Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 51

Kontign “Ekout Li”

Kontign “Ekout Li”

“Samem mo Garson ki mo bien kontan, li donn mwa boukou lazwa, ekout li!”​—MAT. 17:5.

KANTIK 54 Samem Sa Semin-La

REZIME *

1-2. (a) Ki lord trwa zapot Zezi ti gagne, ek kouma zot ti reazir? (b) Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

APRE Pak lan 32 Nou Lepok, Pier, Zak, ek Zan ti trouv enn vizion extraordiner. Lor enn montagn, kitfwa lor montagn Ermon, Zezi ti transfigire devan zot. Labib dir: “So figir briye kouma soley, so linz vinn blan kouma lalimier.” (Mat. 17:1-4) Kan vizion-la ti pre pou fini, bann zapot ti tann Bondie dir: “Samem mo Garson ki mo bien kontan, li donn mwa boukou lazwa, ekout li!” (Mat. 17:5) Par fason ki zot ti viv zot lavi apre sa vizion-la, sa trwa zapot-la ti montre ki zot ti ekout Zezi. Nou anvi swiv zot lexanp.

2 Dan lartik avan, nou ti trouve ki, kan nou ekout lavwa Zezi, nou bizin pa fer sertin kitsoz. Dan sa lartik-la, nou pou trouv de kitsoz ki Zezi dir nou nou bizin fer.

“RANT PAR LAPORT KI SERE”

3. Dapre Matie 7:13, 14, ki nou bizin fer?

3 Lir Matie 7:13, 14, NW. * Zezi koz lor de laport ki donn lor de semin, enn semin ki “larz” ek enn semin ki “tipti.” Pena enn trwaziem semin, ek nou bizin swazir lor ki semin nou pou marse. Samem desizion pli inportan ki nou bizin pran, parski nou lavi depann lor la.

4. Kouma to pou dekrir sa “semin ki larz” la?

4 Nou bizin rapel bien diferans ki ena ant sa de semin-la. Ena boukou dimounn lor sa “semin ki larz” la, parski li fasil pou mars lor la. Malerezman, boukou dimounn swazir pou res lor sa semin-la ek pou fer parey kouma bann dimounn ki lor la. Zot pa konpran ki se Satan ki inflians bann dimounn pou res lor sa semin-la, ek ki so semin amenn ver lamor.​—1 Kor. 6:9, 10; 1 Zan 5:19.

5. Kouma sertin dimounn inn fer zefor pou trouv “semin ki tipti” ek pou koumans mars lor la?

5 Konpare ar sa “semin ki larz” la, lot semin-la li “tipti,” ek Zezi dir ki bien tigit dimounn pou trouv li. Kifer enn tigit dimounn mem trouv sa semin-la? Dan verse 15, Zezi averti so bann disip kont bann fos profet. (Mat. 7:15) Azordi, ena plizir milye relizion, ek laplipar parmi zot dir ki zot ansegn laverite. Akoz tou sa bann relizion-la, boukou dimounn dekouraze, ek zot pa fer zefor pou rod semin ki amenn ver lavi. Me nou kapav trouv sa semin-la! Zezi ti dir: “Si zot gard mo parol, zot mo bann vre disip. Zot pou konn laverite e laverite pou rann zot lib.” (Zan 8:31, 32) Nou felisit twa, parski to pa’nn fer kouma laplipar dimounn. Okontrer, to’nn rod laverite. To’nn etidie Labib an profonder, to’nn aprann seki Bondie anvi to fer, ek to’nn ekout bann lansegnman Zezi. Anplis, to’nn konpran ki Zeova anvi ki to rezet bann fos lansegnman ek ki to aret partisip dan bann fet ki ena enn lien ar fos relizion. To’nn aprann ki to bizin fer bann sanzman dan to lavi pou fer Zeova plezir, ek ki sa bann sanzman-la kitfwa pa pou fasil pou fer. (Mat. 10:34-36) Selman, to’nn fer zefor pou fer sa bann sanzman-la, parski to kontan to Papa ki dan lesiel ek to anvi fer Li plezir. To kapav sir ki Zeova bien apresie bann zefor ki to’nn fer!​—Prov. 27:11.

KOUMA NOU KAPAV RES LOR SA SEMIN KI TIPTI LA?

Bann prinsip ek bann konsey Bondie ed nou pou res lor sa “semin ki tipti” la (Get paragraf 6-8) *

6. Dapre Psom 119:9, 10, 45, ek 133, ki kitsoz kapav ed nou pou res lor sa “semin ki tipti” la?

6 Kan nou koumans mars lor sa “semin ki tipti” la, ki kitsoz kapav ed nou pou kontign res lor la? Anou get enn lexanp. Dan sertin pei, lor bann semin lor montagn, bann lotorite met bann ti baraz pou ki bann loto pa tom dan bann ravin. Gras-a sa bann ti baraz-la, bann sofer kapav kondir an sekirite. Me eski enn sofer pou plengne parski sa bann ti baraz la anpes li pou tom dan bann ravin? Non. Dan mem fason, bann prinsip Zeova, ki trouv dan Labib, zot kouma sa bann ti baraz-la, parski zot ed nou pou res lor “semin ki tipti” ek ki amenn ver lavi.​—Lir Psom 119:9, 10, 45, 133.

7. Kouma bann zenn bizin konsider sa “semin ki tipti” la?

7 Zenn, eski parfwa to panse ki, akoz bann prinsip Zeova, to pa kapav fer seki to anvi? Se samem ki Satan anvi ki to panse. Satan anvi ki to fixe to latansion lor bann dimounn ki lor sa “semin ki larz” la. Li anvi fer twa krwar ki zot pe profit zot lavi. Li kapav servi to bann kamarad lekol ouswa seki to pe trouve lor Internet, pou fer twa krwar ki to pa pe profit to lavi. Satan anvi fer twa krwar ki, si to swiv bann prinsip Zeova, to lavi pou bien tris. * Me fode pa to bliye ki Satan pa anvi to trouve seki ena alafin sa “semin ki larz” la. Parkont, Zeova Li, Li anvi ki to trouv lavi extraordiner ki to pou ena si to res lor semin ki amenn ver lavi.​—Ps. 37:29; Iza. 35:5, 6; 65:21-23.

8. Ki leson bann zenn kapav aprann ar lexanp Olaf?

8 Anou gete seki nou kapav aprann ar lexanp enn zenn frer ki apel Olaf. * So bann kamarad lekol ti met presion lor li pou li gagn bann relasion sexiel. Kan li ti explik zot ki bann Temwin Zeova swiv bann prinsip Labib, sertin tifi dan so klas ti trouv sa kouma enn defi, ek zot ti met plis presion lor li pou li gagn relasion sexiel avek zot. Me Olaf ti tini ferm. Selman, li ti gagn lezot presion ankor. Li dir: “Mo bann profeser ti esey konvink mwa ki mo bizin al liniversite pou ki bann dimounn respekte mwa. Zot ti dir mwa ki, si mo pa al liniversite, mo pa pou reisi mo lavi.” Ki kitsoz ti ed Olaf pou reziste sa bann presion-la? Li dir: “Mo’nn fer kamarad avek bann frer ek ser mo lasanble. Zot ti koumadir mo prop fami. Mo’nn vinn pli serye osi dan mo letid Labib. Plis mo ti etidie Labib, plis mo ti sir ki mo ti dan laverite. Gras-a tousala, mo ti bien deside pou servi Zeova.”

9. Ki nou bizin fer pou nou res lor sa “semin ki tipti” la?

9 Satan anvi fer twa kit sa semin ki amenn ver lavi la. Li anvi ki to fer parey kouma bann dimounn ki lor semin ki “amenn ver destriksion.” (Mat. 7:13, NW) Pou nou res lor sa “semin ki tipti” la, nou bizin kontign trouv li kouma enn mwayin ki Zeova servi pou protez nou ek nou bizin kontign ekout Zezi. Asterla, anou get enn lot kitsoz ki Zezi dir nou nou bizin fer.

FER LAPE AR TO BANN FRER EK SER

10. Dapre Matie 5:23, 24, ki kitsoz Zezi dir nou nou bizin fer?

10 Lir Matie 5:23, 24. Dan sa de verse-la, Zezi koz lor enn levennman bien inportan pou bann Zwif ki ti pe ekout li. Mazinn enn kikenn ki dan tanp. Li’nn amenn enn zanimo avek li pou fer sakrifis, ek li pre pou donn pret sa zanimo-la. Si, dan sa ler-la, li rapel ki so frer ena enn kitsoz kont li, li ti bizin kit zanimo-la lamem ek al rod so frer. Kifer? Parski li bizin fer enn kitsoz pli inportan avan ki li ofer Zeova so sakrifis. Zezi dir ki li bizin ‘rekonsilie ar so frer’ avan.

Eski to pou swiv lexanp Zakob, ki ti ena limilite ek ki ti fer lape avek so frer? (Get paragraf 11-12) *

11. Kouma Zakob ti fer lape avek Ezau?

11 Nou kapav aprann bann leson inportan lor kouma pou fer lape avek lezot gras-a lexanp Zakob. Pandan apepre 20 an, Zakob ti res lwin ar so pei. Me apre, Zeova ti donn li lord pou retourn laba. (Zen. 31:11, 13, 38) Selman, ti ena enn problem. Ezau, Zakob so gran frer, ti anvi touy li. (Zen. 27:41) Zakob “ti koumans gagn per ek trakase,” tansion so frer ti ankor ankoler ar li. (Zen. 32:7) Kouma Zakob ti fer lape ar so frer? Premierman, li ti priye Zeova ek li ti explik Li sa problem-la. Deziemman, li ti avoy Ezau boukou kado. (Zen. 32:9-15) Ek trwaziemman, kan li ti zwenn so frer, Zakob ti montre respe anver li. Li ti prostern set fwa devan Ezau. Zakob ti ena limilite, li ti montre respe anver Ezau, ek li ti fer lape avek so frer.​—Zen. 33:3, 4.

12. Ki nou kapav aprann ar lexanp Zakob?

12 Nou kapav aprann enn leson bien inportan ar fason ki Zakob ti prepar li pou zwenn so frer. Avek limilite, Zakob ti priye Zeova pou ki Li ed li. Apre sa, li ti azir an-akor avek so lapriyer kan li ti fer so maximum pou fer lape avek so frer. Kan zot ti zwenn, Zakob pa ti diskit ar so frer pou kone kisannla ki ena tor ouswa kisannla ki ena rezon. Zakob ti vremem anvi fer lape avek so frer. Kouma nou kapav swiv so lexanp?

KOUMA NOU KAPAV FER LAPE AVEK LEZOT

13-14. Ki nou bizin fer si nou’nn ofans enn frer ouswa enn ser?

13 Si nou anvi mars lor semin ki amenn ver lavi, nou bizin anpe avek nou bann frer ek ser. (Rom. 12:18) Ki nou bizin fer si nou rann nou kont ki nou’nn ofans enn frer ouswa enn ser? Parey kouma Zakob, nou bizin priye Zeova. Nou kapav demann Li pou ed nou pou fer lape avek nou konpagnon Kretien.

14 Nou bizin osi pran letan pou examinn noumem. Nou kapav demann noumem: ‘Eski mo pre pou aksepte ki mo an-tor, pou demann exkiz, ek pou fer lape? Ki Zeova ek Zezi pou resanti si mo pran linisiativ pou fer lape avek lezot?’ Nou bann repons kapav motiv nou pou ekout Zezi ek pou al ver nou bann frer ek ser pou fer lape avek zot. Nou kapav swiv lexanp Zakob dan sa domenn-la.

15. Kouma Efezien 4:2, 3 kapav ed nou pou fer lape avek lezot?

15 Reflesi lor seki ti kapav arive si Zakob ti diskit ar so frer pou kone kisannla ki ena tor ouswa kisannla ki ena rezon. Kitfwa sitiasion-la ti pou vinn pli grav, pa vre! Kan nou al get nou frer pou fer lape, nou bizin ena limilite. (Lir Efezien 4:2, 3.) Proverb 18:19 dir: “Li pli fasil pou anvayir enn lavil fortifie, ki fer lape avek enn frer ki ankoler, ek ena bann diskision ki koumadir bann bar laport enn fortres.” Li pou pli fasil pou enn kikenn fer lape avek nou si nou demann li exkiz.

16. Lor ki kitsoz ankor nou bizin reflesi, ek kifer?

16 Nou bizin reflesi osi lor seki nou pou dir nou konpagnon ek lor kouma nou pou dir li sa. Apre sa, nou bizin al get sa dimounn ki’nn blese la pou esey regagn enn bon relasion avek li. O-koumansman, kitfwa li kapav dir bann kitsoz ki kapav bles nou. Ek si sa arive, kitfwa nou kapav ankoler ek nou esey defann noumem. Me si nou fer sa, nou pa pou reisi fer lape avek li. Pa bliye: Olie ki nou kone kisannla ki ena tor ouswa kisannla ki ena rezon, li pli inportan ki nou fer lape avek nou konpagnon.​—1 Kor. 6:7.

17. Ki nou kapav aprann ar lexanp Gilbert?

17 Enn frer ki apel Gilbert ti fer boukou zefor pou fer lape. Li dir: “Mo ti gagn boukou problem avek mo tifi. Pandan de-z-an, mo’nn fer zefor pou regle nou bann problem dan lape, pou ki nou kapav regagn enn bon relasion.” Ki kitsoz ankor Gilbert ti fer? Li dir: “Avan ki nou koze, sak fwa mo ti priye Zeova, ek mo ti prepar mwa pou mo pa ankoler si li dir enn move kitsoz. Mo ti bizin dispoze pou pardone. Mo ti konpran ki mo ti bizin pa esey montre ki mo ena rezon. Mo responsabilite se pou fer lape.” Ki’nn arive apre? Gilbert dir: “Azordi, mo anpe parski mo ena enn bon relasion avek tou bann manb mo fami.”

18-19. Si nou’nn ofans enn kikenn, ki nou bizin bien deside pou fer, ek kifer?

18 Si to rann twa kont ki to’nn ofans enn kikenn, ki to bizin bien deside pou fer? Swiv lord Zezi, setadir fer lape. Priye Zeova ek kont lor so lespri sin pou ki to kapav fer lape. Si to fer sa, to pou ere, ek to pou montre ki to pe ekout Zezi.​—Mat. 5:9.

19 Nou bien rekonesan ki Zeova pe gid nou gras-a “sef lasanble,” Zezi Kris. (Efe. 5:23, NW) Anou bien deside pou “ekout li,” parey kouma Pier, Zak, ek Zan ti fer. (Mat. 17:5) Nou’nn trouve kouma nou kapav fer sa kan nou fer lape avek enn kikenn ki nou’nn ofanse. Kan nou fer sa, ek kan nou res lor semin ki amenn ver lavi, nou pou gagn boukou benediksion depi asterla-mem, ek dan lavenir, nou pou ere pou touletan.

KANTIK 130 Pardonn Lezot

^ par. 5 Zezi ankouraz nou pou “rant par laport ki sere” ki amenn ver lavi eternel. Li’nn osi donn nou lord pou fer lape ar nou bann frer ek ser. Ki bann difikilte nou kapav gagne kan nou esey aplik konsey Zezi, ek kouma nou kapav sirmont zot?

^ par. 3 Matie 7:13, 14: 13 Rant par laport ki sere, parski laport ki gran ek semin ki larz amenn ver destriksion ek ena boukou dimounn ki pe pas par la; 14 me laport ki sere ek semin ki tipti amenn ver lavi, ek zis enn tigit ki trouv li.”

^ par. 7 Get kestion 6 dan brosir Repons pou 10 Kestion Bann Zenn Demande, Kouma Mo Kapav Reziste Presion Bann Kamarad?” ek ti-komik lor tablo, Reziste Kont Presion Bann Kamarad! lor www.pr418.com. (Al dan seksion LABIB EK OU > ADOLESAN.)

^ par. 8 Finn sanz sertin nom dan sa lartik-la.

^ par. 57 DESKRIPSION ZIMAZ: Lor semin ki amenn ver lavi, bann prinsip Zeova kouma bann ti baraz ki protez nou kont bann danze kouma pornografi, limoralite sexiel, ouswa kont linflians pou fer bann long letid.

^ par. 59 DESKRIPSION ZIMAZ: Pou fer lape avek so frer, Zakob ti prostern li plizir fwa devan Ezau.