Skip to content

Al lor tablo konteni

Montre ki To Fidel ar Zeova

Montre ki To Fidel ar Zeova

“Ki Zeova Li ant twa ek mwa, ek ant to desandans ek mo desandans pou touletan.”​—1 SAMIEL 20:42.

KANTIK: 125, 62

1, 2. Kifer lamitie ki Yonatann ti ena avek David li enn gran lexanp fidelite?

YONATANN sirman ti bien inpresione ar kouraz ki David ti ena. David ti touy Goliat, ki ti enn zean, ek li ti amenn “latet sa Filistin-la” ar papa Yonatann, setadir Sail, Lerwa Izrael. (1 Samiel 17:57) Yonatann pa ti ena okenn dout ki Bondie ti avek David, ek depi sa, Yonatann ek David ti vinn bann kamarad bien pros. Zot ti promet zot kamarad ki touletan zot pou res fidel ar zot kamarad. (1 Samiel 18:1-3) Ziska lafin so lavi, Yonatann ti res fidel ar David.

2 Yonatann ti res fidel ar David, mem si Zeova ti swazir David, olie Yonatann, pou vinn prosin lerwa dan Izrael. Kan Sail ti rod touy David, Yonatann ti trakase pou so kamarad. Li ti kone ki David ti dan enn dezer dan Oresh. Alor, Yonatann ti al ankouraz li pou kontign kont lor Zeova. Yonatann ti dir David: “Pa per, parski mo papa, Sail, pa pou trouv twa; to pou vinn lerwa lor Izrael, ek mo pou vinn deziem apre twa.”​—1 Samiel 23:16, 17.

3. Apart res fidel ar David, ki ti pli inportan pou Yonatann, ek kouma nou konn sa? (Get zimaz dan koumansman lartik.)

3 Bien souvan, nou admir bann dimounn ki fidel. Me eski nou admir Yonatann zis parski li ti fidel ar David? Non. Pou Yonatann, so fidelite anver Bondie ti pli inportan. An realite, se pou sa rezon-la ki li ti fidel ar David ek pa ti zalou li, mem si David ti pou vinn lerwa dan so plas. Yonatann ti mem ed David pou kont lor Zeova. Toule-de ti res fidel ar Zeova ek ar zot kamarad. Zot ti respekte promes ki zot ti fer zot kamarad: “Ki Zeova Li ant twa ek mwa, ek ant to desandans ek mo desandans pou touletan.”​—1 Samiel 20:42.

4. (a) Ki kitsoz pou fer nou konn vre boner ek pou satisfe dan lavi? (b) Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

4 Nou osi nou bizin fidel ar nou fami, nou bann kamarad, ek nou bann frer ek ser dan kongregasion. (1 Tesalonisien 2:10, 11) Me seki pli inportan, se ki nou res fidel ar Zeova. Se Limem ki finn donn nou lavi! (Revelasion 4:11) Kan nou res fidel ar Li, nou konn vre boner ek nou satisfe. Me nou kone ki nou bizin res fidel ar Bondie mem dan bann moman difisil. Dan sa lartik-la, nou pou examinn lexanp Yonatann. Sa pou ed nou pou res fidel ar Zeova dan sa kat sitiasion-la: (1) kan nou panse ki enn dimounn ki ena lotorite pa merit nou respe, (2) kan nou bizin swazir ar kisannla nou bizin res fidel, (3) kan enn frer responsab mal konpran nou ouswa tret nou dan enn fason inzis, ek (4) kan nou panse ki li pou difisil pou tini enn promes.

KAN NOU PANSE KI ENN DIMOUNN KI ENA LOTORITE PA MERIT NOU RESPE

5. Kifer li ti difisil pou pep Izrael res fidel ar Bondie kan Sail ti lerwa?

5 Yonatann ek pep Izrael ti dan enn sitiasion difisil. Lerwa Sail, papa Yonatann, ti koumans dezobeir Zeova, ek Zeova inn rezet li. (1 Samiel 15:17-23) Pourtan, Bondie finn permet Sail pou kontign regne kouma lerwa pandan boukou lane. Sa ti enn sitiasion difisil pou lepep gard zot fidelite anver Zeova. Kifer? Parski lerwa ki Bondie ti swazir pou asiz lor ‘So tronn’ ti pe koumans fer bann move kitsoz.​—1 Kronik 29:23.

6. Kouma nou kone ki Yonatann ti res fidel ar Zeova?

6 Yonatann ti res fidel ar Zeova. Reflesi lor seki Yonatann ti fer enn tipe apre ki Sail ti koumans dezobeir Bondie. (1 Samiel 13:13, 14) Sa lepok-la, enn gran larme bann Filistin avek 30,000 kales ti pe vinn atak Izrael. Sail ti ena zis 600 solda, ek zis li ek Yonatann ki ti ena bann zarm. Me Yonatann pa ti per. Li ti rapel bann parol profet Samiel: “Akoz so gran nom, Zeova pa pou abandonn so pep.” (1 Samiel 12:22) Yonatann ti dir enn lot solda: “Pena nanye ki kapav anpes Zeova pou sov nou, ki ena boukou ouswa tigit.” Alor, li ek sa solda-la ti atak enn group Filistin ek ti touy apepre 20 parmi zot. Yonatann ti ena lafwa an Zeova, ek Zeova ti beni li. Zeova ti fer enn tranbleman-de-ter arive, ek bann Filistin ti gagn per. Lerla zot ti atak ek touy zot prop kamarad, ek se koumsa ki bann Izraelit inn gagn sa batay-la.​—1 Samiel 13:5, 15, 22; 14:1, 2, 6, 14, 15, 20.

7. Kouma Yonatann ti azir anver so papa?

7 Mem si Sail ti kontign dezobeir Zeova, kanmem sa, Yonatann ti kontigne obeir so papa kan sa ti posib. Par exanp, zot ti al lager ansam pou defann pep Zeova.​—1 Samiel 31:1, 2.

8, 9. Kouma nou montre ki nou fidel ar Bondie kan nou respekte bann ki ena lotorite?

8 Parey kouma Yonatann, nou kapav res fidel ar Zeova kan nou obeir gouvernman dan pei kot nou reste, tanki li posib. Zeova permet bann “lotorite siperyer” pou diriz nou, ek Li atann ki nou respekte zot. (Lir Romin 13:1, 2, NW.) Se akoz sa ki nou bizin tret bann reprezantan gouvernman avek respe, mem si zot malonet ek si nou ena linpresion ki zot pa merit nou respe. An realite, nou bizin respekte tou dimounn ki’nn gagn lotorite ar Zeova.​—1 Korintien 11:3; Ebre 13:17.

Enn fason pou res fidel ar Zeova, se kan nou tret nou misie ouswa nou madam avek respe, mem si li pa servi Zeova (Get paragraf 9)

9 Olga, enn ser ki res l’Amérique du Sud, ti montre so fidelite ar Bondie kan li’nn montre respe pou so mari, mem si li ti mal azir ar Olga. [1] (Get not alafin lartik.) Parfwa so mari ti aret koz ar li, ouswa ti dir li bann kitsoz bien blesan parski li ti enn Temwin Zeova. Li’nn mem dir Olga ki li pou kit li ek li pou pran bann zanfan li pou ale. Me Olga pa finn “rann lemal pou lemal.” Li ti fer tou seki li kapav pou azir kouma enn bon madam. Li ti kwi manze pou so mari, li ti lav so linz, li ti pran kont bann fami so mari. (Romin 12:17) Kan li ti posib, Olga ti akonpagn so mari pou al rann vizit bann fami ek bann kamarad so mari. Par exanp, kan so mari ti anvi al dan enn lot lavil pou lanterman so papa, Olga ti prepar tou seki zot ti bizin pou sa vwayaz-la. Lerla, pandan seremoni ki ti ena, Olga ti atann so mari andeor legliz. Plizir lane apre, mari Olga ti koumans tret li pli bien parski Olga finn ena boukou pasians, ek ti touletan ena respe pou li. Zordi, Olga so mari ankouraz li pou al renion ek li al kit li renion. Parfwa, li mem asiste renion avek li.​—1 Pier 3:1.

KAN NOU BIZIN SWAZIR AR KISANNLA NOU BIZIN RES FIDEL

10. Kouma Yonatann ti kone ar kisannla li bizin res fidel?

10 Kan Sail ti dir ki li pou touy David, Yonatann ti ena enn desizion difisil pou pran. Li ti anvi res fidel ar so papa, me li ti anvi res fidel ar David osi. Yonatann ti kone ki Bondie ti avek David, pa avek Sail. Akoz sa, Yonatann inn swazir pou res fidel avek David. Li ti averti David ek li’nn dir li sove al kasiet. Lerla Yonatann inn dir Sail kifer fode pa li touy David.​—Lir 1 Samiel 19:1-6. *

11, 12. Kouma nou lamour pou Bondie ed nou pou deside pou res fidel anver Li?

11 Alice, enn ser ki res l’Australie, ti bizin deside ar kisannla li pou res fidel. Kan li ti etidie Labib, li ti dir so fami bann kitsoz ki li ti pe aprann. Li ti osi dir zot ki li pa pou fer Nwel ek li ti explik zot kifer. O-koumansman, so fami ti sagrin, me plitar zot finn koumans bien ankoler ar Alice. Zot ti panse ki Alice ti nepli kontan zot. Lerla Alice so mama ti dir li ki li pa ti’le trouv li ankor. Alice ti dir: “Mo ti gagn sok ek sa ti bien bles mwa parski mo ti bien kontan mo fami. Malgre sa, mo ti bien deside pou met Zeova ek so Garson an premie dan mo leker. Mo ti pran batem prosin lasanble ki ti ena apre.”​—Matie 10:37.

12 Bann dimounn kapav fidel ar diferan kitsoz, par exanp, enn lekip sportif, enn lekol, ouswa enn pei. Me fode pa ki nou les fidelite pou ninport ki kitsoz vinn pli inportan ki nou fidelite anver Zeova. Par exanp, Henry ti bien kontan zwe échecs dan lekip so lekol. Li ti anvi gagn enn konpetision pou so lekol. Li ti zwe échecs toule wikenn, ek akoz sa, li pa ti ena ase letan pou prese ni pou al renion. Henry ti dir ki, pou li, fidelite anver so lekol ti pas avan so fidelite anver Bondie. Alor, li ti deside pou aret zwe échecs pou so lekol.​—Matie 6:33.

13. Kouma nou fidelite anver Bondie pou ed nou fer fas ar bann problem familial?

13 Parfwa li kapav difisil pou res fidel ar diferan manb nou fami anmemtan. Par exanp, Ken dir: “Souvan mo ti anvi al vizit mo mama ki aze ek invit li pou res kot nou detanzantan. Me mo mama ek mo madam pa ti tro korek ant zot. Mo pa ti pou kapav fer toulede plezir.” Ken ti reflesi lor seki Labib dir ek li finn konpran ki dan sa sitiasion-la, li ti bizin fer plezir so madam ek res fidel ar li. Alor, li finn trouv enn solision ki ti fer so madam kontan. Apre, li ti explik so madam kifer li (so madam) ti bizin zanti avek so belmer. Ken ti osi explik so mama kifer li bizin respekte so belfi.​—Lir Zenez 2:24 *; 1 Korintien 13:4, 5.

KAN ENN FRER MAL KONPRAN NOU OUSWA TRET NOU DAN ENN FASON INZIS

14. Kouma Sail ti tret Yonatann dan enn fason inzis?

14 Nou kapav osi res fidel ar Zeova si enn frer ki ena responsabilite pou diriz nou dan kongregasion tret nou dan enn fason inzis. Bondie ti swazir Lerwa Sail. Pourtan lerwa Sail ti tret so prop garson dan enn move fason. Li pa ti konpran kifer Yonatann ti kontan David. Alor, kan Yonatann ti esey ed David, Sail ti bien ankoler ek ti fer Yonatann gagn onte devan boukou dimounn. Me kanmem sa, Yonatann ti respekte so papa. Anmemtan, li ti res fidel ar Zeova ek ar David, zom ki Zeova ti swazir pou vinn prosin lerwa an Izrael.​—1 Samiel 20:30-41.

15. Si enn frer tret nou dan enn fason inzis, kouma nou bizin reazir?

15 Zordi dan nou bann kongregasion, bann frer ki pran latet fer zot maximum pou tret tou dimounn avek lazistis. Me sa bann frer-la pa parfe. Akoz sa, li posib ki zot pa konpran kifer nou finn fer enn kitsoz. (1 Samiel 1:13-17) Alor, si zot mal ziz nou ouswa pa konpran nou, anou res fidel anver Zeova.

KAN LI BIEN DIFISIL POU TINI NOU PROMES

16. Dan ki sitiasion nou pou res fidel ar Zeova olie ki nou vinn egois?

16 Sail ti anvi ki Yonatann vinn lerwa dan plas David. (1 Samuel 20:31) Me Yonatann ti kontan Zeova ek ti fidel ar Li. Alor, olie ki li ti egois, Yonatann ti vinn kamarad David ek li finn tini promes ki li ti fer David. An realite, ninport kisannla ki kontan Zeova ek ki fidel ar Li pou “[“tini so promes,” NW] mem si sa kapav kout li bien ser.” (Psom 15:4) Parski nou fidel ar Bondie, nou pou tini nou bann promes. Par exanp, si nou fer enn kontra komersial, nou pou fer seki nou’nn promet, mem si li vinn difisil. Si nou ena bann problem dan nou maryaz, nou pou montre nou lamour pou Zeova kan nou res fidel ar nou konzwin.​—Lir Malaki 2:13-16. *

Si nou fer enn kontra komersial, nou pou fer seki nou’nn promet pou fer parski nou fidel ar Bondie (Get paragraf 16)

17. Kouma sa lartik-la finn ed twa?

17 Nou anvi res fidel ar Bondie mem dan bann sitiasion difisil, parey kouma Yonatann. Alor, anou res fidel ar nou bann frer ek ser, mem kan zot desevwar nou. Koumsa, nou pou fer leker Zeova kontan, ek samem ki pou fer nou gagn enn gran lazwa. (Proverb 27:11) Nou kapav sir ki Zeova pou touletan fer seki pli bon pou nou ek pou pran nou bien swin. Dan lepok David, sertin dimounn ti fidel, alor ki lezot non. Dan prosin lartik, nou pou aprann bann leson lor seki zot ti fer.

^ [1] (paragraf 9) Sertin nom finn sanze.

^ par. 10 1 Samiel 19:1-6: Finalman, Sail ti koz ar so garson, Yonatann, ek ar tou so bann serviter pou touy David. Yonatann, garson Sail, ti bien kontan David, ek akoz sa, Yonatann ti dir David: ‘Mo papa Sail anvi touy twa. Silteple fer atansion gramatin, ek al dan enn landrwa sekre ek kasiet laba. Mo pou sorti ek mo pou debout kot mo papa dan landrwa kot to pou ete. Mo pou koz pou twa ar mo papa, ek si mo aprann kitsoz, to kapav sir ki mo pou dir twa.’ Alor Yonatann ti koz an bien lor David ar Sail so papa. Li ti dir li: ‘Fode pa ki lerwa fer pese kont so serviter David, parski li pa finn fer pese kont twa ek seki li’nn fer, finn fer twa gagn bann bienfe. Li finn riske so lavi pou touy sa Filistin-la, pou ki Zeova fer Izrael an-antie gagn enn gran viktwar. To ti trouv sa, ek to ti extra kontan. Alor kifer to pou fer pese kont disan enn inosan kan to pe rod touy David pou nanye?’ Sail ti ekout Yonatann, ek Sail ti fer sa serman-la: ‘Parey kouma vremem Zeova vivan, li pa pou mor.’”

^ par. 13 Zenez 2:24: “Akoz samem enn zom pou kit so papa ek so mama, ek li pou atase ar so madam ek zot pou vinn enn sel laser.”

^ par. 16 Malaki 2:13-16: 13 ‘Ena enn lot kitsoz ki zot fer, ki fer lotel Zeova ranpli ar larm, plore ek soupir. Akoz sa, Li nepli pran kont zot ofrand ni apresie ninport ki kitsoz ki zot ofer ar zot lame. 14 Ek zot finn dir: “Akoz ki zafer?” Parski Zeova Limem temwin ant twa ek fam ar ki to’nn marye depi to zenes, ki to finn trayir, malgre ki li to partner ek fam ar ki to’nn marye legalman. 15 Me ena enn ki pa finn fer sa, parski li ti ena seki finn reste dan lespri. Ek ki li ti pe rode? Desandans Bondie. Alor, vey bien lor zot lespri, ek fode pa ki personn trayir fam ar ki zot inn marye depi zot zenes. 16 Parski mo ena laenn pou divors,’ se seki Zeova Bondie Izrael dir, ‘ek sa kikenn ki kouver so linz avek violans la,’ samem ki Zeova Sef bann larme dir. ‘Ek zot bizin vey bien lor zot lespri, ek fode pa zot fer tret.’”