Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 16

Kontign Ena Rekonesans pou Laranson

Kontign Ena Rekonesans pou Laranson

“Garson Limanite . . . finn vini pou . . . donn so lavi kouma enn ranson pou tou dimoun.”​—MARK 10:45.

KANTIK 18 Rekonesans pou Laranson

REZIME *

1-2. Ki ete laranson, ek kifer ti bizin ena laranson?

KAN Adan ti fer pese, li ti perdi posibilite pou viv pou touletan. Me pa zis li tousel ki ti perdi sa posibilite-la, so bann desandan osi ti perdi sa. Zeova pa ti kapav pardonn seki Adan ti fer. Kifer? Parski Adan ti swazir pou fer pese. Me ki nou kapav dir lor bann desandan Adan? Zot pa ti fer nanye demal, ek zot pa ti pous Adan pou pran sa desizion-la. (Rom. 5:12, 14) Adan ti merit lamor pou seki li ti fer. Me eski Zeova ti pou kapav fer kitsoz pou ki bann desandan Adan viv pou touletan? Wi! Deswit kouma Adan ti fer pese, Zeova ti pran bann dispozision pou liber bann desandan Adan ar pese ek lamor. (Zen. 3:15) Dan moman ki Li ti fixe, Zeova ti avoy so Garson lor later pou ki li “donn so lavi kouma enn ranson pou tou dimoun.”​—Mark 10:45; Zan 6:51.

2 Ki ete laranson? Dapre bann Lekritir Grek Kretien, laranson se pri ki Zezi inn peye pou re-aste seki Adan inn perdi. (1 Kor. 15:22) Kifer ti bizin ena laranson? Dapre bann prinsip Zeova konsernan lazistis, Lalwa ti exize ki donn enn lavi pou enn lavi. (Ex. 21:23, 24) Adan ti perdi so lavi parfe. Alor, dapre bann prinsip lazistis Bondie, Zezi ti bizin sakrifie so lavi parfe. (Rom. 5:17) Kan li’nn fer sa, Zezi inn vinn “Papa Eternel” pou tou bann dimounn ki ena lafwa dan laranson.​—Iza. 9:6; Rom. 3:23, 24.

3. Dapre Zan 14:31 ek 15:13, kifer Zezi ti dispoze pou sakrifie so lavi parfe?

3 Zezi ti dispoze pou sakrifie so lavi parski li kontan so Papa ek li kontan nou osi. (Lir Zan 14:31; 15:13.) Se sa lamour-la ki ti motiv li pou res fidel toutlong so lavi ek pou akonpli volonte so Papa. Zezi ti res fidel ziska lamor, ek gras-a sa, proze ki Bondie ti ena pou later ek pou bann imin ti pou akonpli. Dan sa lartik-la, nou pou gete kifer Zeova inn permet ki Zezi soufer sa kantite-la avan ki li mor. Nou pou koz osi lor enn ekrivin Labib ki ti ena enn gran rekonesans pou laranson. Ek nou pou gete osi kouma nou kapav montre ki nou apresie laranson ek kouma nou kapav ogmant nou rekonesans pou sakrifis ki Zeova ek Zezi inn fer.

KIFER ZEZI TI BIZIN SOUFER?

Reflesi lor tou bann soufrans ki Zezi inn bizin andire pou ki li kapav pey laranson! (Get paragraf 4)

4. Explike kouma Zezi ti mor.

4 Esey mazine seki ti ariv Zezi avan so lamor. Kan bann solda Romin ti trap li ek ti bat li, Zezi ti kapav apel bann milyon anz pou defann li. Me li pa ti fer sa. (Mat. 26:52-54; Zan 18:3; 19:1) Bann solda ti fwet li ek bann bout laser ti pe koumans apandan lor so ledo. Apre sa, zot ti fer li sarye enn poto bien lour lor sa ledo-la. Zezi ti esey sarye poto-la ziska landrwa kot bannla ti pou touy li. Me bann Romin ti donn enn lot dimounn lord pou sarye sa poto-la pou li. (Mat. 27:32, NW) Kan Zezi ti ariv dan landrwa kot zot ti pou touy li, bannla ti koulout so lame ek so lipie lor sa poto-la. Kan Zezi ti lor poto, pwa so lekor ti desir laser ki ti otour bann koulou-la. Zezi so bann kamarad ti bien sagrin ek so mama ti pe plore, me bann sef Zwif ti pe boufonn li. (Lik 23:32-38, NW; Zan 19:25, NW) Sak lertan ki pase, Zezi plis soufer ankor. Akoz pozision so lekor lor sa poto-la, Zezi ti pe gagn difikilte pou respire ek so leker ti pe bat bien vit. Zezi ti kone ki li ti reisi res fidel ek zis avan ki li mor, li ti priye Zeova enn dernie fwa. Apre sa, li ti bes so latet anba ek li ti mor. (Mark 15:37; Lik 23:46; Zan 10:17, 18, NW; 19:30) Zezi pa ti mor dan enn fason ki dign. Li ti bien soufer ek sa ti pran boukou letan avan ki li mor.

5. Ki kitsoz ti plis afekte Zezi konsernan so lamor?

5 Pou Zezi, se pa fason ki li ti mor ki ti pli difisil pou li. Seki ti plis afekte li se bann fos lakizasion ki bann dimounn ti met lor li pou touy li. Zot ti dir ki li ti blasfeme, setadir ki li pa ti ena respe pou Bondie ek nom Bondie. (Mat. 26:64-66) Sa lakizasion-la ti telman afekte Zezi ki li ti anvi ki so Papa anpes li mor pou sa rezon-la. (Mat. 26:38, 39, 42) Kifer Zeova ti permet ki so Garson ki Li bien kontan, soufer ek mor? Anou get trwa rezon.

6. Kifer Zezi ti bizin mor lor enn poto?

6 Premierman, Zezi ti bizin mor lor enn poto pou liber bann Zwif ar enn malediksion. (Gal. 3:10, 13) Zot ti gagn sa malediksion-la parski zot ti promet pou obeir bann lalwa Bondie, me zot pa ti fer li. Zot ti merit lamor parski zot ti bann desandan Adan, me zot ti osi ena sa malediksion-la lor zot. (Rom. 5:12) Dapre lalwa ki Bondie ti donn bann Izraelit, kan enn zom ti fer enn pese ki ti merit lamor, ti bizin touy li. Apre sa, dan sertin ka, ti bizin met so lekor lor enn poto. * (Det. 21:22, 23; 27:26) Alor, kan Zezi ti mor lor enn poto, li ti liber bann Zwif ar sa malediksion-la ek so sakrifis ti kapav ed zot, mem si zot ti rezet li.

7. Sit deziem rezon pou kifer Zeova inn permet ki so Garson soufer.

7 Anou get enn deziem rezon pou kifer Zeova inn permet ki so Garson soufer. Zeova ti pe form so Garson pou fonksion Gran Pret ki li ti pou ena dan lavenir. Zezi ti pas par bann leprev, alor li ti kone ki sa kapav bien difisil pou obeir Zeova kan gagn bann leprev. Zezi ti ena telman presion lor li, ki li ti priye Zeova “bien for ziska vers so larm.” Zezi ti pas par bann gran langwas, alor li konpran seki nou resanti ek seki nou bizin. Li kapav osi “ed tou bann ki soufer.” Zezi enn Gran Pret ki ena boukou mizerikord ek ki “kapav sinpatiz ar nou dan nou febles.” Nou bien kontan ki Zeova inn etabli li kouma Gran Pret!​—Ebre 2:17, 18; 4:14-16; 5:7-10.

8. Sit trwaziem rezon pou kifer Zeova inn permet ki so Garson soufer sa kantite-la.

8 Trwaziemman, Zeova ti permet ki Zezi soufer sa kantite-la pou reponn enn kestion bien inportan: Eski bann dimounn kapav res fidel ar Zeova kan zot pas par bann gran leprev? Dapre Satan, nou pa kapav! Satan dir ki tou bann dimounn servi Zeova par lintere. Li panse ki, parey kouma Adan, nou pa pou res fidel ar Zeova. (Zob 1:9-11; 2:4, 5) Zeova ti sir ki so Garson ti pou res fidel. Alor, Li ti permet ki so Garson pas par bann gran leprev. Zezi ti res fidel ar Zeova ek sa ti montre ki Satan enn manter.

ENN EKRIVIN LABIB KI TI ENA ENN GRAN REKONESANS POU LARANSON

9. Ki nou kapav aprann ar lexanp lapot Zan?

9 Boukou Kretien inn fortifie zot lafwa gras-a lansegnman lor laranson. Zot inn kontign prese malgre lopozision ek zot inn andir tou sort kalite difikilte toutlong zot lavi. Anou get lexanp lapot Zan. Pandan plis ki 60 an, li ti pres laverite konsernan Zezi ek laranson. Kan li ti ena apepre 100 an, bann Romin ti fer li al an exil parski zot ti panse ki li ti bien danzere. Ki li ti fer demal? Li “ti pe koz lor Bondie ek [li] ti pe rann temwaniaz lor Zezi.” (Rev. 1:9, NW) Lapot Zan enn zoli lexanp lafwa ek landirans, pa vre!

10. Kouma nou kone ki Zan ti ena rekonesans pou laranson?

10 Dan bann liv Labib ki li ti ekrir, Zan koz lor lamour ki li ena pou Zezi ek rekonesans ki li ena pou laranson. Zan koz plis ki 100 fwa lor laranson ek lor bann benediksion ki nou kapav gagne gras-a laranson. Par exanp, li ti dir: “Si kikenn fer pese nou ena enn avoka kot Bondie Papa: Zezi Kris ki zis.” (1 Zan 2:1, 2) Zan koz osi lor linportans pou rann temwaniaz lor Zezi. (Rev. 19:10) Zan ti ena boukou rekonesans pou laranson. Kouma nou kapav imit li?

KOUMA NOU KAPAV MONTRE NOU REKONESANS POU LARANSON?

Si nou vremem rekonesan pou laranson, nou pou reziste tantasion pou fer pese (Get paragraf 11) *

11. Ki kitsoz kapav ed nou pou reziste tantasion?

11 Reziste tantasion pou fer pese. Si nou vremem ena rekonesans pou laranson, nou pa pou dir: ‘Mo pa bizin fer zefor pou reziste tantasion. Mo kapav fer enn pese, ek apre demann pardon.’ Okontrer, kan nou gagn enn tantasion pou fer enn move kitsoz, nou bizin dir: ‘Non! Kouma mo kapav fer enn kitsoz koumsa apre tou seki Zeova ek Zezi inn fer pou mwa?’ Dan sa moman-la, nou kapav demann Zeova lafors ek sipliy Li: ‘Pa les mwa tom dan tantasion.’​—Mat. 6:13.

12. Kouma nou kapav met an pratik konsey ki trouv dan 1 Zan 3:16-18?

12 Kontan to bann frer ek ser. Kan nou kontan nou bann frer ek ser, nou montre ki nou ena rekonesans pou laranson. Kifer? Parski Zezi pa’nn donn so lavi pou nou tousel, li’nn donn so lavi pou nou bann frer ek ser osi. Si Zezi ti dispoze pou donn so lavi pou zot, li kler ki nou bann frer ek ser ena boukou valer pou li. (Lir 1 Zan 3:16-18.) Nou montre ki nou kontan nou bann frer ek ser par fason ki nou tret zot. (Efe. 4:29, 31–5:2) Par exanp, nou kapav ed zot kan zot malad ouswa kan zot pe pas par bann leprev, kouma par exanp bann katastrof natirel. Me ki nou bizin fer kan enn konpagnon Kretien fer ouswa dir enn kitsoz ki ofans nou?

13. Kifer nou bizin pardonn lezot?

13 Eski parfwa to trouv sa difisil pou pardonn enn frer ouswa enn ser? (Lev. 19:18) Si wi, alor swiv sa konsey-la: “Siport zot kamarad, e si zot ena kit repros, donn zot pardon; kouma Lesegner finn pardonn zot, zot ousi pardone.” (Kol. 3:13) Sak fwa ki nou pardonn nou frer ouswa nou ser, nou montre nou Papa Zeova ki nou vremem rekonesan pou laranson. Kouma nou kapav kontign ogmant nou rekonesans pou laranson?

KOUMA NOU KAPAV OGMANT NOU REKONESANS POU LARANSON?

14. Sit enn fason kouma nou kapav ogmant nou rekonesans pou laranson?

14 Remersie Zeova pou sa zoli kado-la. Joanna, enn ser ki res Lenn ek ki ena 83 an dir: “Pou mwa, li bien inportan pou koz lor laranson sak zour dan lapriyer ek pou remersie Zeova pou sa.” Dan to lapriyer, reflesi lor bann erer ki to’nn fer pandan lazourne ek demann Zeova pou pardonn twa. Biensir, si to’nn fer enn pese bien grav, to pou bizin rod led bann ansien. Avek boukou lamour, zot pou ekout twa ek zot pou donn twa bann konsey ki sorti dan Labib. Zot pou priye pou twa, ek zot pou demann Zeova pou pardonn twa pou ki to kapav rekoumans ena enn bon lamitie avek Li.​—Zak 5:14-16.

15. Kifer nou bizin pran letan pou etidie ek medit lor laranson?

15 Medit lor laranson. Rajamani, enn ser ki ena 73 an, dir: “Mo larm koule sak fwa ki mo lir lor bann soufrans ki Zezi inn gagne.” Kitfwa twa osi to leker fermal kan to mazinn bann soufrans ki Garson Bondie inn gagne. Me plis to medit lor sakrifis Zezi, plis to lamour pou li ek pou so Papa pou ogmante. Eski to kapav fixe twa lobzektif pou etidie plis lor laranson?

Gras-a enn repa bien sinp, Zezi ti montre so bann disip kouma zot kapav rapel so sakrifis (Get paragraf 16)

16. Ki bienfe nou gagne kan nou ansegn lezot lor laranson? (Get zimaz lor kouvertir.)

16 Ansegn lezot lor laranson. Sak fwa ki nou koz lor laranson ar lezot, sa ogmant nou rekonesans. Nou ena bann zoli piblikasion ek video ki kapav ed nou pou explik lezot kifer Zezi inn bizin mor pou nou. Par exanp, nou kapav servi leson 4 dan brosir Enn Bon Nouvel ki Sorti kot Bondie! Tit sa leson-la se “Kisannla Jésus Christ?” Ouswa nou kapav servi sapit 5 dan liv Ki Labib Ansegn Nou? Tit sa sapit-la se “Laranson​—Pli Gran Kado ki Bondie Inn Donn Nou.” Sak lane, nou kapav osi ogmant nou rekonesans pou laranson kan nou asiste Memoryal lamor Zezi Kris ek kan nou fer nou maximum pou invit lezot pou asiste sa levennman-la. Zeova inn donn nou enn gran privilez pou ansegn bann dimounn lor so Garson!

17. Kifer laranson se pli gran kado ki Zeova inn donn bann imin?

17 Nou ena bann bon rezon pou ena rekonesans pou laranson. Gras-a laranson, nou kapav vinn enn bon kamarad ar Zeova mem si nou inparfe. Gras-a laranson, “travay diab” pou detrir net. (1 Zan 3:8) Ek gras-a laranson, proze ki Zeova ena pou later pou akonpli. Later pou vinn enn zoli paradi. Sa lepok-la, tou dimounn ki to zwenn pou kontan Zeova ek pou servi Li. Alor, sak zour, anou bien determine pou montre nou rekonesans pou laranson, pli gran kado ki Zeova inn donn bann imin!

KANTIK 20 To’nn Donn To Sel Garson

^ par. 5 Kifer Zezi inn bizin mor dan enn fason kriel? Dan sa lartik-la, nou pou reponn sa kestion-la. Sa lartik-la pou osi ed nou pou ogmant nou rekonesans pou laranson.

^ par. 6 Dapre koutim bann Romin, kan enn kikenn ti kondane, ti bizin koulout li ouswa atas li lor enn poto kan li ti ankor vivan. Zeova ti permet ki so Garson mor dan sa fason-la.

^ par. 55 DESKRIPSION ZIMAZ: Sak frer pe reziste tantasion pou fer pese. Premie-la reziste tantasion pou get bann zimaz pornografik, deziem-la reziste tantasion pou fime, ek trwaziem-la reziste tantasion pou pran enn bribe.