Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT 12

Dir “Bann Bon Parol ki Pou Ankouraz Lezot”

Dir “Bann Bon Parol ki Pou Ankouraz Lezot”

“Pa les okenn parol pouri sorti dan zot labous, me zis bann bon parol ki pou ankouraz lezot.”​—EFEZIEN 4:29NW.

1-3. (a) Ki zoli kado Zeova inn donn nou? Ek kouma nou kapav mal servi li? (b) Kouma nou bizin servi nou kapasite pou koze?

 ENN papa donn so garson enn bisiklet. Li bien kontan pou donn so garson sa zoli kado-la. Me ki papa-la pou resanti si so garson roul bisiklet-la brit ek bles enn kikenn?

2 “Tou don parfe ek tou bon kado” sorti kot Zeova. (Zak 1:17) Enn parmi bann zoli kado ki Zeova inn donn nou se nou kapasite pou koze. Gras-a sa kado-la, nou kapav exprim nou bann panse ek nou bann santiman. Nou kapav dir bann kitsoz ki kapav ed lezot ek fer zot dibien. Me nou bann parol kapav osi bles lezot ek fer zot soufer.

3 Nou bann parol kapav ena enn gran lefe lor lezot. Ek Zeova ansegn nou kouma nou kapav servi bien nou kapasite pou koze. Li dir nou: “Pa les okenn parol pouri sorti dan zot labous, me zis bann bon parol ki pou ankouraz lezot kan bizin, pou ki bann ki pe ekoute kapav gagn kitsoz ki bon.” (Efezien 4:29, NW) Anou gete kouma nou kapav servi kado ki Zeova inn donn nou, pou fer Li plezir ek ankouraz lezot.

FER ATANSION AR SEKI TO DIR EK FASON KI TO KOZE

4, 5. Dan liv Proverb, ki nou kapav aprann lor pouvwar ki bann parol ena?

4 Bann mo ena enn gran pouvwar, akoz sa nou bizin fer bien atansion ar seki nou dir ek fason ki nou dir li. Proverb 15:4 dir: “Enn parol ki dous, li enn pie ki donn lavi, me bann parol blesan fer ditor.” Kan ena enn gro soley, nou kontan pou al kasiet dan lonbraz enn pie. Dan mem fason, enn dimounn pou santi li alez avek nou si nou ena enn bon fason koze. Me si nou ena bann parol blesan, sa pou bles lezot ek personn pa pou anvi koz ar nou.​—Proverb 18:21.

Enn bon parol fer dibien

5 Proverb 12:18 dir: “Bann koze san reflesi zot koumadir bann kout lepe.” Bann parol blesan kapav fer ditor ek gat bann bon lamitie. Kitfwa enn kikenn inn deza dir twa enn kitsoz ki’nn bles twa. Me sa proverb-la kontigne: “Lalang enn dimounn saz, li enn gerizon.” Enn bon parol kapav geri ouswa ankouraz enn kikenn ki’nn ofanse. Ek sa kapav ede pou regagn enn lamitie ki’nn gate akoz bann parol ki’nn kree bann dezakor. (Lir Proverb 16:24.) Si nou rapel ki nou bann parol ena enn lefe lor lezot, nou pou fer bien atansion ar seki nou dir.

6. Kifer li difisil pou kontrol seki nou dir?

6 Enn lot rezon kifer nou bizin fer bien atansion kan nou koze se parski nou tou nou inparfe. “Tandans leker bann dimounn, li move,” ek souvan nou bann parol montre seki nou ena dan nou leker. (Zenez 8:21; Lik 6:45) Li kapav vremem difisil pou kontrol seki nou dir. (Lir Zak 3:2-4.) Me nou bizin touletan fer zefor pou amelior fason ki nou koz ar lezot.

7, 8. Ki lefe nou bann parol kapav ena lor nou relasion avek Zeova?

7 Nou bizin osi fer bien atansion ar nou fason koze, parski nou ena bann kont pou rann Zeova pou seki nou dir ek fason ki nou dir li. Zak 1:26 dir: “Si kikenn krwar li enn relizie [“adorater Bondie,” NW] e li pa vey so lalang, li pe tronp limem, so larelizion [“ladorasion,” NW] pena okenn valer.” Lexpresion “pena okenn valer” vedir osi “dan vid.” (1 Korintien 15:17) Alor, si nou koze san reflesi, sa kapav gat ek mem detrir nou relasion avek Zeova.​—Zak 3:8-10.

8 Nou ena bann bon rezon pou fer bien atansion ar seki nou dir ek fason ki nou koze. Pou ki nou servi nou kapasite pou koze kouma Zeova anvi, nou bizin kone ki kalite koze nou bizin rezete.

BANN PAROL KI FER DITOR

9, 10. (a) Ki kalite langaz boukou dimounn servi azordi? (b) Kifer nou bizin rezet bann langaz vilger ek grosie?

9 Azordi, boukou dimounn servi enn langaz vilger ouswa grosie. Ek boukou panse ki zot bizin zoure ek servi enn langaz vilger pou ki lezot ekout zot. Souvan bann komedien osi fer bann jok vilger ek servi enn langaz grosie pou fer bann dimounn riye. Me lapot Pol ti dir: “Rezet lwin ar zot tou sa bann kitsoz-la: laraz, koler, mesanste, bann parol pou insilte lezot ek bann parol grosie ki sorti dan zot labous.” (Kolosien 3:8, NW) Konsernan bann “badinaz vilger,” Pol ti dir ki fode mem pa ki sa “mansione parmi” bann vre Kretien.​—Efezien 5:3, 4NW.

10 Zeova ek bann dimounn ki kontan Li deteste enn langaz vilger. Se enn kitsoz inpir. Dan Labib, ‘inpirte’ form parti bann kitsoz ki ‘laser prodir.’ (Galat 5:19-21, NW) ‘Inpirte’ inplik plizir kalite pese. Ek enn labitid inpir kapav amenn enn kikenn pou fer enn lot kitsoz inpir. Si kikenn ena labitid pou servi enn langaz bien grosie ouswa vilger ek li pa anvi sanze, kitfwa fode pa ki li kontign form parti dan lasanble.​—2 Korintien 12:21; Efezien 4:19; get Not 23.

11, 12. (a) Ki savedir palab? (b) Kifer fode pa nou kalomnie lezot?

11 Fode pa nou fer palab osi. Li normal ki nou interese ar lezot, ek ki nou partaz bann nouvel konsernan nou bann kamarad ek nou fami. Par exanp, bann Kretien dan premie siek ti anvi gagn nouvel zot bann frer ek ser, ek zot ti anvi kone ki zot ti kapav fer pou ed zot. (Efezien 6:21, 22; Kolosien 4:8, 9) Me kan nou koz lor lezot, li bien fasil pou koumans fer palab. Si nou pe repet bann palab, nou kapav dir bann kitsoz ki fos ouswa konfidansiel. Si nou pa fer atansion, sa bann parol negatif la kapav vinn bann fos lakizasion, ouswa bann kalomni (setadir koz manti pou gat repitasion lezot). Bann Farizien ti fer bann fos lakizasion lor Zezi. (Matie 9:32-34; 12:22-24) Bann kalomni kapav gat repitasion enn kikenn, bles so santiman, kree bann diskision, ek detrir enn lamitie.​—Proverb 26:20.

12 Zeova anvi ki nou servi nou bann parol pou ed ek ankouraz lezot. Li pa anvi ki akoz nou bann parol, nou kamarad vinn nou lennmi. Zeova deteste bann dimounn ki “kree divizion ant bann frer.” (Proverb 6:16-19) Satan ti fer enn fos lakizasion kont Bondie parski limem ki ti koz premie manti pou gat repitasion Bondie. (Revelasion 12:9, 10) Azordi, bann dimounn ena labitid pou koz manti lor lezot. Me fode pa ki ena sa dan lasanble. (Galat 5:19-21, NW) Nou bizin fer bien atansion ar seki nou dir ek nou bizin touletan reflesi avan nou koze. Alor, avan ki to rakont enn kitsoz ki to’nn tande, demann tomem: ‘Seki mo pou dir la, eski li vre? Eski li bon? Eski li itil? Eski mo ti pou kontan ki sa dimounn-la tande ki mo pe dir lor li? Ki mo ti pou resanti si enn kikenn ti dir enn kitsoz koumsa lor mwa?’​—Lir 1 Tesalonisien 4:11.

13, 14. (a) Ki lefe bann insilt kapav ena lor lezot? (b) Kifer fode pa bann Kretien maltret lezot?

13 Parfwa, li arive ki nou tou dir bann kitsoz ki nou regrete apre. Me fode pa nou pran labitid pou kritik lezot, pou koz brit ar zot, ouswa pou bles santiman lezot. Fode zame ki nou insilte lezot. Pol ti dir: “Pa vinn amer anver lezot, aret fer laraz, ankoler, kriye, dir bann parol pou insilte lezot, ek aret fer tou seki move.” (Efezien 4:31, NW) Bann lezot version Labib tradir “insilt” par “parol ki blesan” ouswa “zoure.” Kan nou insilte enn kikenn, nou rabes li, ek nou fer li santi ki li pa vo nanye. Se sirtou bann zanfan ki blese fasilman par nou bann parol. Akoz sa, nou bizin fer bien atansion pou nou pa dekouraz zot net par seki nou dir.​—Kolosien 3:21.

14 Labib averti nou ki maltret lezot se enn lot form insilt ki bien-bien grav. Kan to touletan kontign insilte lezot avek lintansion pou bles zot, to pe maltret zot. Li bien tris kan enn kikenn maltret so konzwin ouswa so zanfan. An realite, enn kikenn ki kontign maltret lezot ek ki pa anvi sanze, pou nepli kapav form parti dan lasanble. (1 Korintien 5:11-13, NW; 6:9, 10) Kouma nou’nn trouve, si nou dir bann kitsoz ki vilger, ki fos, ouswa ki fer lezot ditor, nou pou gat nou relasion avek Zeova ek avek lezot.

BANN PAROL KI ANKOURAZ LEZOT

15. Ki kalite parol fortifie nou relasion avek lezot?

15 Kouma nou kapav servi nou kapasite pou koze dan enn fason ki fer Zeova plezir? Mem si Labib pa explike exakteman seki nou bizin dir ek pa dir, li invit nou pou servi “zis bann bon parol ki pou ankouraz lezot.” (Efezien 4:29, NW) Bann parol ki ankourazan zot prop, bon, ek vre. Zeova anvi ki nou servi nou bann parol pou ankouraz ek ed lezot. Me sa pa touletan fasil. Kifer? Parski li fasil pou dir bann move kitsoz ek pou koze san reflesi, me bizin fer pli boukou zefor pou dir bann kitsoz pozitif. (Tit 2:8) Anou gete kouma nou kapav fortifie lezot par nou bann parol.

16, 17. (a) Kifer nou bizin felisit lezot? (b) Kisannla nou kapav felisite?

16 Zeova ek Zezi kontan felisit lezot. Nou anvi swiv zot lexanp. (Matie 3:17, NW; 25:19-23; Zan 1:47, NW) Pou nou felisit enn dimounn dan enn fason ki vremem ankourazan, nou bizin reflesi lor nou parol ek montre enn lintere sinser pou li. Proverb 15:23 dir: “Enn bon parol ki tom dan ler ki bizin, ki kantite li bon!” Vremem, sa ankouraz nou kan enn kikenn felisit nou parski nou travay dir, ouswa kan li dir nou ki li’nn apresie enn kitsoz ki nou’nn fer.​—Lir Matie 7:12; get Not 27.

17 Si to pran labitid pou trouv seki bon ar lezot, li pou pli fasil pou felisit zot sinserman. Par exanp, kitfwa to’nn remark enn kikenn dan lasanble ki prepar bien so bann size ouswa ki fer zefor pou reponn dan renion. Enn zenn kitfwa pe defann so lafwa dan lekol, ouswa enn dimounn aze pe sorti predikasion souvan. Kan to felisit zot, kitfwa samem ki zot bizin pou ankouraz zot. Li bien inportan osi ki enn mari dir so madam ki li kontan li ek ki li apresie seki li fer. (Proverb 31:10, 28) Parey kouma bann plant bizin lalimier ek delo, bann dimounn bizin resanti ki lezot apresie zot. Sa li sirtou vre pou bann zanfan. Alor, rod bann lokazion pou felisit zot pou zot bann bon kalite ek bann zefor ki zot fer. Bann felisitasion kapav donn zot kouraz ek fer zot ena konfians an zotmem. Sa kapav motiv zot osi pou fer seki bon.

Nou kapav ankouraz ek rekonfort lezot par seki nou dir ek par fason ki nou dir li

18, 19. Kifer nou bizin fer nou maximum pou ankouraz ek rekonfort lezot? Kouma nou kapav fer sa?

18 Kan nou ankouraz ek rekonfort lezot, nou swiv lexanp Zeova. Li vremem interese ar bann “ki ena limilite” ek bann “ki dan lapenn.” (Izai 57:15) Zeova anvi ki nou “kontign ankouraz” nou kamarad ek ki nou “koz dan enn fason ki pou ankouraz bann ki deprime.” (1 Tesalonisien 5:11, 14, NW) Kan nou esey fer sa, Zeova trouv nou bann zefor ek Li bien kontan.

19 Kitfwa to’nn remark enn kikenn dan lasanble ki dekouraze ouswa deprime. Ki to kapav dir pou ed li? Kitfwa to pa pou kapav regle so problem, me to kapav fer li kone ki to gagn so traka. Par exanp, to kapav fer bann laranzman pou pas inpe letan avek li. To kapav lir enn verse Labib pou ankouraz li, ouswa mem priye avek li. (Psom 34:18, NW; Matie 10:29-31) Rasir li ki bann frer ek ser dan lasanble kontan li. (1 Korintien 12:12-26; Zak 5:14, 15, NW) Koz dan enn fason ki montre ki to vremem sinser ek ki sa sorti dan to leker.​—Lir Proverb 12:25.

20, 21. Kan eski enn konsey pli fasil pou aksepte?

20 Nou fortifie lezot osi kan nou donn zot bann bon konsey. Nou tou nou inparfe. Alor detanzantan, nou bizin bann konsey. Proverb 19:20 dir: “Ekout konsey ek aksepte disiplinn, pou ki plitar dan to lavi to kapav vinn saz.” Me pa zis bann ansien ki kapav donn bann konsey. Bann paran bizin gid zot bann zanfan. (Efezien 6:4) Enn ser kapav donn enn lot ser enn bon konsey. (Tit 2:3-5) Alor, kan nou donn enn konsey, nou pou fer bien atansion pou ki nou pa bles nou bann fer ek ser parski nou kontan zot. Kouma nou kapav fer sa?

21 Kitfwa to rapel enn bon konsey ki to’nn gagne. Par fason ki’nn donn twa sa, li ti pli fasil pou to aksepte konsey-la. Kifer sa konsey-la ti efikas? Sirman to ti santi ki sa dimounn-la ti vremem gagn to traka. Kitfwa, li ti koz ar twa avek boukou lamour zantiyes. (Kolosien 4:6) Pena dout ki sa konsey-la ti baze lor Labib. (2 Timote 3:16, NW) Ki nou sit enn verse ouswa non, nou bizin touletan baz konsey ki nou done lor Labib. Fode pa nou inpoz nou lopinion lor lezot ni servi bann verse Labib dan enn move fason zis pou soutenir nou prop lide. Kan to rapel fason ki to’nn gagn bann konsey, sa kapav ed twa pou fer parey.

22. Kouma to anvi servi kado ki Bondie inn donn twa?

22 Kapasite pou koze se enn kado ki Bondie inn donn nou. Nou lamour pou Bondie bizin pous nou pou servi sa kado-la dan enn bon fason. Pa bliye ki nou bann parol ena pouvwar pou swa dekouraz swa ankouraz enn kikenn. Alor, anou fer tou seki nou kapav pou koz dan enn fason ki pou fortifie ek ankouraz lezot.