Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 42

Hereva Momokani Bavabia Dae Bona Ba Kahua Tarika-Tarika

Hereva Momokani Bavabia Dae Bona Ba Kahua Tarika-Tarika

“Ḡau iboudiai ba diba toho: ḡau namona ba kahua tarika-tarika.”​—1 TES. 5:21.

ANE 54 Abidadama Korikori Baita Abia

INA STADI ANINA *

1. Dahaka dainai taunimanima momo na e daradaramu?

HARI, sibodia e hegwauraimu Kristen taudia edia tomadiho na tausen momo bona e gwaumu Dirava ese edia tomadiho na e abia daemu. Una dainai taunimanima momo na e daradaramu! E henanadaimu, “Tomadiho momokanina be tamona, eiava tomadiho iboudiai ese Dirava e hamoaleamu?” Ta abia daemu ta hahedibalaimu ḡaudia be hereva momokani, eiava? Bona Iehova ena Witnes taudia ese hari e badinaiamu tomadiho dalana be Iehova ese e abia daemu, a? Una baita abia dae diba, a? Mani ihamomokanina ḡaudia haida aita herevalai.

2. Tesalonika Ginigunana 1:5 heḡereḡerena, dahaka dainai aposetolo Paulo ese hereva momokani na e abia dae vaitani?

2 Aposetolo Paulo ese hereva momokani na e abia dae vaitani. (1 Tesalonika 1:5 ba duahia.) Hereva momokani e abia dae badina na dia ena hemami dainai. Paulo na mai ena ura ida Dirava ena Hereva na e tahua namonamo. E abia dae “revareva helaḡadia iboudiai na Dirava ena heuda-roha dainai e tore.” (2 Tim. 3:16) Ena hetahu karana amo dahaka e davari? Paulo ese Revareva Helaḡadia ai, e davari hahemomokani ḡaudia ese e hamomokania Iesu na e gwauhamatalaia Mesiana, unu hahemomokani ḡaudia na Iuda tomadiho igunalaina taudia ese asie ura bae abi dae. Unu tomadiho koikoi taudia na e gwauva Dirava na mai dibadia to edia kara ese una na e hakoikoia. (Tito 1:16) Paulo na dia idia heḡereḡeredia, ia na Revareva Helaḡadia ai se abi hidi ededia hereva be baine abi dae, ededia be lasi. To “Dirava ena ura idoinai” na mai ena ura ida e hahedibalaia bona e badinaia.​—Apos. 20:27.

3. Hereva momokani baita abia dae momokani totona, eda henanadai iboudiai haeredia baita abi be ḡau badana, a? (Maua ladana “ Iehova Ena Ḡaukara Bona Lalohadai​—‘Basita Duahidia Diba’” ba itaia danu.)

3 Haida na e laloamu tomadiho momokanina ese henanadai iboudiai, Baibul ai se herevalai ḡaudia danu, baine haerelai diba. Una be lalohadai maorona eiava? Mani Paulo ena haheitalai aita laloa. Ia ese Kristen taudia ma haida e hagoadadia ‘ḡau iboudiai bae diba’ na namo, to danu e gwau hedinarai ia ese ḡau momo na do se lalopararalai. (1 Tes. 5:21) Ia na e gwa, “sisidia mo dibada,” bena ma e gwa, “hevarivari ai ta ita valahuvalahumu.” (1 Kor. 13:9, 12) Paulo ese ḡau iboudiai na se diba; ita danu. To Paulo ese Iehova ena ura badina na e lalopararalaia. Unu e diba ḡaudia ese e durua baine abia dae momokani una na hereva momokani!

4. Edena dalai baita hamomokania vaitani hereva momokani na ta davaria, bona ededia kara Kristen momokani ediai baita herevalaimu?

4 Hereva momokani ta abia karana baita hamomokania dalana ta na, Iesu ese tomadiho momokani e haginia dalana na Iehova ena Witnes taudia ese hari e badinaiamu tomadiho dalana ida baita haheḡereḡerea. Ina atikol ai, baita itaiamu Kristen taudia momokanidia ese (1) kaivakuku se tomadiho henimu, (2) Iehova ladana e matauraiamu, (3) hereva momokani e ura heniamu, bona (4) mai lalodia idoinai ida e helalokau hehenimu.

KAIVAKUKU ASITA TOMADIHO HENIMU

5. Iesu ena amo Dirava itomadiho henina dalana maorona be ede ta dibaia tomamu, bona una dala be ede baita badinaia diba toma?

5 Iesu ese Iehova e lalokau henia dainai, guba ai e nohova bona tanobada ai e nohova neganai, Iehova sibona mo e tomadiho henia. (Luka 4:8) Ena hahediba taudia danu e hadibadia unu bae kara toma. Iesu eiava ena abidadama hahediba taudia ese edia tomadiho lalonai kaivakuku na asie ḡaukaralai. Dirava na Lauma dainai, taunimanima ese bae karaia ḡauna ta ese Iehova ena hairai na basie hahedinaraia diba! (Isa. 46:5) To helaḡa taudia (saints) laulaudia baita kara bona baita ḡuriḡuri henidia be maoro, eiava? Taravatu Ten ai taravatu iharuana ai, Iehova na e gwa: “Laulau ta basio koroa; ḡau ta laulauna, guba ḡauna ta, eiava tanobada ḡauna ta, . . . basio karaia: basio toma henia diho.” (Eso. 20:4, 5) E uramu Dirava bae hamoalea taudia ediai unu hereva na hedinarai ḡoevaḡoeva.

6. Hari ina negai Iehova ena Witnes taudia be edena tomadiho dalana e badinaiamu?

6 Idaunega sivaraidia e stadilaimu taudia ese e hahedinaraia, Kristen taudia ginigunadia ese Dirava mo e tomadiho heniava. Heḡereḡere, buka ta ladana History of the Christian Church na e gwa Kristen taudia ginigunadia ese tomadiho gabudiai kaivakuku e itava neganai e baduva. Hari ina negai, Iehova ena Witnes taudia ese Kristen ginigunadia e badinaiava tomadiho dalana na e badinaiamu. Ita ese helaḡa taudia o aneru laulaudia na asita ḡuriḡuri henimu; Iesu danu asita ḡuriḡuri heniamu. Bona tanobada ta ena flaiga asita salutiamu o asita tomadiho heniamu. Herevana dahaka baine vara, to laloda baita hadai Iesu ena hereva baita badinaia, e gwa namona na “[Iehova] emu Dirava na ba toma henia diho.”​—Mat. 4:10.

7. Dahaka ese Iehova ena Witnes taudia bona tomadiho ma haida edia idau e hahedinaraia?

7 Hari taunimanima momo na momo mai dibadia haroro taudia e badinadiamu. Unu e kara tomamu dainai unu haroro taudia na edia dirava heḡereḡerenai e halaodiamu. Taunimanima momo na edia dubu e laomu, edia buka e hoimu, bona unu haroro taudia ese e uramu bae kara ḡaudia dainai moni bada herea e atomu. Taunimanima haida be unu haroro taudia edia hereva iboudiai e abi daemu. Unu e lalodia bada tomamu dainai idia ediai Iesu bema hedinarai na dia ḡau badana! To Iehova e tomadiho henia momokanimu taudia na asi edia haroro taudia. Ena be e gunalaidamu taudia na ta matauraidiamu, to Iesu ena hahediba herevana na ta abia daemu, e gwa: “Iboumui ai na tadikaka.” (Mat. 23:8-10) Ita ese taunimanima na asita tomadiho henidiamu, herevana idia na tomadiho e gunalaiamu taudia eiava politikol taudia. Bona e uramu bae kara ḡaudia ai danu asita durudiamu, lalodiai asita vareaimu bona tanobada amo ta gini sirimu. Unu iboudiai amo ita na ta idaumu sibodia e hegwauraimu Kristen taudia edia amo.​—Ioa. 18:36.

IEHOVA LADANA TA MATAURAIAMU

Kristen momokanidia na mai moaledia ida Iehova e herevalaiamu (Paragraf 8-10 ba itadia) *

8. Ede ta diba tomamu Iehova na e uramu ia ladana baita hanamoa, bona taunimanima iboudiai baita hadibalaidia?

8 Nega ta, Iesu na e ḡuriḡuri e gwa: “Tamagu e, ladamu a heatolaia.” Iehova ese una ḡuriḡuri na e haerelaia, guba amo mai gao badana ida e gwa: “Vada name heatolaia.” (Ioa. 12:28) Iesu ese ena haroro ḡaukara ibounai lalonai, Tamana ladana na e hanamoa. (Ioa. 17:26) Una dainai Kristen taudia momokanidia ese Dirava ladana bae ḡaukaralaia bona ma haida bae hadibalaidia na dia kerere, bona una na hahenamo badana.

9. Edena dalai Kristen taudia ginigunadia ese e hamomokania Dirava ladana na e matauraia?

9 Kristen taudia ginigunadia edia negai, Kristen kongrigeisin e hamatamaia murinai, Iehova ese “bese idau-idau e haḡeredia, edia amo bese ta baine abia hidi, ia ladana baine nemailaia.” (Apos. 15:14) Unu Kristen taudia ginigunadia na mai edia moale ida Dirava ladana e ḡaukaralaia bona ma haida e hadibalaidia. Edia haroro ḡaukara ai bona edia toretore ai Dirava ladana na hanaihanai e ḡaukaralaiava. * Idia ese e hamomokania idia na Dirava ladana e henemailaia taudia.​—Apos. 2:14, 21.

10. Dahaka ese e hamomokaniamu Iehova ena Witnes taudia na Iehova ladana e henemailaia taudia?

10 Iehova ena Witnes taudia be Iehova ladana e henemailaia taudia, a? Hahemomokani ḡauna mani aita laloa. Hari tomadiho e gunalaiamu taudia momo na dala idauidau ai Dirava ladana korikorina na asie hahedinaraiamu. Edia Baibul e hahanai neganai una lada na e kokia, bona edia dubu ḡaukaradia ai una lada iḡaukaralaina karana na e taravatua. * Iehova ena Witnes taudia sibodia mo Iehova ladana e matauraiamu bona e hahelaḡaiamu karana be ta ese baine ḡorea diba, a? Ita siboda ese Dirava ladana korikorina na tanobada ibounai lalonai ta gwauraia hedinaraimu, tomadiho ma ta na dia unu bamona! Unu ta kara tomamu neganai, ta hahedinaraiamu ita na ta abia ladana, Iehova ena Witnes, heḡereḡerena ta karamu. (Isa. 43:10-12) Ita ese New World Translation of the Holy Scriptures ena kope 240 milion mai kahana ta halasi. Una Baibul ai Iehova ladana na Baibul e hahanaia taudia ma haida ese e koki gabudia ai ma e ato lou. Bona ita ese Iehova ladana e hahedinaraiamu pablikeisin na gado 1,000 mai kahana ai ta halasimu!

HEREVA MOMOKANI NA TA URA HENIAMU

11. Kristen taudia ginigunadia be edena dalai e hahedinaraia hereva momokani na e ura henia?

11 Iesu ese hereva momokani, unu na Dirava bona Iena ura e hahedinaraimu herevadia, na e ura heni. Iesu na una hereva momokani heḡereḡerena e mauri, bona una hereva momokani na ma haida e hadibalaidia. (Ioa. 18:37) Iesu murinai e raka taudia danu una hereva momokani na e ura henia bada. (Ioa. 4:23, 24) Aposetolo Petro ese Kristen mauri dalana na e gwauraia “hereva momokani dalana.” (2 Pet. 2:2) Kristen ginigunadia ese hereva momokani e ura henia bada dainai, tomadiho edia lalohadai, hanua edia kastom karadia, bona taunimanima edia lalohadai, hereva momokani ida se heḡereḡere ḡaudia, na e dadarai. (Kol. 2:8) Una heḡereḡerena, hari, Kristen taudia momokanidia na e hekwarahimu “hereva momokani dalana ai” bae raka totona, e abi daemu ḡaudia bona edia mauri dalana na Iehova ena hereva ida e haheḡereḡerediamu.​—3 Ioa. 3, 4.

12. Iehova ena orea e gunalaiamu taudia be dahaka e karamu bema e dibamu ta abia daemu ḡauna ta baita hamaoromaoroa, bona dahaka dainai?

12 Hari ina negai, Dirava ena taunimanima na asie gwaumu hereva momokani ibounai na de dibaia ḡoevaḡoeva. Nega haida, Baibul ena hahediba herevadia haida bona orea ena heau dalana ai ḡau haida na e gwaurai kerere. Una na basita daradaralaia. Baibul ese e hahedinaraia nega e laomu lalonai diba maoromaorona na baine hedinarai. (Kol. 1:9, 10) Iehova ese hereva momokani na taina ruana e hahedinaraiamu, bona namona na mai eda haheauka ida hereva momokani ena diari e bada laomu karana baita naria. (Her. 4:18) Iehova ena orea e gunalaiamu taudia na e dibamu ta abia daemu ḡauna ta baita hamaoromaoroa neganai, idia na asie narimu to haraḡa herea una e hamaoromaoroamu. Ena be Kristendom tomadiho momo na edia dubu e laomu taudia bae hamoaledia eiava tanobada ena lalohadai heḡereḡerenai senisi e karamu, to Iehova ena orea ese senisi e karamu badina na, e uramu ita eda hetura karana Dirava ida baita hanamoa bona Iesu ese e haginia tomadiho dalana baita badinaia. (Iak. 4:4) Senisi ta karamu badidia na, dia taunimanima edia lalohadai o ura e idau dainai, to Baibul ena hereva ta lalopararalaia namonamomu dainai. Hereva momokani na ta ura heniamu!​—1 Tes. 2:3, 4.

MAI LALODA IDOINAI IDA TA HELALOKAU HEHENIMU

13. Kristen momokanidia edia kara badana be dahaka, bona ede ta diba tomamu hari Iehova ena Witnes ese una kara na e hahedinaraiamu?

13 Kristen ginigunadia edia kongrigeisin taudia ese e hahedinarai kara namodia iboudiai amo, kara badana na lalokau. Iesu na e gwa: “Unu amo taunimanima iboudiai bae diba umui na lauegu hahediba: ba helalokau heheni dainai.” (Ioa. 13:34, 35) Hari ina negai, tanobada heḡeḡemadai Iehova ena Witnes taudia na mai edia lalokau ida lalotamonai e nohomu karana na e moalelaiamu. Eda tadikaka oreana ena lalokau karana na dia orea ma haida edia heḡereḡerena, tano, bese bona taunimanima edia noho dalana ese basine koua diba. Ta itaiamu una lalokau korikorina na eda hebou badadia bona maraḡidia ai e hedinaraimu. Una ese e hagoadadamu baita abia dae eda tomadiho karana na Iehova ese e abia daemu.

14. Kolose 3:12-14 heḡereḡerena, edena dalai mai laloda idoinai ida baita helalokau heheni diba?

14 Baibul ese e hagoadadamu ‘baita heura heheni mai laloda idoidiai.’ (1 Pet. 4:8) Una lalokau baita hahedinaraia dalana ta na dika baita hegwautao heheni bona ta ta eda kerere baita haheaukalai. Danu dala baita tahu kongrigeisin lalonai tadikaka iboudiai ediai hariharibada bona heabidae karana baita hahedinaraia, ena be idia haida ese ita na e hahisida. (Kolose 3:12-14 ba duahi.) Una lalokau ese e hatamonadamu karana ese e hahedinaraiamu ita na Kristen taudia korikoridia.

‘ABIDADAMA TAMONA’

15. Ededia dala ma haida ai Kristen ginigunadia ese e badinaia tomadiho dalana baita badinaia?

15 Kristen ginigunadia edia kongrigeisin ese e badinaia tomadiho dalana na dala ma haida ai ta badinaiamu danu. Heḡereḡere, orea e haheauamu dalana. Una dala baine heau namonamo totona seket taudia, elda taudia, bona hesiai taudia e ḡaukaralaidiamu, una na Kristen ginigunadia edia negai aposetolo taudia ese orea e haheaua dalana heḡereḡerena. (Fili. 1:1; Tito 1:5) Iseda lalohadai headava bona mahuta hebou karana ai, rara ena helaḡa karana ai, bona se helalo-kerehai taudia ese kongrigeisin basie hamiroa karana ai, na Kristen taudia ginigunadia edia lalohadai heḡereḡerena.​—Apos. 15:28, 29; 1 Kor. 5:11-13; 6:9, 10; Heb. 13:4.

16. Efeso 4:4-6 ena hereva amo dahaka ta dibamu?

16 Iesu na e gwa taunimanima momo na bae gwa idia na iena hahediba taudia, to ia ese e hahedinaraia dia iboudiai na iena hahediba taudia momokanidia. (Mat. 7:21-23) Danu, Baibul ese e hahedinaraia dina gabedia ai taunimanima momo ese “Dirava ibadinana na koukouna mo bae abia.” (2 Tim. 3:1, 5) To danu, Baibul ese e hahedinaraia Dirava ese e abia daemu abidadamana na tamona.​—Efeso 4:4-6 ba duahi.

17. Hari ina negai daidia be Iesu e badinaiamu bona abidadama korikorina e hahedinaraiamu?

17 Hari ina negai daidia be abidadama korikorina e hahedinaraiamu? Hahemomokani ḡaudia na da tame herevalaidia. Iesu ese e hahedibalaia tomadiho dalana bona Kristen taudia ginigunadia ese e badinaia dalana tame herevalaia. Haerena na tamona​—Iehova ena Witnes taudia. Ita na Iehova ena taunimanima, bona Iehova bona ena ura e herevalaia hereva momokanina ta diba na hahenamo bada hereana! Namona na hanaihanai hereva momokani baita abia dae bona baita kahua tarika-tarika.

ANE 23 Iehova, Emai Goada

^ par. 5 Ina atikol ai, Iesu ese tomadiho momokanina e haginia dalana, bona ena hahediba ginigunadia ese una dala e badinaia daladia baita herevalaimu. Danu hahemomokani ḡaudia amo baita itaiamu, Iehova ena Witnes taudia ese hari una tomadiho momokani dalana na e badinaiamu.

^ par. 9 The Watchtower, July 1, 2010, ena rau 6 ai maua ladana Did the First Christians Use God’s Name?ba itaia.

^ par. 10 Heḡereḡere, laḡani 2008 ai, Pope Benedict Namba 16 na e gwa Catholic edia dubu ḡaukaradia, ane eiava ḡuriḡuri ai Dirava ladana na “basie ḡaukaralaia bona basie gwauraia.”

^ par. 63 LAULAU: Iehova ena orea ese New World Translation na gado 200 mai kahana ai e halasia, unu amo taunimanima ese edia gado korikori ai Dirava ladana e hahedinaraia Baibul bae duahia diba.