Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT 11

Lavi Maryaz

Lavi Maryaz

“Lamour pa pou disparet zame.”​—1 KORINTIEN 13:8NW.

1, 2. Eski bann difikilte dan enn maryaz vedir ki maryaz-la pa’nn reisi? Explike.

 MARYAZ se enn kado Zeova. Li kapav fer enn kikenn vinn pli ere. Me kanmem sa, tou maryaz pou ena bann difikilte. Parfwa, sa bann difikilte-la koumadir pa’le fini. Ek lerla, enn mari ek so fam nepli santi zot pros kouma avan.

2 Fode pa nou etone si ena bann difikilte dan nou maryaz detanzantan. Kan nou gagn bann difikilte, sa pa vedir ki nou maryaz pa’nn reisi. Mem bann koup ki ti gagn bann gro problem dan zot maryaz, zot inn reisi trouv bann fason pou amelior zot relasion ek fer zot maryaz vinn pli solid. Kouma?

VINN PLI PROS AR BONDIE EK AR TO KONZWIN

3, 4. Parfwa, ki kitsoz kapav arive dan enn maryaz?

3 Maryaz ini de dimounn ki diferan. Sakenn ena so bann preferans, so fason fer, ek so bann lide. Anplis, mari-la ek so fam kitfwa pa sorti dan mem kiltir ouswa mem lorizinn. Bizin letan ek zefor pou ki sak konzwin aprann konn so kamarad bien ek konpran li.

4 Avek letan, li kapav arive ki enn mari ek so fam inn telman konsantre sakenn lor so prop lavi, ki sa finn kree enn distans ant zot. Se koumadir sakenn pe viv so lavi dan so kote. Ki kitsoz kapav ed zot pou revinn pros?

Pou ki enn maryaz ere, li inportan ki bann konzwin swiv bann konsey Labib

5. (a) Ki kitsoz pou ed enn Kretien pou vinn pli pros ar so konzwin? (b) Dapre Ebre 13:4, kouma nou bizin konsider maryaz?

5 Zeova donn meyer konsey ki ena pou bann koup. Zot kapav ed twa pou vinn pli pros ar Zeova ek to konzwin. (Psom 25:4; Izai 48:17, 18) Li dir nou: “Fode ki maryaz ena valer pou tou dimounn.” (Ebre 13:4, NW) Kan enn kitsoz ena valer pou twa, to apresie li, to protez li ek to pa konsider li kouma enn nanye ditou. Se koumsa ki Zeova anvi ki nou konsider maryaz.

LAMOUR POU ZEOVA KAPAV ED TWA DAN TO MARYAZ

6. Dapre Matie 19:4-6, kouma Zeova konsider maryaz?

6 Zeova ti marye premie koup imin. So Garson, Zezi ti dir: “Zot pa finn lir ki dan koumansman Bondie Kreater finn kre dimoun zom ek fam? Bondie ti dir, ‘Akoz samem enn zom pou kit so papa ek so mama, li pou al atas li ar so fam e toulede pou vinn enn sel.’ Alor zot nepli pou de, me enn sel. Fode pa dimoun separ seki Bondie finn met ansam.” (Matie 19:4-6) Depi koumansman, Zeova ti prevwar ki maryaz dire pou touletan. Li ti anvi ki bann fami res pros, ki zot ere, ek ki zot profit lavi ansam.

7. Kouma bann koup kapav fer zot maryaz vinn pli solid?

7 Me selman, bann koup azordi bizin fer fas ar pli boukou stres ek presion ki avan. Parfwa, sa bann presion-la telman gran ki zot ena linpresion ki zot maryaz pou kase, ek zot bes lebra. Ki kitsoz kapav ed zot? Zot bizin konpran seki Zeova panse lor maryaz.​—1 Zan 5:3NW.

8, 9. (a) Kan eski nou bizin swiv bann konsey ki Zeova done lor maryaz? (b) Kouma nou kapav montre ki nou maryaz ena valer pou nou?

8 Bann konsey ki Zeova done, zot touletan bon pou nou. Kouma nou ti trouve, Zeova donn nou sa konsey-la: “Fode ki maryaz ena valer pou tou dimounn.” (Ebre 13:4, NW; Ekleziast 5:4) Si nou aplik bann konsey ki Zeova done, mem kan li difisil, nou kapav sir ki nou pou gagn bann bienfe.​—1 Tesalonisien 1:3; Ebre 6:10NW.

9 Si nou maryaz ena boukou valer pou nou, nou pa pou fer ouswa dir enn kitsoz ki kapav afekte nou maryaz. Okontrer, nou anvi fer nou relasion avek nou konzwin vinn pli for. Kouma nou kapav fer sa?

ONOR TO MARYAZ PAR SEKI TO DIR EK FER

10, 11. (a) Ki problem bien grav ena dan sertin maryaz? (b) Kifer fason ki nou koz ar nou konzwin li inportan?

10 Enn kikenn kapav bles so konzwin dan plizir fason. Antan ki Kretien, nou kone ki fode pa nou bat nou konzwin ouswa nou bles li fizikman. Selman, li kapav arive ki bann konzwin bles zot kamarad par zot bann parol. Nou bann parol kapav vinn bann zarm. Enn madam ti dir: “Mo mari bles mwa par so bann parol. Li dir mwa: ‘To enn fardo!’ ek ‘To pa vo nanye!’ Mo kapav pena okenn mark lor mwa, me sa bann remark ki li fer souvan la, inn les bann sikatris lor mo leker.” Enn mari explike ki so fam souvan ti abes li par so bann parol ek insilte li. Li dir: “Mo pa kapav dir personn bann kitsoz ki li dir mwa. Akoz sa, mo pa kapav koz ar li ek mo res dan travay ziska tar. Laba, mo pli an sekirite ki lakaz.” Bann parol grosie ek blesan, ki fer boukou ditor lor plan emosionel, se bann kitsoz ki nou tann souvan azordi.

11 Kan enn mari ek so fam koz brit ar zot kamarad, sa kree bann blesir afektif ki pran boukou letan pou geri. Li kler ki Zeova pa anvi ki bann konzwin tret zot kamarad koumsa. Me li kapav arive ki to bles to konzwin san mem ki to rann twa kont. Kitfwa to panse ki to zanti ar to konzwin, me li, ki li resanti? Si to’nn dir enn kitsoz ki’nn bles to konzwin, eski to dispoze pou sanz seki to’nn dir?​—Galat 5:15; lir Efezien 4:31.

12. Ki kitsoz kapav gat relasion ki enn kikenn ki marye ena avek Zeova?

12 Fason ki to koz ar to konzwin, an piblik ouswa an prive, bien inportan pou Zeova. (Lir 1 Pier 3:7, NW.) Zak 1:26 (NW) rapel nou: “Si enn kikenn panse ki li enn adorater Bondie, me ki li pa kontrol so lalang, li pe anbet so prop leker ek so ladorasion dan vid.”

13. Kouma enn kikenn kapav bles so konzwin?

13 Enn kikenn ki marye bizin pran kont santiman so konzwin dan lezot domenn osi. Par exanp, ki to konzwin pou resanti si to koumans pas boukou letan avek enn lot dimounn? Mem si to pena okenn move lintansion, eski kitfwa to pe bles santiman to konzwin si par exanp to touletan pe travay dan predikasion avek mem dimounn ouswa ed li pou so bann problem? Enn ser ti dir: “Kan mo trouv mo mari donn otan latansion ek letan enn lot ser dan lasanble, sa bles mwa. Mo ena linpresion ki mo pena valer.”

14. (a) Ki prinsip nou aprann dan Zenez 2:24? (b) Ki kitsoz nou bizin demann noumem?

14 Antan ki Kretien, nou ena bann responsabilite anver nou bann paran ek bann frer ek ser dan nou lasanble. Me kan nou marye, nou priorite se nou konzwin. Zeova ti dir ki enn mari “pou atase ar so madam.” (Zenez 2:24) Santiman nou konzwin bizin bien inportan pou nou. Demann tomem: ‘Eski mo pe donn mo konzwin latansion, letan, ek lafeksion ki li bizin ek ki li merite?’

15. Kifer enn Kretien marye bizin evit vinn tro pros ar enn kikenn ki pa so konzwin?

15 Si nou vinn tro pros ar enn kikenn ki pa nou konzwin, sa pou kree bann tansion dan nou maryaz. Nou kapav koumans atase ar sa dimounn-la ek devlop bann santiman pou li. (Matie 5:28) Sa bann santiman-la kapav grandi ek pous nou pou fer enn kitsoz ki pou zet dezoner lor nou maryaz.

“BANN KI FINN MARYE BIZIN RES FIDEL”

16. Ki lord Labib done lor maryaz?

16 Apre ki Labib dir: “Fode ki maryaz ena valer,” li azoute: “Fode lili enn koup marye res pir, parski Bondie pou ziz bann ki komet limoralite sexiel ek bann adilter.” (Ebre 13:4, NW) Isi, “lili enn koup marye” pe fer referans ar bann relasion sexiel ant enn mari ek so fam. (Proverb 5:18) Kouma nou kapav montre respe pou bann relasion sexiel ek gard zot pir?

17. (a) Azordi, ki boukou dimounn panse lor ladilter? (b) Ki bann Kretien bizin panse lor ladilter?

17 Azordi, sertin dimounn panse ki pena nanye demal si zot tronp zot konzwin. Me fode pa nou les nou inflianse par sa fason panse la. Zeova fer nou konpran dan enn fason bien kler ki Li deteste limoralite sexiel ek ladilter. (Lir Romin 12:9; Ebre 10:31; 12:29) Si nou gagn relasion sexiel ar enn dimounn ki pa nou konzwin, nou pou fer nou maryaz vinn inpir. Lerla, nou pou montre ki nou pena respe pou bann prinsip Zeova, ek nou pou kas nou relasion avek Li. Alor, fode pa ki nou fransi sa premie letap ki kapav amenn nou pou komet ladilter. Par exanp, nou bizin evit ena bann panse imoral pou enn lot dimounn.​—Zob 31:1.

18. (a) Kifer ladilter li parey kouma ladorasion bann fos bondie? (b) Kouma Zeova konsider ladilter?

18 Dan Lalwa Moiz, ladilter ti enn pese bien grav parey kouma ador bann fos bondie. Pinision pou sa de pese-la ti lamor. (Levitik 20:2, 10) Kifer kapav konpar ladilter ar ladorasion bann fos bondie? Si enn Izraelit ti ador bann fos bondie, li pa ti tini so promes pou res fidel ar Zeova. Si li ti komet ladilter, li pa ti tini so promes pou res fidel ar so konzwin. (Exod 19:5, 6; Deteronom 5:9; lir Malaki 2:14.) Li kler ki, dan lepase, Zeova ti konsider ladilter kouma enn pese bien grav.

19. Ki kitsoz kapav ed nou pou res bien determine pou pa komet ladilter?

19 Azordi, mem si nou nepli anba Lalwa Moiz, seki Zeova panse lor ladilter pa’nn sanze. Zame nou pa pou ador enn fos bondie, pa vre? Li parey osi pou ladilter, fode zame ki nou infidel anver nou konzwin. (Psom 51:1, 4; Kolosien 3:5) Si nou komet ladilter, nou pou zet dezoner lor nou maryaz ek lor nou Bondie, Zeova.​—Get Not 26.

FER TO MARYAZ VINN PLI SOLID

20. Kan nou azir avek sazes, kouma sa kapav ed nou maryaz?

20 Kouma to kapav fer to maryaz vinn pli solid? Parol Bondie dir: “Se gras-a sazes ki nou konstrir enn lakaz, ek gras-a bon zizman ki li pou vinn solid.” (Proverb 24:3) Enn lakaz kapav vid ek frazil ouswa konfortab ek kot to santi twa an sekirite. Li parey pou enn maryaz. Enn kikenn ki saz pou fer sir ki so maryaz agreab, stab, ek kot sakenn santi zot an sekirite.

21. Kouma konesans kapav fer enn maryaz vinn pli solid?

21 Labib kontign koz lor sa lakaz-la, ek li dir: “Se gras-a konesans ki so bann lasam pou ranpli ar tou sort kalite kitsoz ki ena valer ek ki bon.” (Proverb 24:4) Seki to aprann dan Parol Bondie kapav fer to lavi maryaz vinn pli zoli. (Romin 12:2; Filipien 1:9) Kan to konzwin ek twa zot lir Labib ek bann piblikasion ansam, reflesi kouma zot kapav aplik seki zot aprann. Rod bann fason pou montre to konzwin ki to kontan li ek respekte li. Reflesi osi kouma to kapav montre twa zanti anver li ek montre ki to pran li kont. Demann Zeova pou ed twa devlop bann kalite ki pou fer to konzwin plis kontan twa ek fer to maryaz vinn pli solid.​—Proverb 15:16, 17; 1 Pier 1:7.

Pandan zot ladorasion an fami, les Zeova gid zot

22. Kifer nou bizin donn nou konzwin loner ek tret li avek lamour ek respe?

22 Nou bizin fer tou seki nou kapav pou donn nou konzwin loner ek tret li avek lamour ek respe. Lerla, nou maryaz pou vinn pli solid ek nou pou ena plis lafeksion pou nou konzwin. Me pli inportan, nou pou fer Zeova plezir.​—Psom 147:11, NW; Romin 12:10NW.