Skip to content

Al lor tablo konteni

“Aste Laverite ek Zame pa Vann Li”

“Aste Laverite ek Zame pa Vann Li”

“Aste laverite ek zame pa vann li, fer parey pou sazes, disiplinn, ek lintelizans.”​—PROVERB 23:23.

KANTIK: 94, 96

1, 2. (a) Ki kitsoz ena plis valer pou twa? (b) Ki bann verite ena valer pou nou, ek kifer? (Get bann zimaz dan koumansman lartik.)

KI KITSOZ ena plis valer pou twa? Antan ki bann serviter Zeova, seki ena plis valer pou nou, se nou relasion avek Li. Zame nou pa pou anvi sanz sa kont enn lot kitsoz. Laverite ki ena dan Labib ena valer osi pou nou parski sa permet nou vinn kamarad Zeova.​—Kolosien 1:9, 10.

2 Dan so Parol Labib, Zeova, nou Gran Instrikter, ansegn nou plizir verite ki ena enn gran valer. Li ansegn nou linportans ki so nom ena, ek Li fer nou konn so bann zoli kalite. Li dir nou ki Li telman kontan nou ki Li’nn aksepte donn so Garson an sakrifis pou nou. Zeova explik nou ki ete Rwayom Mesianik. Li donn nou enn lesperans pou lavenir. Sertin ena lesperans pou viv dan lesiel ek lezot, bann “lezot mouton,” ena lesperans pou viv dan Paradi lor later. (Zan 10:16) Zeova ansegn nou kouma nou bizin viv. Nou konsider sa bann verite-la kouma enn trezor, parski zot ed nou pou vinn pros avek nou Kreater ek zot donn nou lavi enn sans.

3. Eski Zeova demann nou larzan pou nou gagn laverite?

3 Zeova Li enn Bondie zenere. Li telman zenere ki Li’nn donn so prop Garson an sakrifis pou nou. Kan Zeova trouv enn kikenn rod laverite, Li ed sa dimounn-la pou trouv laverite. Zame Li pa pou demann nou larzan pou ki nou gagn laverite. Enn zour, enn misie ki ti apel Simon ti anvi pey lapot Pier pou gagn pouvwar pou donn lezot lespri sin. Pier ti dir sa misie-la ki li ti ena enn move fason panse. Pier ti dir li: “Twa ek to kas pou fini ansam! To panse to kapav aste sa don [“gratis,” NW] la ar Bondie?” (Zistwar Bann Apot 8:18-20) Alor, ki savedir “aste laverite?”

KI SAVEDIR “ASTE LAVERITE”?

4. Dan sa lartik-la, ki nou pou aprann konsernan laverite?

4 Lir Proverb 23:23. * Sa demann boukou zefor pou aprann laverite ki ena dan Labib. Nou bizin fer bann sakrifis pou ki nou reisi fer sa. Ek apre ki nou’nn “aste laverite,” setadir, aprann laverite, fode ki nou fer atansion pou nou pa “vann li” zame, setadir abandonn li. Kouma eski nou “aste” laverite ki ena dan Labib? Komie sa koute? Repons sa bann kestion-la pou ed nou apresie laverite ankor plis, ek pou fer nou plis determine pou pa abandonn li. Nou pou konpran kifer laverite ki sorti kot Zeova ena plis valer ki ninport ki kitsoz.

5, 6. (a) Kouma eski nou kapav aste laverite san larzan? Explike. (b) Ki bienfe nou gagne gras-a laverite?

5 Se pa parski enn kitsoz gratis, ki li pa kout nanye. Dan Proverb 23:23, mo Ebre ki’nn servi pou tradir “aste” kapav osi vedir “gagne.” Toulede mo montre ki enn dimounn bizin fer zefor ouswa abandonn enn kitsoz, pou gagn enn lot kitsoz ki ena valer pou li. Pou ed nou konpran kouma nou kapav aste laverite, esey mazine ki dan enn bazar pe donn bann banann gratis. Eski nou pou atann ki bann banann-la pou aparet lor nou latab par mirak? Non. Nou pou kanmem bizin al bazar ek amenn bann banann-la kot nou. Alor, mem si sa bann banann-la gratis, nou bizin fer enn zefor pou al rod zot. Dan mem fason, nou pa bizin peye pou aprann laverite, me kanmem sa, nou ena bann zefor ek bann sakrifis pou fer.

6 Lir Izai 55:1-3. * Dan sa bann verse-la, Zeova ed nou pou konpran ki savedir aste laverite. Li konpar so bann parol laverite ar delo, dile, ek divin. Parey kouma enn bon delo fre rafresi enn dimounn, laverite osi rafresi nou. Ek parey kouma dile ed enn zanfan pou grandi ek vinn for, laverite ki ena dan Labib fer nou relasion avek Zeova vinn pli for. Zeova konpar osi so parol ar divin. Kifer? Labib dir ki divin fer leker enn dimounn kontan. (Psom 104:15) Alor, kan Zeova dir nou “aste divin,” Li pe fer nou konpran ki nou pou ere kan nou swiv so bann konsey. (Psom 19:8) Zeova servi sa bann lexanp-la pou fer nou konpran kouma nou gagn bann bienfe kan nou aprann ek aplik laverite. Asterla, anou examinn sink kitsoz ki kitfwa nou pou bizin abandone pou “aste laverite.”

KI TO FINN ABANDONE POU ASTE LAVERITE?

7, 8. (a) Kifer sa pran letan pou aprann laverite? (b) Ki sakrifis enn etidian ti fer, ek ki rezilta sa finn ena?

7 Letan. Sa pran letan pou enn kikenn ekout mesaz Rwayom Bondie, lir Labib ek bann piblikasion, etidie Labib avek bann Temwin Zeova, prepar bann renion, ek al renion. Pou fer tou sa bann kitsoz-la, nou bizin servi letan ki nou ti kapav servi pou fer lezot aktivite ki mwin inportan. (Lir Efezien 5:15, 16, NW ek not. *) Komie letan sa pran pou aprann bann verite debaz ki ena dan Labib? Sa depann lor sak dimounn. Pena limit lor seki nou kapav aprann lor sazes Zeova, so fason azir, ek bann kitsoz ki Li’nn fer. (Romin 11:33) Premie nimero Latour Degard ti konpar laverite ar “enn ti fler,” ek li ti explike: “Pa kontant zot ar enn sel fler laverite. Si enn sel ti ase, pa ti pou ena lezot. Touletan kontign rod lezot, kontign rod plis ankor.” Alor, nou kapav demann noumem: ‘Ki kantite mo konn Zeova?’ Mem si nou viv pou touletan, zame nou pa pou fini aprann konn Zeova. Me selman, azordi, li inportan ki nou servi letan ki nou ena pou aprann maximum kitsoz lor Zeova. Anou get lexanp enn kikenn ki’nn fer sa.

Li inportan ki nou servi letan ki nou ena pou aprann maximum kitsoz lor Zeova

8 Enn zenn tifi ki apel Mariko, * (get not) ti kit Japon ek ti al l’États-Unis pou kontign so letid dan lavil New York. Enn zour, kan li ti lakaz, enn ser pionie ti pres bonn nouvel avek li. Mariko ti deza ena so relizion, me li ti koumans etidie Labib avek sa ser-la. Li ti telman kontan seki li ti pe aprann, ki li ti demann ser-la pou fer so letid de fwa par semenn. Mem si Mariko ti bien okipe avek so lekol ek enn travay part-time, deswit li ti koumans asiste bann renion. Li ti pas mwins letan dan bann divertisman pou ki li kapav aprann plis lor laverite. Gras-a sa bann sakrifis-la, Mariko ti vinn pli pros ar Zeova, ek dan mwins ki enn an, li ti pran batem. Sis mwa apre, an 2006, li ti koumans fer pionie, ek li ankor pionie azordi.

9, 10. (a) Kan nou aprann laverite, kouma sa sanz nou fason panse lor bann kitsoz materyel? (b) Ki kitsoz enn zenn fam finn abandone, ek ki santiman li ena?

9 Bann kitsoz materyel. Pou aprann laverite, kitfwa nou bizin abandonn enn travay ki pey bien ouswa enn gran karyer dan sa lemond-la. Par exanp, Pier ek Andre ti bann peser, me kan Zezi ti invit zot pou vinn so bann disip, zot ti kit zot biznes lapes. (Matie 4:18-20) Sa pa vedir ki to bizin kit to travay kan to aprann laverite. Enn dimounn bizin travay ek pran swin so fami. (1 Timote 5:8) Me kan to aprann laverite, to fason panse lor bann kitsoz materyel sanze. To konpran ki kitsoz vremem inportan dan lavi. Zezi ti dir: “Aret ramas bann trezor pou zot lor later.” Me plito, li ti donn sa lankourazman-la: “Ramas bann trezor dan lesiel.” (Matie 6:19, 20, NW) Se samem ki enn zenn fam ki apel Maria, ti fer.

10 Depi bien tipti, Maria ti kontan zwe golf. Dan kolez, li’nn kontign amelior limem dan sa spor-la. Li ti zwe telman bien ki li ti gagn enn labours pou al liniversite. Maria ti anvi vinn enn profesionel dan sa domenn-la ek gagn boukou kas. Sa lepok-la, li ti koumans etidie Labib. Li ti kontan seki li ti pe aprann ek li ti koumans met sa an pratik dan so lavi. Li ti dir: “Pli mo ti adapte mo fason panse ek mo fason viv ar bann prinsip Labib, pli mo ti santi mwa ere.” Maria ti rann li kont ki li ti pou difisil pou konsantre lor so relasion avek Zeova anmemtan ki so karyer dan spor. (Matie 6:24, NW) Alor, li ti swazir pou abandonn so lobzektif pou vinn enn zwer golf profesionel, pou fer enn kitsoz ki pli inportan. Azordi, li pe fer pionie ek li dir ki “li boukou plis ere ek ki so lavi vremem ena enn sans.”

Zezi ti promet ki, ninport ki kitsoz ki nou abandone akoz laverite, nou pou gagn boukou plis benediksion an-retour

11. Kan nou aprann laverite, kouma sa kapav afekte nou relasion avek nou fami ek nou bann kamarad?

11 Relasion avek lezot. Kan nou koumans aplik seki nou aprann dan Labib, nou relasion avek nou fami ek nou bann kamarad kapav sanze. Dan enn lapriyer ki Zezi ti fer pou so bann disip, Zezi ed nou konpran kifer sa kapav arive. Li ti dir: “Sanktifie zot par mwayin laverite; to parol li laverite.” (Zan 17:17, NW; not) “Sanktifie” kapav vedir osi “met apar.” Kan nou koumans aplik laverite dan nou lavi, sa met nou apar, setadir sa rann nou diferan ar bann dimounn dan lemond. Kifer? Parski nou swiv bann prinsip Labib. Mem si nou esey gard enn bon relasion avek nou fami ek nou bann kamarad, sertin kitfwa pou nepli kontan nou parey kouma avan. Kitfwa zot pou mem opoz zot ar nou nouvo krwayans. Me sa pa etonn nou, parski Zezi ti dir: “To lennmi pou dan to prop fami.” (Matie 10:36) Me Zezi ti osi promet nou ki, ninport ki kitsoz ki nou abandone akoz laverite, nou pou gagn boukou plis benediksion an-retour!​—Lir Mark 10:28-30.

12. Ki enn misie Zwif ti abandone akoz laverite?

12 Depi ki li ti tipti, enn misie Zwif ki ti apel Aaron ti panse ki sa ti enn move kitsoz pou pronons nom Bondie. Me li ti vremem anvi konn laverite lor Bondie. Enn zour, enn Temwin ti montre Aaron ki si li ti azout bann vwayel ar kat konsonn Ebre ki ena dan nom Bondie, li ti pou kapav pronons li “Zeova.” Aaron ti telman kontan kan li ti aprann sa ki li ti al dan sinagog pou dir sa bann rabin! Li ti panse ki zot ti pou kontan pou aprann laverite lor nom Bondie. Me zot pa ti kontan. Olie sa, zot ti kras lor li, pous li deor, ek rezet li. Bann fami Aaron osi ti opoz ar li. Me li pa ti les sa anpes li aprann plis lor Zeova. Aaron ti vinn enn Temwin Zeova. Li ti servi Zeova ek li ti res fidel ar Li toutlong so lavi. Nou osi, nou kapav atann ki nou relasion avek lezot sanze kan nou aprann laverite.

13, 14. Kan nou aprann laverite, ki bann sanzman nou bizin fer dan nou fason panse ek azir? Donn enn lexanp.

13 Bann move panse ek bann move aksion. Kan nou aprann laverite ek nou koumans viv dapre bann prinsip Labib, nou bizin aksepte sanz fason ki nou panse ek azir. Lapot Pier ti ekrir: “Parey kouma bann zanfan, zot bizin obeir Bondie e pa swiv zot bann move dezir ki zot ti ena lontan kan zot ti dan lignorans.” Apre sa, li ti azoute: “Zot osi zot bizin vinn sin dan zot konportman.” (1 Pier 1:14, 15) Dan lavil Korint dan premie siek, boukou dimounn ti imoral. Bann dimounn ki ti res laba ti bizin fer bann gran sanzman pou vinn bann dimounn ki san tas devan Bondie. (1 Korintien 6:9-11) Azordi osi, boukou dimounn fer bann gran sanzman kan zot aprann laverite. Pier ti koz lor la kan li ti ekrir: “An realite, zot finn bien pas letan fer volonte bann nasion, kan zot ti ena enn kondwit devergonde, zot pa ti kontrol zot bann dezir, zot ti abitie bwar tro boukou, zot ti fer bann fet kot pena okenn kontrol, bann fet kot met paryaz bwar, ek zot ti ador zidol enn kitsoz ki kont lalwa.”​—1 Pier 4:3NW.

14 Devynn ek Jasmine ti bann soular pandan plizir lane. Mem si Devynn ti enn bon kontab, li pa ti kapav gard enn travay akoz so problem labwason. Boukou dimounn ti konn Jasmine kouma enn kikenn ki ankoler vit ek ki violan. Enn zour, kan li ti sou, Jasmine ti zwenn de misioner Temwin Zeova lor semin. Zot ti propoz li enn letid Labib. Me enn semenn apre, kan zot ti al kot Jasmine ek Devynn, toulede ti sou. Zot pa ti atann ki sa bann misioner-la ti pou vremem gagn zot traka ek ti pou vinn get zot kot zot. Me prosenn fwa ki bann misioner-la ti vini, sitiasion-la ti bien diferan. Jasmine ek Devynn ti vremem anvi etidie bann verite Biblik ek zot pa ti tarde pou aplik seki zot ti aprann. Dan mwins ki trwa mwa, zot ti aret bwar net, ek plitar zot ti marye sivil. Boukou dimounn dan vilaz ti remarke kouma Jasmine ek Devynn ti sanze, ek zot ti koumans etidie Labib zot osi.

15. Kan enn kikenn aksepte laverite, sit enn parmi bann sanzman ki pli difisil pou fer, ek kifer?

15 Bann koutim ek bann tradision ki pa fer Bondie plezir. Enn parmi bann sanzman pli difisil pou fer se pou aret swiv bann koutim ek bann tradision ki Zeova pa kontan. Mem apre ki zot inn kone seki Zeova panse lor sa bann kitsoz-la, sertin touzour trouv sa difisil pou arete. Zot gagn per reaksion zot bann fami, koleg travay, ouswa kamarad. Zot kone ki bann dimounn souvan bien atase ar sertin koutim, kouma bann koutim ki onor bann dimounn mor. (Deteronom 14:1) Alor, ki kapav ed nou pou fer bann sanzman ki bizin? Nou kapav aprann ar lexanp bann dimounn dan lepase ki ti fer bann sanzman kan zot ti konn laverite. Enn bon lexanp, se bann premie Kretien dan Efez.

16. Ki sakrifis sertin Efezien ti fer?

16 Dan lavil Efez dan premie siek, boukou dimounn ti fer mazik. Me ki sa bann dimounn-la ti fer kan zot ti vinn Kretien? Labib dir: “Enn kantite bann pratikan lamazi . . . ti amenn tou zot liv e ti bril zot devan tou dimoun. Letan kalkil valer sa bann liv la, li fer antou sinkant mil pies larzan. Koumsamem parol Lesegner [“Zeova,” NW] ti fann partou e ti pe grandi avek lafors.” (Zistwar Bann Apot 19:19, 20) Sa bann Kretien fidel la ti aksepte bril zot bann liv ki ti kout bien ser, ek Zeova ti beni zot pou sa.

Ki bann kitsoz to finn sakrifie pou ki to aprann laverite?

17. (a) Sit sertin kitsoz ki kitfwa nou finn bizin abandone pou laverite. (b) Ki bann kestion nou pou reponn dan prosin lartik?

17 Ki bann kitsoz to finn sakrifie pou ki to aprann laverite? Nou tou nou finn donn nou letan. Sertin parmi nou inn sakrifie posibilite pou vinn ris. Ek sertin nepli ena mem relasion avek zot fami ek zot bann kamarad. Boukou parmi nou finn sanz zot fason panse ek azir, ek finn rezet bann koutim ek bann tradision ki Bondie pa kontan. Me enn kitsoz nou sir: Bann verite ki ena dan Labib ena boukou plis valer ki ninport ki kitsoz ki nou finn abandone. Gras-a bann verite ki ena dan Labib, nou kapav ena enn relasion bien for avek Zeova, ek samem kitsoz ki ena plis valer dan nou lavi. Kan nou mazinn tou bann benediksion ki nou’nn gagne gras-a laverite, li bien difisil pou konpran kifer enn kikenn pou anvi “vann li”. Kouma sa kapav arive? Kouma nou kapav evit fer sa erer bien grav la? Nou pou trouv repons sa bann kestion-la dan prosin lartik.

^ par. 4 Proverb 23:23: “Aste laverite ek zame pa vann li, fer parey pou sazes, disiplinn, ek lintelizans.”

^ par. 6 Izai 55:1-3: Vini zot tou ki swaf, vinn pran delo! Zot ki pena kas, vini, vinn aste ek manze! Vini, vinn aste divin ek dile san donn larzan ek san peye. Kifer eski zot pe kontign depans larzan lor enn kitsoz ki pa dipin, ek kifer eski zot pe depans seki zot finn trime pou gagne lor enn kitsoz ki pa donn zot satisfaksion? Ekout mwa bien, ek manz seki bon, ek zot pou vremem apresie bann manze ki vremem ris. Ouver zot zorey ek vinn ver mwa. Ekoute, ek zot pou res vivan, ek san ezite mo pou fer avek zot enn lalians ki pou dire pou touletan, an-akor avek lamour fidel ki mo’nn promet pou manifeste anver David, ek ki zot kapav vremem fer konfians.”

^ par. 7 Efezien 5:15, 16: 15 Fer bien atansion ki zot kondwit pa parey kouma bann dimounn ki pena okenn sazes, me plito kouma bann dimounn ki ena sazes, 16 servi zot letan dan meyer fason posib [“aste letan fixe,” not], parski nou pe viv dan enn move lepok.”

^ par. 8 Finn sanz sertin nom dan sa lartik-la.