Skip to content

Skip to table of contents

Hereva Momokani Baita Gwaurai

Hereva Momokani Baita Gwaurai

“Ba hereva heheni mai momokanimui ida.”​SEK. 8:16.

ANE: 34, 18

1, 2. Taunimanima edia mauri e hadikaiamu ḡauna badana ta be dahaka? Daika ese e hamatamaia?

TELEFON, laiti, motuka bona frisa na taunimanima ese e kara ḡau matamatadia haida bona eda mauri e duruamu. A ḡau ma haida na mauri e hadikamu, heḡereḡere ipidi, bomu, kuku, bona ma ḡau haida. To, unu iboudiai e hereadia ḡauna ta na mia, bona una ese taunimanima edia noho dalana e hadikaiamu. Una be dahaka? Koikoi! Una na ta ese ma ta baine koia totona e gwauraimu koikoi herevadia. Daika ese koikoi herevana ginigunana e gwauraia? Iesu Keriso ese “Diabolo” na e gwauraia “koikoi idoidiai tamadia.” (Ioane 8:44 ba duahia.) Edena negai koikoi herevana ginigunana e gwauraia?

2 Laḡani tausen gunadiai Eden imeana ai una e vara. Tau bona hahine ginigunadia, Adam bona Heva, na Ihavaradia Tauna ese e henidia gabuna Paradaiso ai edia mauri e moalelaiava. Bena Diabolo e hedinarai. Ia na dibana Dirava ese Adam bona Heva e haḡanidia ‘namo bona dika idibalaidia auna huahuana na basie ania,’ bema basie badinaia idia na bae mase. Ena be Satana na mai dibana, to gaigai ta amo Heva e hamaoroa: “Momokani, umui na basio mase: Dirava vada dibana raruosi bavania dinana ai na matamui bae papa, bena Dirava ida ba heḡereḡere, namo bona dika ba diba.”​—Gen. 2:15-17; 3:1-5.

3. Dahaka dainai Satana ena koikoi herevana na dika herea, bona una hereva dainai dahaka e vara?

3 Satana ena koikoi herevana na dika herea, badina mai dibana bema Heva ese ena hereva be abia daemu bona au huahuana be aniamu, ia na be masemu. Heva bona Adam ese Iehova ena taravatu e utua neganai e mase. (Gen. 3:6; 5:5) Dia una mo, edia kara dika dainai, “mase ese taunimanima iboudiai e butudia tao.” Momokani, ‘mase vada e kwalimu . . . ena be haida ese Adam ena kara dika asie tohotohoa, to e mase.’ (Roma 5:12, 14) Matamanai Dirava ena ura na taunimanima ese mauri ḡoevadaena bae moalelaia, to hari idia na asie mauri daudaumu. Ena be laḡani 70 eiava 80 bema mauri, to edia mauri na dounu “hekwarahi ai bona lalohisihisi ai e honu honu” dae. (Sal. 90:10) Madi, unu na Satana ena koikoi dainai e varamu!

4. (a) Ededia henanadai baita herevalaimu? (b) Salamo 15:1, 2 ena hereva heḡereḡerena daika sibona be Iehova turana ai bainela diba?

4 Iesu ese Diabolo ena kara e herevalaia neganai, eto: “Hereva momokani se badinaiamu; badina be ia lalona ai hereva momokani na lasi.” Satana lalonai hereva momokani na lasi dainai, doini “tanobada idoinai e koiamu.” (Apok. 12:9) To, asita uramu Diabolo ese baine koida. Una dainai, namona na ini henanadai toi baita lalodia: Satana be edena dala ai taunimanima e koidiamu? Dahaka dainai taunimanima e koikoimu? Bona edena dala ai baita hahedinaraia ita na nega iboudiai “hereva momokani” ta gwauraimu?​Salamo 15:1, 2 ba duahi.

SATANA ESE TAUNIMANIMA E KOIDIAMU DALANA

5. Hari, Satana ese taunimanima be ede e koidia tomamu?

5 Aposetolo Paulo na ini e gwau toma, Satana ese ita na basine koida diba badina ‘ena dibaka karadia na mai dibada.’ (2 Kor. 2:11) Tanobada idoinai​—tomadiho koikoi, politik taudia, bona mataḡaniḡani bisnes oreadia​—na Diabolo imana ai. (1 Ioa. 5:19) Una dainai, Satana bona ena demoni ese dagi bada taudia amo ‘koikoi’ herevadia e halasimu neganai asita daradaramu. (1 Tim. 4:1, 2) Heḡereḡere, bisnesi badadia haida na e uramu moni bae abi dainai, koikoi dalana ai edia kohu e hoihoilaimu.

6, 7. (a) Dahaka dainai dubu igunalaina taudia na mai edia kerere? (b) Dubu igunalaina taudia amo o kamonaimu hereva koikoidia haida be dahaka?

6 Dubu igunalaina taudia na mai edia kerere, badina edia koikoi herevadia amo haida e hakaudia kereremu. Bema ta na hahediba koikoina ta e abia daemu bona Dirava ese e inai heniamu karana ta e karaiamu, ena mauri baine haboioa diba. (Hos. 4:9) Iesu na mai dibana ena negai dubu igunalaina taudia ese taunimanima momo e koidiava. Ia ese e hamaorodia: “Itorena taumui bona Farisea taumui, koikoi taumui, madi ihabaimui! Badina be davara bona tanobada e heḡeḡe madai, helalo-kerehai tauna tamona iabina; O abiamu, bena Gehena natuna ai o halaoamu, ia ese emui dika e hereaia haruamu.” (Mat. 23:15) Iesu ese unu tomadiho igunalaina taudia koikoidia na e gwau henidia. Idia na momokani ‘tamadia Diabolo ena amo ema, ia na ala-ala tauna.’​—Ioa. 8:44.

7 Hari, haroro taudia eiava dubu igunalaidia taudia na momo herea. Farisea taudia heḡereḡeredia, idia ese Baibul ena “hereva momokani e tao tarimu” bona ‘koikoi ḡauna ai e boloamu.’ (Roma 1:18, 25) Idia ese ini hahediba koikoidia e halasimu, hel lahina, mase taudia na mai laumadia, bona tatau ese tatau eiava hahine ese hahine e sihari henidiamu eiava e adavadiamu karana na Dirava ese e abia daemu.

8. Nega ta politik taudia ese edena koikoi herevana be gwauraiamu, to dahaka baita kara?

8 Politikol taudia na koikoi herevadia amo taunimanima e hakaudia kereremu. Do se gwauraia koikoi hereva badana ta na ina: “Idia baeto ‘Maino’ bona ‘Namo’” na tanobada ai idia ese vada e havaraia. Una bae gwauraia negana ai “hebuatari ese baine lasidia tao.” Una dainai, asita uramu edia koikoi herevana baita abia dae bena baitato mauri na e namo e laomu! Badina be mai dibada “Lohiabada ena dina na bainema, henao tauna hanuaboi ai e maimu na heto.”​—1 Tes. 5:1-4.

TAUNIMANIMA E KOIKOIMU BADINA

9, 10. (a) Dahaka dainai taunimanima e koikoimu, bona una kara dainai dahaka e varamu? (b) Dahaka dainai Iehova amo basita hehuni diba?

9 Kohu eiava ḡau matamatana ta na momo ese e ura heniamu neganai, ikarana taudia ese momo e karamu bona e halasimu. Koikoi karana danu unu heto. Iseda negai koikoi herevadia ihalasidia karana na eme bada herea, dia mai edia dagi taudia ese mo una kara e hahedinaraiamu. Y. Bhattacharjee ese e torea atikol ladana, “Ta Koikoimu Badina” ai ini e gwau toma, “koikoi na taunimanima edia kara badana ai eme lao.” Taunimanima momo na e koikoimu badina e uramu edia kerere bae huni eiava dagi badadia bae abi. Una atikol ma eto, haida na e laloamu “ḡau badadia bona maraḡidia ai idau taudia, ḡaukara hebou taudia bona edia lalokau taudia bae koidia na asi ena kerere.”

10 Unu koikoi karadia ese dahaka e havaramu? Taunimanima na asie heabidadama hehenimu bona ruma bese maurina e hadikaiamu. Heḡereḡere, mani a laloa, headava lalonai tau eiava hahine e heudahanaimu bena una kara ihunina totona e koikoimu neganai, una ese lalohisihisi e havaraiamu. Eiava daḡedaḡe tauna ta na hehuni ai adavana bona natuna e hahisidiamu, a taunimanima vairadiai be e kara namo henidiamu. To, namona na baita helalotao taunimanima unu bamodia na Iehova ena amo basie hehuni diba, badina “ḡau iboudiai na ia, e hahemaoro henidamu Diravana, vairanai hehedinararai.”​—Heb. 4:13.

11. Anania bona Sapira edia haheitalai dikana amo dahaka ta dibamu? (Rau 6 ai laulau ba itaia.)

11 Baibul ai sivarai ta na ina, aposetolo edia negai Satana ese Kristen tauna ta adavana ida “e bolodia” bena Dirava vairanai e koikoi. Anania bona Sapira na palani e kara aposetolo taudia bae koidia. Tano haida e hoihoilai neganai moni kahana na e moia tao, to kahana mo aposetolo e henidia. Idia na e urava kongrigeisen taudia ese bae imodaidia dainai, aposetolo taudia e hamaorodia edia moni ibounai na e heni. To, Iehova ese edia koikoi karana na e itaia, bona e hamasedia.​—Kara 5:1-10.

12. Asie helalo-kerehaimu koikoi taudia iboudiai ediai be dahaka be varamu, bona dahaka dainai?

12 Iehova ese koikoi taudia be ede e lalodia tomamu? Satana bona se helalo-kerehaimu koikoi taudia iboudiai na ‘lahi gohuna’ ai do bae ore. (Apok. 20:10; 21:8; Sal. 5:6) Dahaka dainai? Badina Iehova matanai koikoi taudia na kara dika rohorohodia e karamu taudia ida heheḡereḡere.​—Apok. 22:15.

13. Iehova be dahaka e inai heniamu, bona una ese e hagoadadamu dahaka baita kara?

13 Mai dibada Iehova na “dia taunimanima, mai ena koikoi.” Bona “Dirava ese basine koida diba.” (Num. 23:19; Heb. 6:18) Iehova ese e inai heniamu ḡauna ta na, “koikoi malana.” (Her. 6:16, 17) Iena lalonamo baita abia totona, namona na eda mauri lalonai hereva momokani baita gwaurai. Una dainai, ‘basita hekoi heheni.’​—Kol. 3:9.

HEREVA MOMOKANI BAITA GWAURAI

14. (a) Edena dala ai ita na tomadiho koikoi taudia edia amo idau? (b) Luka 6:45 ena hahekau herevana be dahaka?

14 Edena dala ta ai Kristen momokanidia na tomadiho koikoi taudia edia amo idau? Ita na hereva momokani ta gwauraimu. (Sekaraia 8:16, 17 ba duahi.) Paulo na eto: “Emai kara iboudiai daidiai taunimanima bae diba, ai na Dirava ena hesiai taumai . . . hereva momokani dainai.” (2 Kor. 6:4, 7) Iesu ese taunimanima e herevalaidia, eto: “Lalona e honumu ḡaudia amo uduna e herevamu.” (Luka 6:45) Una dainai, tau namona na hanaihanai uduna amo hereva momokani baine gwaurai. Ia na ḡau iboudiai lalodiai basine koikoimu​—⁠idau taudia, e ḡaukara heboumu taudia, turana, bona ena lalokau taudia ediai hereva momokani mo be gwauraimu. To, mai momokanida ida ḡau iboudiai baita kara daladia haida mani aita herevalai.

Ina taihu matamatana ena hekwakwanai be dahaka? (Paragraf 15, 16 ba itadia)

15. (a) Dahaka dainai mauri daladia rua basita badina? (b) Dahaka ese matamata taudia baine durudia diba lalo ani karadia bae dadarai? (Futnout ba itaia.)

15 Reana oi na mero eiava kekeni ta bona o uramu bamomu ese bae abimu dae. Namona na mauri daladia rua basio badina, haida e karamu heḡereḡerena. Edia famili bona kongrigeisen matadiai e kara maoromaoromu, a turadia bona Intanet ai edia kara be idau. Reana hereva dikadia e gwauraimu, dia hemataurai dabuadia e hahedokilaimu, miusik dikadia e hakalamu, kuku dikadia e animu, e inuinu kekeromu, hehuni ai e siharimu bona kara dikadia ma haida e karamu. Idia ese tamadia sinadia, kongrigeisen taudia bona Dirava e koidiamu. (Sal. 26:4, 5) Iehova na dibana ita ese ‘bibinada ai ta imodaiamu, a laloda be dauha veravai.’ (Mar. 7:6) Namona na ina aonega herevana baita badinaia: “Lalomu ese kara dika taudia basine vaḡeḡe henidia, a dina idoinai Iehova garina ai ba noho.”​—Her. 23:17. *

16. Fultaim hesiai ḡaukara aplikeisen ai e tore henanadaidia be ede baita haerelai toma?

16 Reana o uramu ba regula painia eiava spesol fultaim ḡaukarana ta, heḡereḡere Betele ai, ba ḡaukara. Emu aplikeisen ai, namona na mai momokanimu ida henanadai iboudiai ba haerelai, heḡereḡere emu helt, o abi hidimu moale karadia bona emu kara korikori be dahaka ba toredia hedinarai. (Heb. 13:18) To bema oi na kerere ta o karaia bona elda taudia na so hadibadia, dahaka ba kara na namo? Namona na edia heduru ba tahu, unu amo mai lalomu ḡoevana ida emu hesiai ḡaukara ba karaia.​—Roma 9:1; Gal. 6:1.

17. Inaida ese tadikakada daidiai bae nanadaida neganai dahaka baita kara?

17 Bema emu gabu ai gavamani ese haroro ḡaukara na bae taravatua bena bae boirimu tadikakamu daidiai bae nanadaimu neganai, dahaka bo hamaorolaidiamu? Oi be o diba ḡaudia iboudiai ba gwaurai, eiava? Roma gavana ese Iesu e nanadaia neganai, ia be dahaka e kara? Ia na ina hahekau herevana “asi reḡereḡeda baita noho na mai negana, baita herevahereva na mai negana” e badinaia dainai nega haida ḡau ta se gwauraia! (Koh. 3:1, 7; Mat. 27:11-14) Nega unu bamodiai, baita aonega na mai anina bada, unu amo tadikakada na dika basie davari.​—Her. 10:19; 11:12.

Edena negai basio hereva bona edena negai hereva momokani ba gwauraia? (Paragraf 17, 18 ba itadia)

18. Eda tadikaka daidiai elda taudia ta hereva henidiamu neganai dahaka baita kara be namo?

18 Bema kongrigeisen ai ta na kerere badana ta e karaia bona e vara ḡauna na mai dibamu, dahaka bo karamu? Reana elda taudia ese oi na be nanadaimumu badina e uramu kongrigeisen na baine ḡoeva. To bema ia na oi turamu namona ta eiava varavaramu, oi be dahaka bo karamu? “E hereva momokanimu tauna ese hereva maoromaorodia e gwaurai” hedinaraimu. (Her. 12:17; 21:28) Una dainai emu maduna ḡau ta basio hunia to elda vairadiai ba hereva momokani. Idia na mai edia maoro ḡau iboudiai bae diba, unu amo kerere tauna bae durua namonamo diba ena hetura karana Iehova ida baine hanamoa lou totona.​—Iak. 5:14, 15.

19. Stadi gabena ai dahaka baita herevalaimu?

19 David na Iehova ini e ḡuriḡuri henia toma: “Momokani, oi o uramu hereva momokani na lalomai ai baine mia.” (Sal. 51:6) David na mai dibana kudouda ai hereva momokani baine mia na ḡau badana. Una dainai, Kristen taudia momokanidia na nega iboudiai ‘bae hereva heheni mai momokanidia ida.’ Dala ma ta na, ita na Dirava ena hesiai tauda dainai, ena hereva momokani na ma haida baita hadibalaidia. Stadi gabena ese una be herevalaiamu.

^ par. 15 Questions Young People Ask​—Answers That Work, Volume 2 ena karoa 15 ai, How Can I Resist Peer Pressure?,” bona karoa 16 ai, A Double Life​—Who Has to Know?,” ba itadia.