Skip to content

Al lor tablo konteni

Not

Not

 1 PRINSIP

Bann lalwa Bondie baze lor bann prinsip. Sa bann prinsip-la se bann verite debaz ki ena dan Labib. Zot ed nou pou konpran kouma Bondie panse ek seki Li resanti. Bann prinsip ed nou pou pran bann bon desizion dan lavi ek fer seki bon. Zot sirtou ed nou dan bann sitiasion kot pena okenn lalwa Bondie ki dir seki bizin fer.

Sapit 1, paragraf 8

 2 LOBEISANS

Obeir Zeova vedir ki nou vremem anvi fer seki Zeova demann nou. Zeova anvi ki nou obeir Li parski nou kontan Li. (1 Zan 5:3, NW) Si nou kontan Bondie ek nou fer Li konfians, nou pou swiv so konsey dan ninport ki sitiasion. Nou pou obeir Zeova mem si li difisil pou nou. Kan nou obeir Zeova, li bon pou nou. Kifer? Parski Zeova ansegn nou kouma pou ena enn bon lavi ek promet nou ki dan lavenir, nou pou gagn enn kantite benediksion.​—Izai 48:17.

Sapit 1, paragraf 10

 3 LIBERTE POU SWAZIR

Zeova finn donn sak dimounn liberte ouswa kapasite pou swazir. Li pa finn kree nou kouma bann robo. (Deteronom 30:19; Zozwe 24:15) Nou kapav servi nou liberte pou fer bann bon swa. Me si nou pa fer atansion, nou kapav pran bann desizion ki pa saz. Ena liberte pou swazir vedir ki nou bizin deside par noumem si nou anvi res fidel ar Zeova ek montre ki vremem nou kontan Li.

Sapit 1, paragraf 12

 4 VALER MORAL

Zeova inn etabli bann valer moral, setadir bann gid, pou nou kondwit ek nou bann aksion. Dan Labib, nou kapav aprann ki sa bann valer-la ete ek kouma zot kapav ed nou pou ena enn lavi ere. (Proverb 6:16-19; 1 Korintien 6:9-11) Sa bann gid-la ed nou pou kone ki kitsoz Bondie trouv bon ouswa pa bon. Zot osi ed nou pou kone kouma pou montre lamour, pou pran bann bon desizion, ek pou montre nou zanti anver lezot. Mem si bann valer ki dan lemond pe kontign bese, bann prinsip Zeova pa sanze. (Deteronom 32:4-6; Malaki 3:6) Si nou swiv zot, sa pou protez nou kont bann soufrans fizik ek emosionel.

Sapit 1, paragraf 17

 5 KONSIANS

Nou konsians se santiman dan noumem ki dir nou ki kitsoz bon ek pa bon. Zeova inn donn sakenn parmi nou enn konsians. (Romin 2:14, 15) Me, pou ki nou konsians travay bien, nou bizin form li dapre bann valer moral Zeova. Lerla, li kapav ed nou pou pran bann desizion ki fer Bondie plezir. (1 Pier 3:16) Nou konsians kapav averti nou kan nou pe al swazir pou fer enn move kitsoz, ouswa li kapav fer nou resanti enn gran tristes apre ki nou’nn fer enn move kitsoz. Nou konsians kapav afebli, me avek led Zeova, nou kapav refer li vinn for. Enn bon konsians donn nou lape lespri ek respe pou noumem.

Sapit 2, paragraf 3

 6 LAKRINT POU BONDIE

Ena lakrint pou Bondie vedir ki nou telman kontan ek respekte Li, ki nou pa anvi fer nanye ki Li pa kontan. Lakrint pou Bondie ed nou pou fer seki bon ek anpes nou fer seki pa bon. (Psom 111:10, NW) Sa pous nou pou ekout bien tou seki Zeova dir. Sa ed nou osi pou gard nou bann promes ki nou’nn fer ar Zeova parski nou ena enn gran respe pou Li. Lakrint pou Bondie inflians fason ki nou panse, fason ki nou tret lezot, ek bann desizion ki nou pran toulezour.

Sapit 2, paragraf 9

 7 REPANTANS

Repantans inplik enn gran tristes ki enn kikenn resanti parski li’nn fer enn move kitsoz. Tou bann ki kontan Bondie bien sagrin kan zot realize ki zot inn fer enn kitsoz kont so bann prinsip. Si nou fer enn move kitsoz, nou bizin sipliy Zeova pou pardonn nou lor baz sakrifis Zezi. (Matie 26:28; 1 Zan 2:1, 2) Kan nou repanti sinserman ek aret fer seki move, nou kapav sir ki Zeova pou pardonn nou. Lerla, nou pou nepli bizin santi nou koupab pou seki nou’nn fer dan lepase. (Psom 103:10-14, NW; 1 Zan 1:9; 3:19-22) Nou bizin fer zefor pou aprann ar nou bann erer, sanz ninport ki fason panse ki move, ek viv dapre bann prinsip Zeova.

Sapit 2, paragraf 18

 8 EXKLI ENN KIKENN

Kan enn kikenn ki’nn fer enn pese grav pa repanti ek refiz swiv bann prinsip Zeova, li nepli kapav form parti dan lasanble. Bizin exkli li. Kan enn kikenn inn exkli, nou koup tou kontak avek li ek nou aret frekant sa dimounn-la. (1 Korintien 5:11; 2 Zan 9-11) Dispozision pou exkli enn kikenn, protez nom Zeova ek lasanble. (1 Korintien 5:6) Exkli enn kikenn se osi enn disiplinn ki kapav ed li pou repanti, ek retourn ar Zeova.​—Lik 15:17.

Sapit 3, paragraf 19

 9 DIREKSION EK KONSEY

Zeova kontan nou ek Li anvi ed nou. Akoz samem, Li donn nou direksion ek konsey atraver Labib ek par bann dimounn ki kontan Bondie. Parski nou bann dimounn inparfe, nou bien bizin sa led-la. (Zeremi 17:9) Kan nou ekout avek respe bann ki Zeova servi pou gid nou, nou montre ki nou respekte Li ek ki nou anvi obeir Li.​—Ebre 13:7NW.

Sapit 4, paragraf 2

 10 LORGEY EK LIMILITE

Akoz nou inparfe, li fasil pou nou vinn egois ek orgeye. Me Zeova atann ki nou ena limilite. Souvan, nou koumans aprann pou ena limilite kan nou konpar noumem ar Zeova ek realize ki kantite nou tipti devan Li. (Zob 38:1-4) Pou ena limilite, li osi inportan ki nou aprann pou pans lezot, ek seki pli bon pou zot, plito ki noumem. Lorgey souvan fer enn dimounn panse ki li meyer ki lezot. Enn dimounn ki ena limilite get limem dan enn fason onet ek trouv so bann pwin for ek osi so bann pwin feb. Li pa per pou rekonet so bann erer, demann pardon ek aksepte bann konsey. Enn kikenn ki ena limilite, li kont lor Zeova ek swiv so direksion.​—1 Pier 5:5.

Sapit 4, paragraf 4

 11 LOTORITE

Lotorite se drwa pou donn bann lord ek pran bann desizion. Zeova Limem ki ena pli gran lotorite dan lesiel ek lor later. Parski Li’nn kree tou kitsoz, Limem Tou-Pwisan dan liniver. Li touletan servi so lotorite pou ki lezot gagn bann bienfe. Zeova inn donn sertin dimounn responsabilite pou pran nou swin. Par exanp, bann paran, bann ansien dan lasanble, ek bann gouvernman ena enn sertenn lotorite, ek Zeova anvi ki nou korper ar zot. (Romin 13:1-5; 1 Timote 5:17, NW) Me kan lalwa bann dimounn al kont lalwa Bondie, nou bizin obeir Bondie plito ki bann dimounn. (Zistwar Bann Apot 5:29) Kan nou aksepte lotorite bann ki Zeova pe servi, nou montre Zeova ki nou respekte so bann desizion.

Sapit 4, paragraf 7

 12 ANSIEN

Bann ansien, se bann frer ki ena lexperyans. Zeova servi zot pou pran swin lasanble. (Deteronom 1:13; Zistwar Bann Apot 20:28, NW) Sa bann frer-la ed nou pou gard nou relasion avek Zeova for ek pou ador Li dan lape ek dan enn fason bien organize. (1 Korintien 14:33, 40, NW) Pou ki lespri sin nomm enn frer kouma ansien, sa frer-la bizin ranpli bann kondision bien presi ki trouv dan Labib. (1 Timote 3:1-7, NW; Tit 1:5-9, NW; 1 Pier 5:2, 3) Parski nou fer konfians ek nou soutenir lorganizasion Bondie, nou kontan pou korper avek bann ansien.​—Psom 138:6; Ebre 13:17.

Sapit 4, paragraf 8

 13 SEF FAMI

Zeova inn donn bann paran responsabilite pou pran swin zot bann zanfan ek zot lakaz. Me Labib explike ki se enn mari ki sef fami. Si pena enn papa dan lakaz, se mama-la ki vinn sef fami. Responsabilite enn sef fami se donn so fami manze, linz ek enn landrwa pou reste. Li bien inportan ki enn sef fami diriz ek ed so fami pou ador Zeova. Par exanp, li fer an-sort ki regilierman zot asiste renion, prese, ek etidie Labib ansam. Anplis, se sef fami limem ki pran bann desizion final. Li touletan esey imit Zezi kan li zanti ek rezonab ek kan zame li brit ouswa fer dominer. Lerla, sa ede pou kree enn lanbians kot ena lamour, pou ki tou lafami kapav santi zot an sekirite ek ki zot lamitie avek Zeova kontign grandi.

Sapit 4, paragraf 12

 14 KOMITE SANTRAL

Komite Santral se enn group zom ki ena lesperans pou al viv dan lesiel ek ki Bondie servi pou diriz travay so bann adorater. Dan premie siek, Zeova ti servi enn komite santral pou gid lasanble bann premie Kretien dan zot ladorasion ek dan predikasion. (Zistwar Bann Apot 15:2) Azordi, sa group frer ki servi dan Komite Santral la, zot diriz, gid ek protez bann serviter Bondie. Kan sa bann frer-la pran bann desizion, zot kont lor Parol Bondie ek lespri sin Zeova. Zezi ti koz lor sa group zom ki ena lesperans pou al viv dan lesiel la, kouma “lesklav fidel ek saz.”​—Matie 24:45-47NW.

Sapit 4, paragraf 15

 15 KOUVER LATET

Li kapav arive ki demann enn ser pou fer enn kitsoz dan lasanble ki normalman enn frer abitie fer. Kan ser-la fer sa travay-la, li montre so respe pou dispozision ki Zeova inn pran kan li kouver so latet. Me enn ser bizin kouver so latet zis dan sertin sitiasion. Par exanp, enn ser pou kouver so latet si li pe diriz enn letid Labib kan so mari ouswa enn frer batize lamem.​—1 Korintien 11:11-15.

Sapit 4, paragraf 17

 16 NETRALITE

Kan nou gard nou netralite, nou refiz pran par dan bann zafer politik. (Zan 17:16, NW) Bann adorater Zeova soutenir so Rwayom. Nou gard nou netralite dan tou seki konsern lemond, parey kouma Zezi ti fer.

Zeova donn nou lord pou “obeir bann gouvernman ek bann lotorite.” (Tit 3:1, 2, NW; Romin 13:1-7) Me lalwa Bondie dir osi ki fode pa nou touy dimounn. Alor, konsians enn Kretien pa pou permet li al lager. Si enn Kretien ena posibilite pou fer servis sivil pou ranplas servis militer, li bizin demann limem si so konsians permet li pou fer sa.

Nou ador zis Zeova, parski Li nou Kreater. Mem si nou ena respe pou bann sinbol nasional, nou pa pou salie drapo ouswa sant lim nasional. (Izai 43:11; Daniel 3:1-30; 1 Korintien 10:14) Anplis, bann adorater Zeova deside personelman ki zot pa pou vot okenn parti politik ouswa kandida. Ofet, se parski nou’nn fini pran par pou gouvernman Bondie.​—Matie 22:21; Zan 15:19, NW; 18:36.

Sapit 5, paragraf 2

 17 LESPRI LEMOND

Lemond pous bann dimounn pou pans parey kouma Satan. Sa fason panse-la li popiler parmi bann dimounn ki pa kontan Zeova, ki pa imit Li ek ki pa respekte So bann prinsip. (1 Zan 5:19) Labib apel sa fason panse la ek bann aksion ki li ankouraze, lespri lemond. (Efezien 2:2) Bann adorater Zeova fer atansion pou pa les zot inflianse par sa lespri-la. (Efezien 6:10-18) Okontrer, nou kontan fason azir Zeova ek nou fer boukou zefor pou pans parey kouma Li.

Sapit 5, paragraf 7

 18 LAPOSTAZI

Lapostazi se kan enn dimounn opoze ar laverite ki ena dan Labib. Bann aposta, zot rebel kont Zeova ek kont Zezi, Lerwa dan Rwayom Bondie ek zot esey inflians lezot pou fer parey. (Romin 1:25) Zot anvi kree bann dout dan lespri bann ki ador Zeova. Dan premie siek, sertin dan lasanble Kretien ti vinn bann aposta, ek azordi osi sertin inn fer parey. (2 Tesalonisien 2:3, NW) Bann ki fidel ar Zeova pa gagn okenn kontak ar bann aposta. Nou pa pou les nou kiryozite ouswa presion lezot pous nou pou lir ouswa ekout lide bann aposta. Nou fidel ar Zeova ek nou ador zis Li tousel.

Sapit 5, paragraf 9

 19 REKONSILIE AVEK BONDIE

Anba Lalwa Moiz, nasion Izrael ti demann Zeova pou pardonn zot pese. Zot ti amenn sereal, delwil, ek bann zanimo kouma sakrifis dan tanp pou zot rekonsilie avek Bondie. Lerla, sa ti rapel bann Izraelit ki Zeova ti anvi pardonn sakenn so pese ek osi zot pese antan ki enn nasion. Plitar, apre ki Zezi ti donn so lavi pou kouver nou bann pese, sa bann sakrifis rekonsiliasion la ti nepli neseser. Zezi ti ofer enn sakrifis parfe “enn fwa pourtou.”​—Ebre 10:1, 4, 10.

Sapit 7, paragraf 6

 20 RESPE POU BANN ZANIMO

Anba Lalwa Moiz, bann dimounn ti gagn drwa manz zanimo. Zot ti osi gagn lord pou ofer bann sakrifis zanimo. (Levitik 1:5, 6) Me Zeova zame ti permet so bann adorater pou ki zot kriel anver bann zanimo. (Proverb 12:10) An realite, dan Lalwa ti ena bann reg ki ti protez bann zanimo kont bann kitsoz kriel. Bann Izraelit ti gagn lord pou okip bien zot bann zanimo.​—Deteronom 22:6, 7.

Sapit 7, paragraf 6

 21 FRAKSION DISAN EK TEKNIK MEDIKAL

Fraksion disan. Disan divize an kat parti prinsipal​—globil rouz, globil blan, plaket, ek plasma. Kapav kas sa kat parti prinsipal la dan bann pli tipti parti, ki apel bann fraksion disan. *

Bann Kretien refiz bann transfizion disan total ouswa so kat parti prinsipal. Me eski zot kapav aksepte bann fraksion disan? Labib pa donn okenn detay spesifik lor la. Alor, sak Kretien bizin pran so prop desizion dapre so konsians ki’nn forme par Labib.

Sertin Kretien swazir pou refiz tou fraksion disan. Kitfwa zot dir zotmem ki dapre Lalwa ki Bondie ti donn Izrael, enn fwa ki’nn vers disan enn zanimo, tou bizin al dan later.​—Deteronom 12:22-24.

Lezot swazir pou pran enn desizion diferan. Zot konsians permet zot pou aksepte sertin fraksion disan. Kitfwa kan zot reflesi, zot dir ki enn ti fraksion disan ki’nn pran ar enn dimounn ouswa enn zanimo, nepli reprezant so lavi.

Kan to pe pran bann desizion konsernan bann fraksion disan, reflesi lor sa bann kestion-la:

  • Eski mo konpran ki kan mo refiz tou fraksion disan, savedir ki mo pe refiz osi sertin medsinn ki permet pou lit kont bann maladi, ouswa ki kapav ede pou aret bann sengnman?

  • Kouma mo pou explik enn dokter kifer mo pe refiz ouswa aksepte enn ouswa plizir fraksion disan?

Teknik medikal. Antan ki bann Kretien, nou pa donn disan, ni nou pa stok nou prop disan avan enn loperasion. Me selman, ena lezot teknik kot kapav servi enn pasian so prop disan. Sak Kretien bizin deside pou limem, kouma pou servi so disan pandan enn loperasion, enn test medikal, ouswa enn tretman. Pandan ki pe servi sertin sa bann teknik-la, kapav separ disan sa pasian-la net ek met sa enn kote pandan enn sertin letan.​—Pou plis linformasion, get Latour Degard, 15 Oktob 2000, paz 30-31, an Franse.

Par exanp, ena enn teknik ki apel hemodilution, kot zis avan loperasion, bann dokter tir enn sertin kantite disan pasian-la ek ranplas li par enn likid ki ogmant volim so disan (volume expander). Plitar, pandan loperasion ouswa zis apre, bann dokter fer disan-la retourn dan pasian-la.

Enn lot teknik se cell salvage. Kan enn pasian perdi disan pandan loperasion, bann dokter servi sa teknik-la pou ramas, netway ek apre retourn disan-la dan pasian-la pandan loperasion ouswa zis apre.

Sak dokter servi sa bann teknik-la dan diferan fason. Alor, avan ki enn Kretien aksepte pou fer ninport ki loperasion, test medikal ouswa tretman, li bizin kone exakteman kouma pou servi so disan.

Kan to pe pran bann desizion konsernan bann teknik medikal kot pou servi to prop disan, reflesi lor sa bann kestion-la:

  • Si bizin devie enn parti mo disan andeor mo lekor ek ki li aret sirkile pandan enn letan, eski mo konsians pou permet mwa aksepte ki sa disan-la ankor form parti mo lekor, ek ki mo pa oblize vers li “lor later”?​—Deteronom 12:23, 24.

  • Eski sa pou fatig mo konsians ki forme par Labib, si pandan enn teknik medikal, bann dokter tir enn parti mo disan, modifie li, ek lerla remet li dan mo lekor ouswa lor enn ple?

  • Kan mo pe refiz tou teknik medikal kot pou servi mo prop disan, eski mo konpran ki mo pa pou aksepte enn test disan, hemodialysis, ouswa servi enn heart-lung bypass machine? Dan teknik hemodialysis, disan enn pasian pas dan enn masinn ki filtre ek netway li avan li retourn dan so lekor. Heart-lung bypass machine fer referans ar enn masinn ki servi pandan enn loperasion, pou fer mem travay ki nou leker ek nou poumon fer.

Avan ki nou pran bann desizion konsernan fraksion disan ouswa tretman medikal kot pou servi nou prop disan, nou bizin priye Zeova pou gagn so direksion ek apre fer bann resers. (Zak 1:5, 6) Apre sa, nou bizin servi nou konsians ki’nn forme par Labib, pou pran nou desizion. Fode pa nou demann lezot ki zot ti pou fer dan nou plas, ek fode pa ki lezot esey inflians nou desizion.​—Romin 14:12; Galat 6:5.

Sapit 7, paragraf 11

 22 PROP LOR PLAN MORAL

Pou nou prop lor plan moral, savedir ki nou kondwit ek nou bann aksion bizin prop devan lizie Bondie. Res prop lor plan moral inplik seki nou panse, dir ek fer. Zeova donn nou lord pou rezet tou sort kalite inpirte sexiel ouswa limoralite. (Proverb 1:10; 3:1) Avan mem ki nou trouv nou dan enn sitiasion ki kapav tant nou pou fer seki move, nou bizin fini deside pou swiv Zeova so bann prinsip lor plan moral. Nou bizin kontign priye Bondie pou ed nou gard nou lespri prop, ek nou bizin determine pou rezet tou tantasion imoral.​—1 Korintien 6:9, 10, 18; Efezien 5:5.

Sapit 8, paragraf 11

 23 KONDWIT DEVERGONDE EK INPIRTE

Enn kondwit devergonde, se bann parol ek bann aksion ki montre ki nou dezobeir bann prinsip Bondie, san okenn laont ek dan enn fason bien grav. Enn dimounn ki fer sa, montre ki li pena okenn respe pou lalwa Bondie. Kan enn dimounn koupab akoz enn kondwit devergonde, enn komite disiplinn relizie pou tret sa sitiasion-la. Inpirte inplik diferan kalite move konportman. Enn komite disiplinn relizie dan lasanble kitfwa pou tret sertin ka inpirte, depann lor ki kantite li grav.​—Galat 5:19-21, NW; Efezien 4:19, NW; pou gagn plis ransegnman, get “Kestion Bann Lekter” dan Latour Degard 15 Ziliet 2006, an Franse.

Sapit 9, paragraf 7; Sapit 12, paragraf 10

 24 MASTIRBASION

Zeova inn kree bann relasion sexiel pou ki enn mari ek so fam exprim zot lamour dan enn fason pir. Me kan enn kikenn mastirbe, setadir servi so bann organn sexiel dan enn move fason pou gagn plezir sexiel, se enn pratik inpir. Sa labitid-la kapav gat so lamitie avek Zeova. Sa kapav fer li koumans ena bann dezir perver ek deform fason ki li trouv bann relasion sexiel. (Kolosien 3:5) Enn kikenn ki ena sa move labitid-la ek ki trouv sa difisil pou arete bizin pa dekouraze. (Psom 86:5; 1 Zan 3:20) Si to dan sa sitiasion-la, priye Zeova dan enn fason sinser ek demann Li pou ed twa. Rezet bann kitsoz kouma pornografi, ki pou pous twa pou ena bann panse inpir. Koz avek enn to bann paran Kretien ouswa enn kamarad ki ena matirite ki respekte bann lalwa Zeova. (Proverb 1:8, 9; 1 Tesalonisien 5:14; Tit 2:3-5) To kapav sir ki Zeova trouv tou bann zefor ki to fer pou res prop lor plan moral ek sa ena boukou valer pou Li.​—Psom 51:17; Izai 1:18.

Sapit 9, paragraf 9

 25 POLIGAMI

Kan enn kikenn ena plis ki enn konzwin anmemtan, apel sa poligami. Maryaz se enn dispozision ki Zeova inn pran ek ki permet zis enn zom ek enn fam pou res ansam. Dan Izrael lontan, Bondie ti permet ki bann zom ena plis ki enn madam, me sa pa ti so proze o-koumansman. Azordi, Zeova pa permet poligami parmi so pep. Enn mari kapav ena zis enn sel fam, ek enn fam kapav ena zis enn sel mari.​—Matie 19:9; 1 Timote 3:2NW.

Sapit 10, paragraf 12

 26 DIVORS EK SEPARASION

Zeova ti prevwar ki enn mari ek so fam res ansam toutlong zot lavi. (Zenez 2:24; Malaki 2:15, 16; Matie 19:3-6; 1 Korintien 7:39) Li permet divors zis kan enn konzwin komet ladilter. Dan sa sitiasion-la, Zeova donn konzwin inosan-la drwa pou deside si li pou divorse ouswa non.​—Matie 19:9.

Parfwa, sertin Kretien desid pou separe ar zot konzwin mem si personn pa’nn komet limoralite. (1 Korintien 7:11) Enn Kretien kapav reflesi si li pou separe ar so konzwin dan sa bann ka-la:

  • Refiz pou pran swin so fami volonterman: Enn mari refiz pou donn so fami seki li bizin lor plan materyel, ziska enn pwin ki fami-la nepli ena kas ouswa manze.​—1 Timote 5:8NW.

  • Violans fizik: Bann violans fizik vinn telman grav, ki konzwin-la santi ki so lasante ouswa so lavi an-danze.​—Galat 5:19-21NW.

  • Relasion ki enn dimounn ena avek Zeova an danze: Se kan enn mari ouswa enn fam tret so konzwin dan enn fason ki anpes li net pou servi Zeova.​—Zistwar Bann Apot 5:29.

Sapit 11, paragraf 19

 27 FELISITASION EK LANKOURAZMAN

Nou tou bizin bann felisitasion ek lankourazman. (Proverb 12:25; 16:24) Nou kapav fortifie ek rekonfort sakenn nou kamarad par bann parol ki zanti ek ki ranpli ar lamour. Sa bann parol-la kapav ed nou bann frer ek ser pou andire ek kontign servi Zeova malgre bann gran difikilte. (Proverb 12:18; Filipien 2:1-4, NW) Si enn kikenn santi li bien dekouraze, nou bizin ekout li avek respe ek esey konpran seki li resanti. Sa kapav ed nou pou kone ki nou kapav dir ouswa fer pou ed li. (Zak 1:19) Fixe twa lobzektif pou konn bien to bann frer ek ser pou ki to kapav vremem konpran seki zot bizin. Lerla, to pou kapav ed zot pou al ver Lasours tou konsolasion ek lankourazman, kot zot pou kapav gagn vre rekonfor.​—2 Korintien 1:3, 4; 1 Tesalonisien 5:11.

Sapit 12, paragraf 16

 28 MARYAZ

Labib pa donn okenn reg spesifik lor maryaz. Bann koutim lokal ek bann lalwa diferan dan sak pei. (Zenez 24:67; Matie 1:24; 25:10; Lik 14:8) Me parti ki pli inportan dan enn maryaz, se ve ki enn koup fer devan Zeova. Boukou koup swazir ki zot fami ek bann kamarad pros prezan kan zot fer zot ve. Zot kapav osi swazir pou ki enn ansien donn enn diskour ki baze lor Labib. Ek se koup-la ki pou deside si zot anvi fer enn resepsion apre zot maryaz ek kouma zot pou fer li. (Lik 14:28; Zan 2:1-11) Ninport kouma enn koup deside pou organiz zot maryaz, zot bizin fer sir ki sa donn Zeova loner. (Zenez 2:18-24; Matie 19:5, 6) Bann prinsip Labib kapav ed zot pou pran bann bon desizion. (1 Zan 2:16, 17) Si koup-la swazir pou servi lalkol dan zot resepsion, zot bizin fer sir ki ena enn bon kontrol lor so distribision. (Proverb 20:1; Efezien 5:18) Si zot swazir pou ena lamizik ouswa bann animasion, zot bizin fer sir ki tou kitsoz pou donn Zeova loner. Enn koup Kretien bizin res konsantre lor zot relasion avek Bondie ek avek sakenn zot kamarad, plito ki zis lor zour maryaz-la.​—Proverb 18:22; pou gagn plis linformasion, get Latour Degard 15 Oktob 2006, paz 18-23, paz 23-27, paz 28-31 an Franse ek Latour Degard 1 Novam 2006, paz 12-21.

Sapit 13, paragraf 18

 29 PRAN BANN DESIZION KI SAZ

Nou anvi pran bann bon desizion ki baze lor bann prinsip dan Parol Bondie. Par exanp, enn Kretien kapav invite par so konzwin ki pa Temwin Zeova, pou al manze kot enn fami zour enn konze piblik ouswa enn fet ki ena bann lorizinn payin. Si to dan sa sitiasion-la, ki to pou fer? Si to konsians permet twa pou ale, to kapav explik to konzwin ki si zame sa repa-la inplik bann koutim payin, to pa pou partisip ladan. To bizin reflesi osi si to pou sok lezot si to al sa repa-la.​—1 Korintien 8:9; 10:23, 24.

Ouswa to patron kapav donn twa enn bonis pandan bann fet lafin lane. Eski to bizin refiz bonis-la? Pa neseserman. Desizion si to pou aksepte ouswa non, pou depann enn tigit lor kouma to patron konsider sa bonis-la. Eski pou li, sa bonis-la se enn kado pou sa fet-la? Ouswa, li pe zis montre ki li apresie to travay? Apre ki to’nn reflesi lor sa de kestion-la ek lezot ankor, to pou kapav deside si to pou aksepte sa bonis-la.

Dan enn lot sitiasion, enn kikenn kapav donn twa enn kado pandan sa bann fet-la ek dir: “Mo kone ki to pa fer sa fet-la, me mo anvi donn twa sa kado-la.” Kitfwa sa dimounn-la anvi zis donn twa enn kado. Dan enn lot kote, eski li posib ki li pe esey teste to lafwa ouswa fer twa partisip dan sa fet-la? Apre ki to’nn reflesi lor la, li pou depann lor twa si to pou aksepte kado-la ouswa non. Dan tou nou bann desizion, nou anvi ena enn konsians kler ek res fidel ar Zeova.​—Zistwar Bann Apot 23:1.

Sapit 13, paragraf 22

 30 BIZNES EK BANN KESTION LEGAL

An zeneral, kan regle bann dezakor vit ek dan lape, zot pa vinn bann gro problem. (Matie 5:23-26) Pou tou bann Kretien, zot priorite se donn Zeova laglwar ek gard linite dan lasanble.​—Zan 13:34, 35; 1 Korintien 13:4, 5.

Si bann Kretien gagn enn dezakor dan bann zafer biznes, zot bizin esey regle problem-la san ki zot met zot kamarad devan lakour. Dan 1 Korintien 6:1-8, lapot Pol donn plizir konsey lor bann zafer lakour ant bann Kretien. Met nou frer devan lakour kapav gat repitasion Zeova ek lasanble. Dan Matie 18:15-17, ena trwa letap ki bann Kretien bizin swiv pou regle bann akizasion grav kouma kalomni ouswa frod. (1) Zot bizin esey regle problem-la ant zotmem avan. (2) Si zot pa reisi, zot kapav demann led enn ouswa de manb lasanble ki ena matirite. (3) Lerla, si neseser, zot kapav demann komite ansien pou okip problem-la. Si sitiasion-la inn ariv ziska la, bann ansien pou servi bann prinsip Labib pou esey ed tou dimounn ki inplike pou tom dakor ek fer lape. Si sertin ki inplike pa anvi swiv bann prinsip Labib, kitfwa li pou neseser ki bann ansien dan lasanble pran bann aksion ki inplik enn disiplinn relizie.

Ena sertin sitiasion kot kitfwa li neseser pou pran bann aksion legal kouma divors, lagard zanfan, kontribision finansie (alimony), konpansasion lasirans, fayit, ouswa enn testaman. Si enn Kretien servi lalwa pou regle enn problem dan lape otan ki li kapav, li pa pe dezobeir konsey Pol.

Ek enn Kretien pa pe dezobeir konsey Pol kan li raport lapolis enn krim bien grav kouma kokin, touy dimounn, viol, agresion sexiel lor enn zanfan ouswa violans.

Sapit 14, paragraf 14

 31 SATAN SO BANN PIEZ

Depi lepok zardin Edenn, Satan finn esey anbet bann imin. (Zenez 3:1-6; Revelasion 12:9) Li kone ki si li reisi deform nou fason panse, li kapav inflians nou pou fer seki move. (2 Korintien 4:4; Zak 1:14, 15) Li servi politik, relizion, biznes, divertisman, ledikasion ek lezot kitsoz pou fer dimounn pans parey kouma li ek fer sa bann kitsoz-la paret akseptab.​—Zan 14:30; 1 Zan 5:19.

Satan kone ki li pa res boukou letan pou anbet dimounn. Alor li pe fer tou seki li kapav pou anbet maximum dimounn. Li sirtou anvi anbet bann ki servi Zeova. (Revelasion 12:12, NW) Si nou pa fer atansion, Diab kapav tigit par tigit inflians nou fason panse. (1 Korintien 10:12) Par exanp, Zeova anvi ki bann maryaz dire. (Matie 19:5, 6, 9) Me boukou dimounn zordi konsider maryaz kouma enn sinp lakor ki fasil pou kase. Boukou fim ek bann program dan televizion ankouraz sa lide-la osi. Nou bizin fer sir ki fason ki lemond konsider maryaz pa afekte nou.

Enn lot fason kot Satan esey anbet nou se kan li ankouraz lespri lindepandans, setadir pou pa depann lor personn. (2 Timote 3:4) Si nou pa fer atansion, nou kapav perdi respe pou bann ki Zeova finn swazir pou ena lotorite lor nou. Par exanp, enn frer kapav koumans pa aksepte konsey bann ansien dan lasanble. (Ebre 12:5) Ouswa enn ser kapav koumans kritik prinsip ki Zeova inn etabli konsernan lotorite dan lafami.​—1 Korintien 11:3.

Nou bizin bien deside pou pa les Diab inflians nou fason panse. Plito, nou anvi imit Zeova so fason panse ek gard nou “lespri fixe lor bann kitsoz ki dan lesiel.”​—Kolosien 3:2, NW; 2 Korintien 2:11.

Sapit 16, paragraf 9

 32 TRETMAN MEDIKAL

Nou tou anvi ena enn bon lasante ek gagn meyer tretman ki kapav kan nou malad. (Izai 38:21; Mark 5:25, 26; Lik 10:34) Azordi, ena boukou bann teknik medikal ek lezot tretman ki bann dokter ouswa lezot dimounn propoze. Kan nou pe deside ki tretman nou pou aksepte, li inportan ki nou swiv bann prinsip Labib. Nou rapel ki zis Rwayom Bondie ki pou kapav geri nou net. Nou pa anvi ki nou telman konsantre lor nou lasante ki nou negliz nou ladorasion pou Zeova.​—Izai 33:24; 1 Timote 4:16.

Nou bizin fer bien atansion pou rezet tou tretman ki paret pe servi pouvwar bann demon. (Deteronom 18:10-12; Izai 1:13) Alor, avan ki nou aksepte ninport ki tretman ouswa medsinn, nou bizin al rod tou linformasion lor la ek gete si li ena enn lien avek bann kitsoz demoniak. (Proverb 14:15) Fode pa nou bliye ki Satan anvi anbet nou pou ki nou inplike dan bann pratik demoniak. Mem si nou ena dout ki enn tretman ena enn lien avek bann pratik demoniak, li pli bon ki nou rezet li.​—1 Pier 5:8.

Sapit 16, paragraf 18

^ Sertin dokter kapav konsider sa kat parti prinsipal la kouma bann fraksion disan. Akoz sa, kitfwa to pou bizin explike kifer to’nn deside personelman pou pa aksepte okenn transfizion disan total ouswa so kat parti prinsipal, setadir globil rouz, globil blan, plaket, ek plasma.