Skip to content

Al lor tablo konteni

Douser​—Kifer sa Kalite-la Bon pou Nou?

Douser​—Kifer sa Kalite-la Bon pou Nou?

Enn ser ki apel Sara * dir: “Mo bien timid ek mo mank konfians an momem. Alor, mo pa santi mwa alez avek bann dimounn ki ena enn karakter ek enn personalite bien for. Me mo santi mwa bien avek bann dimounn ki ena douser ek limilite. Avek sa kalite dimounn-la, mo kapav ouver mo leker, partaz mo bann santiman, ek koz lor mo bann problem. Se koumsa ki mo bann bon kamarad ete.”

Lexanp Sara montre ki lezot pou anvi vinn nou kamarad si nou ena douser. Douser se enn kalite ki fer Zeova plezir. Dan so Parol, Li ankouraz nou pou ‘met douser dan nou leker.’ (Kol. 3:12) Ki ete douser? Kouma Zezi inn manifeste douser? Ek kouma sa kalite-la kapav rann nou pli ere?

KI ETE DOUSER?

Enn dimounn ki favoriz lape, li ena douser osi. Li zanti anver lezot ek li tret zot dan enn bon fason. Li konn metriz limem ek li res kalm kan sertin sitiasion agas li.

Douser se pa enn febles me enn lafors. Mo Grek ki Labib servi pou dekrir douser fer referans ar enn seval sovaz ki’nn drese. Lafors seval-la ankor lamem, me finn dres li pou ki li kontrol so lafors. Dan mem fason, kan nou manifeste douser, nou kontrol nou bann move tandans ek nou res anpe ar lezot.

Kitfwa nou kapav panse ki nou pena enn personalite ki dous. Azordi, boukou dimounn agresif ek inpasian, alor li kapav bien difisil pou nou manifeste douser. (Rom. 7:19) Me nou bizin fer zefor pou kiltiv sa kalite-la, ek lespri sin Zeova pou ed nou pou ki nou kontign fer zefor pou ena douser. (Gal. 5:22, 23) Kifer nou bizin fer zefor pou kiltiv douser?

Douser se enn kalite ki atir bann dimounn. Parey kouma Sara, kitfwa nou osi nou santi nou bien avek bann dimounn ki ena douser. Zezi ti enn dimounn bien dous ek bien zanti, ek li’nn donn nou pli bon lexanp ki ena dan sa domenn-la. (2 Kor. 10:1) Mem bann zanfan ki pa ti tro konn li ti anvi vinn pros ar li.​—Mark 10:13-16.

Kan nou ena douser, nou fer noumem ek lezot osi dibien. Kan nou ena douser, nou pa ofanse ek ankoler vit. (Prov. 16:32) Lerla, nou pa pou bles lezot, sirtou bann dimounn ki nou kontan, ek nou pa pou santi nou koupab parski nou pa’nn fer zot ditor. Douser fer lezot osi dibien parski li ed nou pou kontrol nou bann santiman, nou konportman, ek pou pa bles lezot.

ENN KIKENN KI’NN MANIFESTE DOUSER DAN ENN FASON PARFE

Mem si li ti ena boukou responsabilite ek ki li ti bien okipe, Zezi touletan ti manifeste douser anver tou dimounn. Sa lepok-la, boukou dimounn ti fer fas ar bann gran difikilte ek zot ti bizin soulazman. Sirman sa ti bien rekonfort zot kan Zezi ti dir zot: “Vinn kot mwa . . . parski mo karakter li dou e mo leker ranpli ar imilite”!​—Mat. 11:28, 29.

Kouma nou kapav vinn enn kikenn ki dous, parey kouma Zezi? Nou fer sa kan nou aprann dan Labib kouma Zezi ti tret bann dimounn ek kouma li ti azir dan bann sitiasion difisil. Lerla, kan nou fer fas ar bann sitiasion kot nou bizin ena douser, nou pou fer zefor pou azir parey kouma Zezi. (1 Pier 2:21) Anou get trwa kitsoz ki ti ed Zezi pou ena douser.

Zezi ti ena limilite. Zezi ti dir ki li “dou” ek ki li ena “imilite.” (Mat. 11:29) Labib met sa de kalite-la ansam parski douser ena enn lien ar limilite. (Efe. 4:1-3) Kouma?

Enn kikenn ki ena limilite li pa pou ofanse vit par seki lezot dir. Kan bann dimounn ti kritik Zezi ek ti dir ki li enn “gourman” ek enn “soular,” kouma Zezi ti reazir? Par fason ki li ti viv, Zezi ti montre ki sa bann kritik-la ti fos. Parski li ti ena limilite, li ti “demontre lasazes . . . par so bann bonaksion.”​—Mat. 11:19.

Si enn kikenn dir twa enn kitsoz ki blesan ouswa li koz lor to ras ouswa landrwa kot to sorti, eski to kapav fer enn zefor pou reponn li avek douser? Peter, enn ansien ki res l’Afrique du Sud dir: “Kan enn kikenn dir enn kitsoz ki agas mwa, mo demann momem, ‘Kouma Zezi ti pou reazir?’” Li azoute: “Mo’nn konpran ki fode pa mo ofanse vit.”

Zezi ti konpran ki bann imin inparfe. Bann disip Zezi ti anvi fer seki bon, me pa touletan ki zot ti reisi fer sa parski zot ti inparfe. Par exanp, lanwit avan ki li mor, Zezi ti demann Pier, Zak, ek Zan pou veye avek li, me zot pa ti reisi. Zezi ti rekonet ki “lespri for, me laser feb.” (Mat. 26:40, 41, NW) Zezi ti konpran ki so bann zapot ti inparfe, akoz sa li pa ti ankoler ar zot.

Enn ser ki apel Mandy ti ena labitid pou kritik lezot, me asterla li fer boukou zefor pou imit douser Zezi. Li dir: “Mo rekonet ki tou bann imin inparfe ek mo esey konsantre lor bann zoli kalite ki lezot ena, parey kouma Zeova fer.” Kan to reflesi lor seki Zezi ti panse konsernan febles bann dimounn, sa kapav ed twa pou tret lezot avek douser.

Zezi ti les tou kitsoz dan lame Bondie. Kan li ti lor later, sertin dimounn ti inzis anver Zezi ek zot ti maltret li. Zot pa ti konpran li, zot ti mepriz li, ek zot ti tortir li. Kanmem sa, Zezi ti kontign manifeste douser parski li ti “met so konfians dan Bondie ki ziz bien.” (1 Pier 2:23) Zezi ti kone ki so Papa ti pou ed li pou andire. Li ti kone osi ki Zeova, dan moman ki Li ti deside, ti pou pini bann dimounn ki ti pe maltret li.

Si enn kikenn pe azir dan enn fason inzis avek nou ek ki nou ankoler avek li, nou riske fer sitiasion-la vinn pli pir. Se pou sa rezon-la ki Labib rapel nou ki “enn dimoun ankoler pa pou akonplir enn lavi ki drwat devan lizie Bondie.” (Zak 1:20) Mem si nou ena enn bon rezon pou ankoler, akoz nou inparfe li kapav arive ki nou azir dan enn move fason.

Cathy, enn ser ki res l’Allemagne, ti abitie pans koumsa, ‘Si to pa defann tomem, personn pa pou fer li pou twa.’ Me kan li’nn koumans fer Zeova konfians, so latitid inn sanze. Li dir: “Asterla, mo nepli bizin defann momem. Mo kapav reazir avek douser parski mo kone ki se Zeova ki pou regle tou bann problem.” Si to’nn deza sibir enn linzistis, swiv lexanp Zezi ek fer Zeova konfians. Sa pou ed twa pou kontign ena douser.

“BIENERE ZOT KI DOU”

Kouma douser kapav ed nou kan nou fer fas ar bann sitiasion difisil?

Zezi ti explike ki nou bizin ena douser si nou anvi ere. Li ti dir: “Bienere zot ki dou.” (Mat. 5:5) Anou gete kouma douser kapav ed nou dan diferan sitiasion.

Douser diminie bann tansion ki ena dan maryaz. Robert, enn frer ki res l’Australie, dir: “Mo ti koze san reflesi ek mo ti dir mo madam boukou kitsoz bien blesan. Me enn fwa ki to’nn fini dir sa bann move kitsoz-la, to pa kapav fer koumadir to pa’nn dir nanye. Mo’nn santi mwa telman mal kan mo’nn trouve ki kantite mo’nn bles li.”

“Nou tou, souvan nou fer erer” kan nou koze, ek bann kitsoz ki nou dir san reflesi kapav detrir lape ki ena dan enn maryaz. (Zak 3:2, NW) Dan bann moman koumsa, douser ed nou pou res kalm ek pou vey lor nou lalang.​—Prov. 17:27.

Robert inn fer boukou zefor pou res kalm ek pou kontrol limem. Ki bienfe li’nn gagne? Li dir: “Asterla, kan mo madam ek mwa nou pa dakor, mo esey ekout li bien, mo koz avek douser, ek mo metriz mo koler. Nou relasion inn vremem ameliore.”

Douser ed nou pou ena enn bon relasion avek lezot. Bann dimounn ki ofanse vit, zot pena boukou kamarad. Parkont, douser ed nou pou ‘gard linite ek lape.’ (Efe. 4:2, 3) Cathy, ki nou ti mansione avan, dir: “Douser inn ed mwa pou profit konpagni lezot, mem si parfwa li difisil pou adapte ar sertin dimounn.”

Douser ed nou pou santi nou anpe. Labib fer enn lien ant “lasazes ki sorti depi lao” avek douser ek lape. (Zak 3:13, 17) Enn kikenn ki ena douser li ena “enn leker kalm.” (Prov. 14:30) Martin, ki’nn fer boukou zefor pou ena douser, dir: “Asterla, mo nepli persiste pou ki tou kitsoz fer dan mo fason, mo santi mwa anpe ar momem, ek mo ere.”

Li vre ki nou bizin fer zefor pou ena douser. Enn frer dir: “Mo bizin fran. Mem ziska ler, ena fwa mo extra ankoler.” Me Zeova, ki ankouraz nou pou devlop douser, pou ed nou dan sa lalit-la. (Iza. 41:10; 1 Tim. 6:11) Li pou ‘fini nou formasion’; Li pou ‘fer nou vinn for.’ (1 Pier 5:10, NW) Avek letan, parey kouma lapot Pol, nou pou kapav ena “douser ek bonte Lekris.”​—2 Kor. 10:1.

^ par. 2 Finn sanz sertin nom dan sa lartik-la.