidadama heniamu neganai dahaka be varamu?

13 Russell bona Elizabeth heḡereḡeredia, headava taudia momo na edia mauri ai ḡau momo e dadaraimu, unu amo edia nega bada na haroro bona hahediba ḡaukarana ai bae ḡaukaralai. Headava taudia na Iehova ena hesiai ḡaukara ai bae kara diba ḡaudia be atomu bona be haḡuḡuru heboumu neganai, namo bada be varamu. Iehova ese e naridiamu dalana be itaiamu, edia abidadama ienai be goadamu, bona be moale momokanimu.​—Salamo 28:7 ba duahia.

APOSETOLO PETRO BONA ADAVANA HEḠEREḠEREDIA, IEHOVA ENA GWAUHAMATA BAVABIDADAMA HENIDIA

14. Edena dala ai aposetolo Petro bona adavana ese Mataio 6:25, 31-34 ai e hetore gwauhamata na e abidadama henia?

14 Headava taudia na aposetolo Petro bona adavana edia haheitalai amo danu ḡau haida be dibamu. Aposetolo Petro ese Iesu e hedavari henia matama negana amo hua siks eiava laḡani ta e ore murinai, ia na abi hidi badana ta e karaia. Petro na haoda bisnes amo ena ruma bese e nariava. Una dainai Iesu ese Petro e boiria ia murinai baine raka neganai, Petro na ena ruma bese ena noho dalana e haeroa guna. (Luka 5:1-11) Petro na abi hidi e karaia Iesu ena haroro ḡaukara ai baine bamoa. Abi hidi namona e karaia! Bona baita gwau dibamu Petro adavana ese ena abi hidi na e durua. Baibul ese e hahedinaraiamu Iesu e toreisi lou murinai, Petro adavana ese Petro na e bamoa ena laolao haida ai. (1 Kor. 9:5) Ia na Kristen hahine namona dainai, Petro ese Kristen tatau bona hahine idurudia sisibana e torea neganai, ḡau ta ese se koua. (1 Pet. 3:1-7) Momokani, Petro bona adavana na Iehova ena gwauhamata na e abia dae momokani, ia ese baine naridia diba bema edia mauri ai Basileia bae atoa guna.​—Mataio 6:25, 31-34 ba duahi.

15. Tiago bona Esther edia ekspiriens amo dahaka o dibamu?

15 Bema oi na do headava, edena dala ai Iehova ena hesiai ḡaukara ihabadana urana dounu ba hagoadaia? Dala ta be headava taudia ma haida edia ekspiriens amo diba bavabi. Ekspiriens unu bamodia na eda pablikeisen ai bo davari dibamu. Unu ekspiriens ese Brazil ai e nohomu tauna, Tiago adavana Esther ida e durudia pablisa dia momo gabudiai edia hesiai ḡaukara ihabadana urana e hagoadaia. Tiago na e gwa: “Hari ina negai Iehova ese ena hesiai taudia e durudiamu dalana a duahia neganai, ai danu a ura Iehova ena hahekau bona ena heduru baia mamia.” Gabeai Paraguay ela, bona laḡani 2014 amo ema bona hari Portuguese gado teritorina ai hesiai ḡaukara e karaiamu. Esther na e gwa: “Ai raruosi ese a ura heniamu sirina ta na Efeso 3:20. Hanaihanai emai hesiai ḡaukara ai, una siri ena hereva e ḡuḡurumu dalana na a itaiamu.” Paulo na Efeso taudia e tore henidia neganai, e gwauhamata Iehova na dia ita ta noimu ḡaudia mo e henimu to unu ḡau e hereadia ḡaudia danu be henimu. Una gwauhamata na momokani!

Headava matamata taudia ese edia mauri lalonai Iehova ihesiai henina ḡaukarana bae laloa bada totona lo Kristen taudia edia amo heduru bae tahu (Paragraf 16 ba itaia)

16. Headava matamata taudia be e uramu bae kara ḡaudia bae lalo neganai, daidia edia amo heduru bae tahu diba?

16 Hari ina negai headava matamata taudia na Iehova enai e tabekaumu taudia edia ekspiriens amo heduru bae abi diba. Headava taudia haida na laḡani momo lalodiai ful-taim hesiai ḡaukara e karaiamu. Hesiai ḡaukara ai o uramu ba kara ḡaudia o lalohadailaimu neganai, idia edia amo heduru ba tahu diba. Unu amo bo hahedinaraiamu oi na Iehova o abidadama heniamu. (Her. 22:17, 19) Elda ese danu headava matamata taudia bae durudia diba, Iehova ena hesiai ḡaukara ai bae kara diba ḡaudia bae ato bona bae haḡuḡurudia.

17. Klaus bona Marisa ediai be dahaka e vara, bona edia ekspiriens amo dahaka ta dibamu?

17 To nega haida, Iehova ihesiai henina ḡaukarana ihabadana karana na, ta uramu dalanai basine varamu. Heḡereḡere, mani Klaus bona Marisa, matamanai tame herevalaia taudia, ediai e vara ḡauna aita laloa. Laḡani toi e headava murinai, edia ruma e rakatania bena ela Finland brens ena konstraksen e durua. To, gabeai e diba idia na hua siks mo bae noho diba. Matamanai, idia na e lalohisihisi. To se daudau, e boiridia Arab gado bae dibaia totona, bona hari idia na mai moaledia ida tano ma ta ai Arab gado e ḡaukaralaiamu teritorina e duruamu. Marisa na una e laloa lou neganai, e gwa: “Na gariva asina manadalaia ḡauna ta baina karaia, bona Iehova enai baina tabekau momokani. To na itaia Iehova ese hanaihanai asia lalodiamu dalanai e durumai. Una ese egu abidadama Iehova enai e hagoadaia bada.” Ina ekspiriens ese e hahedinaraiamu, bema Iehova bo abidadama henia momokanimu nega iboudiai be hanamomumu.

18. Headava taudia be dahaka bae kara diba, unu amo Iehova bae abidadama henia hanaihanai?

18 Headava na Iehova ena harihari ḡauna ta. (Mat. 19:5, 6) Ia na e uramu headava taudia ese una harihari ḡauna bae moalelaia. (Her. 5:18) Headava matamata taumui e, namona na emui mauri dalana ba haeroa namonamo. O karamu ḡaudia amo o hahedinaraiamu Iehova ese e henimui harihari ḡauna o laloa badamu, a? Iehova ba ḡuriḡuri henia. Baibul ai ba badina diba hahekau herevadia ba tahu. Bena Iehova ese e henimu sisibadia ba badina. Emui headava lalonai Iehova ihesiai henina karana bo laloa badamu neganai, emui mauri na bo moalelaiamu bona hahenamo momo bo davarimu!

ANE 36 ‘Dirava ese E Hakapudia Taudia’

^ par. 5 Baita karamu abi hididia haida ese eda nega bona goada be haorea dibamu Iehova basita hesiai henia. Headava matamata taudia ese be karamu abi hididia ese edia mauri be hanamoamu eiava be hadikaiamu. Ina atikol ese be durudiamu abi hidi maorodia bae kara, unu amo edia mauri bae moalelaia.

^ par. 5 Lada haida na a haidau.

^ par. 10 Haheitalai ta na, buka ladana Pure Worship of Jehovah​—Restored At Last! ena karoa 6, 7, bona 19 ai ba itaia.