Skip to content

Al lor tablo konteni

APPENDICE

Salué pavillon, voté ek service civil

Salué pavillon, voté ek service civil

Salué pavillon. Pou bann Témoins de Jéhovah, kan enn dimoune prosterne devant ou-soit salué enn pavillon, souvent pendant ki pé joué l’hymne national, sa li enn kitsoz religieux. Au lieu li donne la gloire Bondié pou capacité ki Li ena pou delivré bann dimoune, sa dimoune ki faire sa-la donne la gloire enn pays ou-soit so bann dirigeant. (Isaïe 43:11; 1 Corinthiens 10:14; 1 Jean 5:21) Enn parmi sa bann dirigeant-la ti Neboukadnetsar, le roi dan ancien la ville Babylone. Sa le roi puissant-la ti envie ki so peuple impressionné par so position en tant ki le roi ek par so zele pou la religion. Alors li ti faire enn grand statue ek li ti oblige so peuple pou prosterne devant sa pendant ki ti joué la musik, pareil couma joué enn l’hymne national. Mais, trois Hébreu—Shadrak, Méshak ek Abed-Négo—ti refuse prosterne devant sa statue-la, mem si zot ti riské mort.—Daniel, chapitre 3.

Zordi, couma historien Carlton Hayes ti ecrire: “Pavillon li principal symbol la foi pou bann dimoune ki nationaliste, ek c’est kitsoz principal ki zot adoré. Bann zom tire zot chapeau kan enn pavillon passe devant zot; ek bann poete ecrire bann poeme ek bann zenfant chanté pou loué zot pavillon.” Li ti dire aussi ki nationalisme ena so bann “jour saint,” pareil couma le quatre juillet en Amérique [fête national], ek ki li ena aussi so “bann saint ek so bann hero” ek so “bann temple,” ou-soit bann l’endroit kot bann dimoune al faire pelerinage. Dan Brésil, pendant enn ceremonie publik, ministre general pou l’Armée ti reconette: “Bann dimoune respecté ek adore pavillon . . . pareil couma zot adore zot pays.” Oui, ena inpé le temps, The Encyclopedia Americana ti dire: “Pavillon li sacré pareil couma la croix.”

Pa trop longtemps, sa mem encyclopedie-la ti dire ki bann l’hymne national “c’est enn fason pou bann dimoune exprime l’amour ki zot ena pou zot pays ek dan sa l’hymne-la, zot aussi demann Bondié pou guide ek protege zot peuple ek zot bann dirigeant.” Alors bann serviteur Jéhovah pa exageré kan zot considere bann ceremonie kot salué pavillon ek chante l’hymne national couma bann ceremonie religieux. Livre Le tempérament américain (en anglais) koz lor bann zenfant Témoins de Jéhovah ki ti refuse honore pavillon ou-soit faire serment fidelité dan bann lekol en Amérique. Sa livre-la faire sa commentaire-la: “Dan plusieurs cas, la Cour supreme enfin inn dire ki sa bann ceremonie ki faire toulé-jour-la, zot bann ceremonie religieux.”

Mem si zot pa prend part dan bann ceremonie ki, pou zot pa en accord avek la Bible, bann serviteur Jéhovah respecté droit ki lezot ena pou prend part ladan. Zot respecté aussi bann pavillon national en tant ki l’embleme bann pays ek reconette bann gouvernement officiel couma “bann l’autorité superieur” ki servi en tant ki “ministre Bondié.” (Romains 13:1-4) A cause sa, bann Témoins de Jéhovah obeir conseil pou prié pou “bann le roi ek tou bann ki ena enn grand position.” Mais pou ki raison nou faire sa? “Pou ki nou kapav contigne vive trankil ek en paix dan enn l’attachement total pou Bondié, ek avek dignité.”—1 Timothée 2:2.

Voté dan election. Bann vrai chretien respecté droit ki lezot ena pou voté. Zot pa faire bann campagne pou protesté kont bann election, ek zot cooperé avek bann l’autorité ki’nn gagne pouvoir grace a bann election. Mais zot pa prend part ditou dan bann zaffaire politik. (Matthieu 22:21; 1 Pierre 3:16) Ki enn chretien pou faire si li reste dan enn pays kot voté obligatoire ou-soit kot bann dimoune pa content ditou kan enn kikenn pa voté? Li kapav rappel ki Shadrak, Méshak ek Abed-Négo ti al ziska dan la plaine Doura. Si li trouve-li dan bann mem situation, kitfois li pou decidé pou al ziska dan sa place kot voté-la si so conscience permette li. Mais li pou assure-li ki li garde so neutralité. Li bizin prend sa six principe-la en consideration:

  1. Bann disciple Jésus “pa faire partie dan le monde.”—Jean 15:19.

  2. Bann chretien zot bann representant Christ ek so Royaume.—Jean 18:36; 2 Corinthiens 5:20.

  3. Congregation chretien uni parski so bann membre ena bann mem croyance, ek zot ena entre zot enn l’amour ki pareil couma l’amour ki Christ ena.—1 Corinthiens 1:10; Colossiens 3:14.

  4. Bann ki vote pou enn certain dimoune, ena enn part responsabilité dan seki sa dimoune-la faire.—Note bann principe ki ressorti dan bann parole ki ena dan 1 Samuel 8:5, 10-18 ek 1 Timothée 5:22.

  5. Kan peuple Israël ti envie gagne enn dimoune ki zot kapav trouvé pou dirige zot, Jéhovah ti considere sa couma enn signe ki zot ti’nn rejette Li.—1 Samuel 8:7.

  6. Bann chretien bizin kapav koz franc sans ki zot embarrassé kan zot koz lor Royaume Bondié avek bann dimoune ki ena different l’opinion politik, —Matthieu 24:14; 28:19, 20; Hébreux 10:35.

Service civil. Dan certain pays, gouvernement demann bann ki refuse faire service militaire pou faire enn forme service civil pendant enn certain le temps. Si nou ena pou prend enn decision dan sa domaine-la, nou bizin koz sa avek Jéhovah dan la priere, kitfois aussi avek enn chretien mur, ek apré base-nou lor nou conscience ki’nn bien formé pou prend enn decision.—Proverbes 2:1-5; Philippiens 4:5.

Parole Bondié dire ki nou bizin “obeir bann gouvernement ek bann l’autorité couma bann chef,” ek nou bizin aussi “pré pou faire tou seki bon, . . . pou vinn bann dimoune raisonnable.” (Tite 3:1, 2) Anou garde sa dan nou l’esprit ek pose nou-mem sa bann question-la: ‘Si mo accepté sa service civil ki pé propose moi-la, eski mo pou al kont mo neutralité chretien? Eski sa pou faire moi impliké dan fausse religion?’ (Mika 4:3, 5; 2 Corinthiens 6:16, 17) ‘Si mo faire sa travail-la, eski mo pou gagne probleme pou rempli bann responsabilité ki mo ena en tant ki chretien? Eski sa kapav mem empeche moi rempli sa bann responsabilité-la?’ (Matthieu 28:19, 20; Éphésiens 6:4; Hébreux 10:24, 25) ‘Eski sa service-la au contraire pou permette moi ena plus le temps pou consacré pou bann activité spirituel, kitfois mem prend service a plein temps?’—Hébreux 6:11, 12.

Si enn chretien prend en consideration seki so conscience dire li ek li decidé ki li kapav faire enn service civil au lieu al dan prison, lezot chretien bizin respecté so decision. (Romains 14:10) Mais si li pensé ki li pa kapav faire sa service civil-la, lezot bizin respecté sa decision-la aussi.—1 Corinthiens 10:29; 2 Corinthiens 1:24.