Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 15

Ki Nou Kapav Aprann ar Bann Mirak ki Zezi Inn Fer?

Ki Nou Kapav Aprann ar Bann Mirak ki Zezi Inn Fer?

“Li ti al partou dan sa pei-la, li ti fer bann bon kitsoz ek li ti geri tou bann ki Lediab ti tourmante.”​—ZIST. 10:38.

KANTIK 13 Kris, Nou Model

REZIME a

1. Explike seki ti arive pou ki Zezi fer so premie mirak.

 NOU ver lafin lane 29 Nou Lepok, ek Zezi fek koumans so minister. Zezi ek so mama, Mari, invite pou enn maryaz dan Kana, enn ti vilaz dan lenor Nazaret. Bann disip Zezi osi invite pou sa maryaz-la. Mari konn bien sa bann dimounn ki pe marye la, ek li pe ed zot pou okip bann invite. Me pandan maryaz, divin al fini. Sa ti kapav zet laont lor lafami, lor lemarye, ek lor lamarye. b Kitfwa ti ena pli boukou invite ki zot ti prevwar. Mari degaze al get Zezi ek dir li: “Zot nepli ena divin.” (Zan 2:1-3) Ki Zezi fer? Li fer enn mirak. Li fer delo vinn enn “bon divin.”​—Zan 2:9, 10.

2-3. (a) Ki kalite mirak Zezi ti fer? (b) Ki bienfe nou gagne kan nou examinn bann mirak ki Zezi ti fer?

2 Pandan so minister, Zezi ti fer boukou lezot mirak osi. c Gras-a so bann mirak, li ti ed plizir dizenn milye dimounn. Par exanp, enn fwa Zezi ti fer enn mirak ek li ti nouri 5,000 zom. Apre sa, li ti fer enn lot mirak ek li ti nouri 4,000 zom. Pou sa de mirak-la, si kont osi bann fam ek bann zanfan, Zezi ti nouri plis ki 27,000 dimounn. (Mat. 14:15-21; 15:32-38) Toule-de fwa, Zezi ti osi geri bann ki ti malad. (Mat. 14:14; 15:30, 31) Nou kapav sey mazine kouma bann dimounn ti bien inpresione kan Zezi ti fer bann mirak pou geri zot ek nouri zot!

3 Nou kapav aprann boukou kitsoz ar bann mirak ki Zezi ti fer. Dan sa lartik-la, nou pou gete seki sa bann mirak-la kapav ansegn nou, ek kouma sa kapav fer nou lafwa vinn pli for. Apre sa, nou pou trouve kouma Zezi ti ena limilite ek konpasion kan li ti fer bann mirak, ek nou pou gete kouma nou kapav ena limilite ek konpasion, parey kouma li.

SEKI NOU KAPAV APRANN LOR ZEOVA EK ZEZI

4. Gras-a bann mirak ki Zezi ti fer, lor kisann-la ankor nou kapav aprann boukou kitsoz?

4 Kan nou reflesi lor bann mirak ki Zezi ti fer, sa kapav ogmant nou lafwa. Kifer? Parski sa bann mirak-la aprann nou boukou kitsoz lor li, me zot osi aprann nou boukou kitsoz lor so Papa. Apre tou, se Zeova ki’nn donn Zezi pouvwar pou fer bann mirak. Zistwar Bann Zapot 10:38 dir: “Bondie ti swazir li [Zezi] avek lespri sin ek ti donn li pwisans. Parski Bondie ti avek li, li ti al partou dan sa pei-la, li ti fer bann bon kitsoz ek li ti geri tou bann ki Lediab ti tourmante.” Pa bliye osi ki Zezi imit so Papa dan enn fason parfe. Li ena mem fason panse ek mem santiman ki so Papa. Nou kapav trouv sa dan seki Zezi ti dir, dan seki li ti fer, ek osi dan so bann mirak. (Zan 14:9) Anou get trwa leson ki nou kapav aprann ar bann mirak ki Zezi ti fer.

5. Ki santiman ti pous Zezi pou fer bann mirak? (Matie 20:30-34)

5 Premierman, Zezi ek so Papa bien kontan nou. Kan li ti lor later, Zezi ti montre ki li ti kontan bann dimounn, kan li ti fer bann mirak pou ed bann ki ti pe soufer. Enn fwa, de aveg ti sipliy Zezi pou ed zot. (Lir Matie 20:30-34.) Zezi “ti gagn pitie” pou zot ek sa ti pous li pou geri zot. Verb Grek ki’nn servi pou tradir lexpresion “gagn pitie,” se enn santiman konpasion bien for ki enn kikenn resanti dan fon so leker. Zezi ti kontan bann dimounn. Akoz sa, li ti ena enn gran konpasion pou zot, ek sa konpasion-la ti pous li pou nouri bann dimounn ek pou geri bann ki ti ena lalep. (Mat. 15:32; Mark 1:41) Wi, Zeova, nou Bondie “konpasion ki ranpli ar tandres,” ek so Garson bien kontan nou, ek zot bien soufer kan zot trouv nou soufer. (Lik 1:78; 1 Pier 5:7) Alor, nou kapav sir ki zot ena enn gran dezir pou tir tou bann kitsoz ki fer bann dimounn soufer.

6. Ki pouvwar Bondie inn donn Zezi?

6 Deziemman, Bondie inn donn Zezi pouvwar pou rezoud tou bann problem ki bann dimounn gagne. Kan li ti fer bann mirak, Zezi ti montre ki li ena pouvwar pou rezoud ninport ki difikilte ki nou pa kapav rezoud par noumem. Par exanp, li ena pouvwar pou eliminn lasours tou nou bann problem, setadir pese, ek osi bann kitsoz ki arive akoz pese, kouma maladi ek lamor. (Mat. 9:1-6; Rom. 5:12, 18, 19) Kan li ti fer bann mirak, Zezi ti montre ki li ti kapav geri “tou sort kalite maladi.” Li ti mem kapav resisit bann mor. (Mat. 4:23; Zan 11:43, 44) Zezi ti kapav osi kontrol lanatir ek tir bann demon. (Mark 4:37-39; Lik 8:2) Sa bien rasir nou kan nou kone ki Zeova inn donn tou sa pouvwar-la so Garson!

7-8. (a) Gras-a bann mirak ki Zezi ti fer, ki kitsoz nou kapav sir? (b) Ki promes Bondie to ti pou kontan trouv realize dan lemond nouvo?

7 Trwaziemman, nou kapav sir ki Rwayom Bondie pou realiz tou bann promes ki Zeova inn fer konsernan lavenir. Kan Zezi ti enn imin ek ki li ti lor later, li ti fer bann gran mirak. Sa montre nou ki li pou fer bann pli gran mirak ankor parski li Lerwa dan Rwayom Bondie ki dan lesiel. Anou gete seki pou arive biento kan Zezi pou dirize lor later. Nou pou ena enn lasante parfe, parski li pou tir tou bann maladi ki pe fer bann dimounn soufer. (Iza. 33:24; 35:5, 6; Rev. 21:3, 4) Nepli pou ena lafaminn ek bann katastrof natirel. (Iza. 25:6; Mark 4:41) Nou pou osi ena lazwa pou retrouv bann dimounn ki nou kontan me ki’nn mor. (Zan 5:28, 29) Ki promes Bondie to ti pou kontan trouv realize dan lemond nouvo?

8 Kan li ti fer bann mirak, Zezi ti montre ki li ti ena limilite ek konpasion, bann kalite ki nou bizin fer zefor pou ena. Anou get de lexanp. Pou koumanse, anou gete seki nou kapav aprann ar mirak ki Zezi ti fer dan Kana.

SEKI NOU KAPAV APRANN LOR LIMILITE

9. Ki Zezi ti fer dan enn maryaz? (Zan 2:6-10)

9 Lir Zan 2:6-10. Dan Kana, kan ti nepli ena divin dan maryaz, eski Zezi ti oblize fer kitsoz? Non, parski pa ti ena okenn profesi ki ti predir ki Lemesi ti pou fer enn mirak ek fer delo vinn divin. Me sey mazine seki twa to ti pou resanti, si ti nepli ena labwason dan to maryaz! Zezi sirman ti ena konpasion pou sa fami-la, sirtou pou lemarye ek lamarye, ek li pa ti anvi ki zot gagn onte. Alor, parey kouma nou’nn trouve dan koumansman sa lartik-la, li’nn fer enn mirak. Li’nn fer delo, apepre 390 lit delo, vinn enn bon divin. Kitfwa li ti fer sa kantite divin-la pou ki bann-la kapav servi seki reste dan enn lot lokazion, ouswa pou ki bann-la kapav vann li, pou ki koup-la gagn enn ti kas. Sirman koup-la ti bien rekonesan anver Zezi!

Nou swiv lexanp Zezi kan nou pa fer gran-nwar pou bann kitsoz ki nou fer (Get paragraf 10-11) e

10. Ki nou kapav aprann lor Zezi dan Zan sapit 2? (Get zimaz osi.)

10 Anou gete seki nou kapav aprann lor Zezi dan Zan sapit 2. Eski to’nn remarke ki se pa Zezi ki ti ranpli bann resipian-la ar delo? Olie ki li atir latansion lor limem, li ti demann bann serviter pou ranpli bann resipian-la. (Verse 6, 7) Ek apre ki li ti fer delo vinn divin, Zezi pa ti pran inpe divin pou amenn sa ar direkter festin. Okontrer, li ti demann bann serviter pou fer sa. (Verse 8) Ek Zezi pa ti fer gran-nwar. Li pa ti pran enn koup divin, ti tini li anler devan bann invite ek ti dir: ‘Eski zot inn gout sa divin ki mo’nn fer la?’

11. Ki nou kapav aprann ar mirak ki Zezi ti fer dan Kana?

11 Ki nou kapav aprann ar mirak ki Zezi ti fer dan Kana? Nou aprann ki Zezi ena limilite. Kan li ti fer delo vinn divin, Zezi pa ti fer gran-nwar. An realite, zame li’nn fer gran-nwar pou bann kitsoz ki li’nn fer. Okontrer, li’nn montre ki li ena limilite kan plizir fwa li’nn donn laglwar so Papa pou bann kitsoz ki li’nn fer. (Zan 5:19, 30; 8:28) Si nou swiv lexanp Zezi ek ki nou ena limilite, nou pa pou fer gran-nwar pou bann kitsoz ki nou fer. Ninport ki kitsoz ki nou fer pou Zeova, fode pa nou fer vantar parski se gras-a Li ki nou pe reisi fer sa. Anou pa bliye ki nou ena enn extra gran privilez pou servi Zeova. (Zer. 9:23, 24) Nou bizin donn Zeova laglwar ki Li merite. Apre tou, nou pa kapav fer nanye san led Zeova!​—1 Kor. 1:26-31.

12. Sit enn lot fason kouma nou kapav ena limilite parey kouma Zezi. Donn enn lexanp.

12 Anou get enn lot fason kouma nou kapav ena limilite, parey kouma Zezi. Fer koumadir enn ansien inn pas boukou letan pou ed enn zenn serviter lasanble, pou prepar so premie diskour piblik. Gras-a sa, zenn frer-la fer enn zoli diskour, ek tou bann frer ek ser bien kontan. Apre renion, enn kikenn vinn get ansien-la ek dir li: ‘Frer Intel inn fer enn zoli diskour, pa vre?’ Eski zot panse ki ansien-la pou dir: ‘Wi, ek mo’nn pas boukou letan pou ed li’? Ouswa eski avek limilite li pou dir: ‘Wi, li’nn vremem fer enn zoli diskour?’ Kan nou ena limilite, nou pa fer vantar kan nou ed lezot. Nou kontan parski nou kone ki Zeova inn trouv seki nou’nn fer, ek ki sa ena boukou valer pou Li. (Konpar ar Matie 6:2-4; Ebre 13:16) Nou kapav sir ki nou fer Zeova plezir kan nou ena limilite, parey kouma Zezi.​—1 Pier 5:6.

SEKI NOU KAPAV APRANN LOR KONPASION

13. Ki Zezi trouve pre ar lavil Nainn, ek ki li fer? (Lik 7:11-15)

13 Lir Lik 7:11-15. Anou reflesi lor seki ti arive apepre enn-an edmi apre ki Zezi ti koumans so minister. Zezi ti pe al ver lavil Nainn, ki pa tro lwin ar Sounem, ek ki trouv dan Galile. Apepre 900 an avan, se laba mem ki Elize ti resisit garson enn madam. (2 Ler. 4:32-37) Kan Zezi koste ar laport lavil, li trouv bann dimounn pe kit lavil pou al enn lanterman. Enn vev ti ena enn sel zanfan, ek sa zanfan-la inn mor. Sa vremem bien tris! Me vev-la pa tousel; enn lafoul dimounn pe akonpagn li. Zezi aret sa bann dimounn-la, ek li fer enn kitsoz extraordiner pou sa mama ki an-dey la. Li resisit so garson. Bann Levanzil koz lor trwa rezireksion ki Zezi inn fer, ek sa se premie rezireksion la.

Nou swiv lexanp Zezi kan nou montre konpasion anver bann ki an-dey (Get paragraf 14-16)

14. Ki nou kapav aprann lor Zezi dan Lik sapit 7? (Get zimaz osi.)

14 Anou gete seki nou kapav aprann lor Zezi dan Lik sapit 7. Eski to’nn remarke ki Zezi “ti trouv” vev-la avan, ek ki apre sa “li ti gagn pitie pou li”? (Verse 13) Kitfwa Zezi ti trouv sa vev-la pe plore ek pe mars devan lekor so garson. Seki li ti trouve ti vremem tous so leker. Zezi pa ti zis ena pitie pou sa madam-la; li ti osi montre konpasion anver li. Sirman li ti koz avek li avek enn lavwa bien rekonfortan, ek li ti dir li: “Aret plore.” Apre sa, li ti fer kitsoz pou ed sa vev-la. Li ti resisit garson-la, ek li “ti donn li so mama.”​—Verse 14, 15.

15. Ki nou kapav aprann ar mirak ki Zezi ti fer?

15 Ki nou kapav aprann ar mirak ki Zezi ti fer kan li ti resisit garson sa vev-la? Nou aprann ki nou bizin montre konpasion anver bann ki an-dey. Biensir, nou pa kapav resisit bann mor. Selman, parey kouma Zezi, kan nou trouv enn kikenn ki an-dey pe soufer, nou kapav montre konpasion anver li. Nou kapav fer sa kan nou dir ek fer bann kitsoz ki pou ankouraz li ek rekonfort li. d (Prov. 17:17; 2 Kor. 1:3, 4; 1 Pier 3:8) Mem bann tipti kitsoz, ouswa enn ti parol zanti, kapav bien ankouraz li ek rekonfort li.

16. Kouma nou trouve lor zimaz pou sa paragraf-la, ki nou kapav aprann ar seki ti ariv sa mama-la?

16 Anou get enn lexanp. Inn gagn de-trwa lane, enn ser inn remarke ki enn mama ti pe plore pandan ki zot ti pe sant kantik dan renion. Kantik-la ti pe koz lor rezireksion, ek sa mama-la so tifi ti fek mor. Nou ser ti kone ki mama-la ti fek perdi so tifi. Alor deswit li ti al get mama-la, li ti may li, ek zot ti kontign sant kantik-la ansam. Mama-la dir: “Mo’nn vremem resanti lamour mo bann frer ek ser.” Li ti bien kontan ki li ti al renion sa zour-la. Li dir: “Mo’nn bien fer mo’nn al Lasal, parski se laba ki nou gagn led ki nou bizin.” Nou kapav sir ki Zeova remark tou bann ti kitsoz ki nou fer pou montre konpasion anver bann ki an-dey ek “ki dekouraze,” ek sa ena boukou valer pou Li.​—Ps. 34:18NW.

NOU GAGN BANN BIENFE KAN NOU ETIDIE BANN MIRAK ZEZI

17. Ki nou’nn aprann dan sa lartik-la?

17 Nou pou gagn boukou bienfe kan nou etidie bann mirak ki Zezi ti fer. Gras-a sa, nou pou aprann (1) ki Zeova ek Zezi bien kontan nou, (2) ki Zezi ena pouvwar pou rezoud tou bann problem ki nou ena, ek (3) ki nou kapav sir ki biento Rwayom Bondie pou realiz tou bann promes ki Zeova inn fer. Kan nou etidie lor sa bann mirak-la, nou kapav reflesi kouma nou kapav swiv lexanp Zezi ek imit so bann zoli kalite. Dan nou letid personel, ouswa dan nou ladorasion an fami, nou kapav prevwar pou etidie lor bann mirak ki Zezi ti fer. Lerla, nou kapav partaz seki nou’nn aprann ar lezot. Si nou fer sa, nou kapav sir ki nou pou gagn bann konversasion bien ankourazan ar lezot.​—Rom. 1:11, 12.

18. Ki nou pou examine dan prosin lartik?

18 Ver lafin so minister, Zezi ti fer so trwaziem rezireksion, ki mansione dan bann Levanzil. Me sa’nn-la ti diferan, parski Zezi ti resisit so bon kamarad, ek sa rezireksion-la pa ti parey kouma de lezot rezireksion ki Zezi ti fer. Ki nou kapav aprann ar sa mirak-la? Ek kouma nou kapav ena plis lafwa dan lesperans rezireksion? Dan prosin lartik, nou pou reponn sa bann kestion-la.

KANTIK 20 To’nn Donn To Sel Garson

a Li bien interesan pou lir lor bann mirak ki Zezi ti fer. Par exanp, li ti kalme enn tanpet, li ti geri bann malad, ek li ti resisit bann mor. Kan Labib koz lor bann mirak Zezi, se pa zis pou fer zoli; se pou ansegn nou. Anou get sertin mirak ki Zezi ti fer, ek anou gete seki zot aprann nou lor Zeova, lor Zezi, ek lor bann kalite ki nou bizin devlope. Kan nou fer sa, sa pou fer nou lafwa vinn pli for.

b Enn biblis dir: “Dan lepok Biblik, bann dimounn ti panse ki lospitalite ti bien inportan. Kan enn kikenn ti invit bann dimounn, li ti bizin fer sir ki ena plis ki seki so bann invite bizin.”

c Bann Levanzil koz lor plis ki 30 mirak ki Zezi ti fer. Me Zezi ti fer plizir lezot mirak osi. Selman, Labib pa koz lor sakenn parmi bann mirak ki li ti fer. Par exanp, enn fwa, ‘tou bann dimounn dan enn lavil’ ti vinn get Zezi ek “li ti geri boukou dimounn ki ti ena tou sort kalite maladi.”​—Mark 1:32-34.

d Pou to kone seki to kapav dir ek fer pou rekonfort bann ki an-dey, get lartik “Couma Jésus, reconforte bann ki en deuil,” dan Latour Degard 1e Desam 2010.

e DESKRIPSION ZIMAZ: Lemarye, lamarye, ek bann invite pe apresie bon divin ki Zezi inn fer, ek Zezi pe get zot delwin.