Skip to content

Al lor tablo konteni

BIOGRAFI

“Mo’nn Aprann Boukou ar Lezot!”

“Mo’nn Aprann Boukou ar Lezot!”

MO TI enn zenn solda dan larme Franse. Mo ti avek enn group solda ki ti lor enn montagn dan Alzeri. Dan sa landrwa-la ti ena boukou lager. Enn aswar, mo ti pe gardien mo tousel deryer enn ranze sak disab ek mo ti ena enn mitrayet dan mo lame. Enn kout, mo ti tann enn tapaz, ek mo ti koumans gagn per. Mo pa ti anvi touy personn ek mo pa ti anvi mor, alor mo ti kriye: “Bondie! A Bondie!”

Sa levennman-la ti sanz mo lavi net, parski se apartir sa moman-la ki mo’nn koumans rod Bondie. Me avan ki mo rakont zot seki ti ariv mwa apre sa swar-la, les mo rakont zot seki ti ariv mwa kan mo ti zanfan ek kouma sa ti fer mwa anvi aprann plis lor Bondie.

SEKI MO’NN APRANN AR MO PAPA

Mo’nn ne an 1937 dan lavil Guesnain, enn lavil dan lenor Lafrans kot ena bann laminn sarbon. Mo papa ti travay dan laminn, ek li ti aprann mwa linportans pou travay dir. Li ti osi aprann mwa pou deteste linzistis. Li ti remarke kouma boukou dimounn pa ti ena respe pou bann ki travay dan laminn. Zot ti osi travay dan bann move kondision. Akoz sa, mo papa ti anvi ed zot. Alor, li ti rant dan bann lorganizasion ki ti anvi amelior kondision bann travayer dan laminn. Li ti remarke osi kouma bann pret dan landrwa ti bien ipokrit, ek li pa ti kontan sa ditou. Boukou parmi zot ti ena enn lavi bien konfortab. Me kanmem sa, zot ti rod larzan ek manze ar bann travayer dan laminn, ki ti pe travay bien dir pou nouri zot fami. Mo papa ti telman ankoler ar fason ki bann pret ti azir, ki li pa ti ansegn nou nanye lor larelizion. An realite, zame nou ti koz lor Bondie.

Amezir ki mo ti pe grandi, mwa osi mo ti koumans deteste linzistis. Enn kitsoz ki mo ti trouv inzis, se ki boukou dimounn pa ti kontan bann etranze ki ti vinn res dan Lafrans. Mo ti zwe football ar zanfan bann imigran ek mo ti bien kontan pas letan avek zot. Anplis, mo mama ti sorti Polongn, li pa ti ne dan Lafrans. Mo ti anvi ki bann dimounn diferan kiltir viv dan lape ek linite.

MO KOUMANS REFLESI LOR KIFER NOU EXISTE

Kan mo ti dan larme

Mo ti rant dan larme an 1957. Se koumsa ki mo ti ariv dan bann montagn Alzeri. Apre ki mo ti kriye, “Bondie! A Bondie!” se pa enn lennmi ki mo ti trouve, me enn bourik sovaz! Mo ti extra soulaze! Kanmem sa, sa levennman-la ek sa lager-la ti fer mwa reflesi lor kifer nou existe. Kifer nou lor later? Eski Bondie gagn nou traka? Eski enn zour pou ena lape?

Plitar, kan mo ti al vizit mo bann paran, mo ti zwenn enn Temwin Zeova. Li ti donn mwa La Sainte Bible, enn Labib Katolik ki’nn tradir an Franse, ek mo ti koumans lir li kan mo ti retourn Alzeri. Enn verse ki ti bien tous mwa se Revelasion 21:3, 4, ki dir: “Asterla, lakaz Bondie li omilie so pep! . . . Li pou souy tou zot larm. Pa pou ena ni lamor, ni dey, ni lamantasion, ni douler.” * Zame mo pa ti tann enn kitsoz koumsa avan! Mo ti pe demann momem, ‘Eski sa bann parol-la vre?’ Sa lepok-la, mo pa ti konn preske nanye lor Bondie ek Labib.

Apre ki mo ti kit larme an 1959, mo ti zwenn enn Temwin ki ti apel François. Li ti ansegn mwa boukou kitsoz lor Labib. Par exanp, li ti montre mwa ki Bondie ena nom personel, Zeova. (Ps. 83:18, NW) François ti osi explik mwa ki Zeova pou amenn lazistis lor later, Li pou fer later vinn enn paradi, ek Li pou realiz seki ena dan Revelasion 21:3, 4.

Sa bann lansegnman-la ti lozik, ek zot ti tous mo leker. Me mo ti osi bien ankoler ar bann pret ek mo ti anvi fer lezot kone ki zot lansegnman pa sorti dan Labib! Mo ti pans parey kouma mo papa ek mo ti anvi lager kont linzistis. Mo pa ti anvi atann. Mo ti anvi azir asterla mem!

François ek mo bann nouvo kamarad Temwin, ti ed mwa pou aret ankoler. Zot ti explik mwa ki, antan ki Kretien, fode pa nou ziz lezot, me nou bizin ed zot kan nou partaz bon nouvel Rwayom Bondie. Se travay ki Zezi ti fer, ek se travay ki li’nn donn so bann disip pou fer. (Mat. 24:14; Lik 4:43) Mo ti osi aprann pou koz ar bann dimounn dan enn bon fason ek avek tak, mem si mo pa ti dakor ar zot bann krwayans. Labib dir: “Enn bon serviter Lesegner li pa enn bagarer. Li bizin akeyan anver tou dimoun.”​—2 Tim. 2:24.

Mo ti fer bann sanzman ki bizin ek mo ti pran batem an 1959 dan enn lasanble sirkonskripsion. Dan sa lasanble-la, mo ti zwenn enn zenn ser ki apel Angèle, ek mo ti bien interese ar li. Mo ti koumans asiste renion dan so lasanble, ek nou ti marye an 1960. Angèle enn extra bon madam. Li vremem enn kado Zeova.​—Prov. 19:14.

Zour nou maryaz

MO’NN APRANN BOUKOU AR BANN FRER KI ENA SAZES EK LEXPERYANS

Pandan tou sa bann lane-la, mo’nn aprann boukou leson inportan ar bann frer ki ena sazes ek lexperyans. Enn parmi bann leson pli inportan ki mo’nn aprann se: Nou bizin ena limilite ek aplik konsey ki trouv dan Proverb 15:22 si nou anvi reisi dan ninport ki afektasion. Sa verse-la dir: “Bann plan . . . reisi kan ena enn kantite konseye.”

Dan servis sirkonskripsion dan Lafrans an 1965

An 1964, mo ti koumans trouve kouma sa bann parol-la zot vre. Sa lane-la, mo ti koumans servi kouma responsab sirkonskripsion. Mo ti vizit bann lasanble pou ankouraz bann frer ek ed zot pou vinn pli pros ar Zeova. Selman, sa lepok-la, mo ti ena 27 an, ek mo ti mank lexperyans. Alor, mo ti fer bann erer. Parkont, mo ti tir bann leson ar bann erer ki mo ti fer. Me pli inportan, mo ti aprann boukou zoli leson ar bann “konseye” ki ena lexperyans.

Mo rapel enn kitsoz ki ti ariv mwa kan mo ti fek vinn responsab sirkonskripsion. Apre ki mo ti vizit enn lasanble dan Paris, enn frer ki ena lexperyans ti demann mwa si li ti kapav koz avek mwa an prive. Mo ti dir li: “Wi, pena problem.”

Li ti demann mwa: “Louis, kan enn dokter vizit bann dimounn kot zot, kisannla li al gete?”

Mo ti reponn: “Bann dimounn malad.”

Li ti dir mwa: “Exakteman. Me mo’nn remarke ki to pas boukou letan avek bann dimounn ki bien lor plan spiritiel, kouma par exanp frer ki responsab nou lasanble. Dan nou lasanble, ena boukou frer ek ser ki dekouraze, ki nouvo, ek ki timid. Zot pou bien kontan si to pas letan avek zot, ek mem pran enn repa avek zot.”

Mo’nn bien apresie konsey ki sa frer-la inn donn mwa. So lamour pou bann frer ek ser ti tous mwa. Mem si sa ti difisil pou aksepte ki mo ti fer enn erer, mo ti ekout so konsey. Mo remersie Zeova ki Li donn mwa bann frer koumsa.

An 1969 ek 1973, mo ti responsab departman ki ti fourni manze pou de lasanble internasional dan Colombes, Paris. Pou lasanble ki ti ena an 1973, ti bizin nouri apepre 60,000 dimounn pandan sink zour! Mo ti pe demann momem kouma nou ti pou reisi fer sa! Me ankor enn fwa, mo ti trouv valer konsey ki ena dan Proverb 15:22: Rod konsey ar lezot. Mo ti rod konsey ar bann frer bien spiritiel ki ti ena lexperyans dan sa domenn-la. Sertin parmi zot ti bann bouse, bann planter, bann kwizinie, ek bann salesman. Ansam, nou ti reisi fer sa gran travay-la.

An 1973, mo madam ek mwa nou ti gagn linvitasion pou al servi dan Betel Lafrans. Mo premie afektasion laba ti bien difisil. Mo ti bizin avoy bann piblikasion pou nou bann frer dan Kamerounn. Nou laktivite laba ti interdi depi 1970 ziska 1993. Ankor enn fwa, mo ti pe demann momem: ‘Eski mo pou reisi fer sa?’ Frer ki ti responsab Betel Lafrans ti remarke ki sa kestion-la ti pe fatig mwa. Alor, li ti ankouraz mwa ek ti dir mwa: “Nou bann frer dan Kamerounn bien bizin zot nouritir spiritiel. Nou bizin pran zot swin!” Se seki nou ti fer.

An 1973, dan enn renion spesial dan Nizerya, avek bann frer ek ser ki sorti Kamerounn

Plizir fwa mo ti al dan bann pei ki pre ar Kamerounn pou zwenn bann ansien Kameroune. Sa bann frer-la ti ena boukou kouraz ek sazes. Zot ti ed mwa pou trouv bann fason pou avoy bann piblikasion, pou ki bann frer ek ser gagn zot bann piblikasion regilierman. Zeova ti beni nou bann zefor. Pandan apepre 20 an, bann Temwin sa pei-la ti gagn tou bann nimero Latour Degard ek enn piblikasion ki ti sorti toule mwa, ki ti apel Service du Royaume.

An 1977, dan servis sirkonskripsion dan Nizerya, Angèle ek mwa ansam avek bann responsab sirkonskripsion ek zot madam, ki ti sorti Kamerounn

MO’NN APRANN BOUKOU AR MO MADAM

Depi ki nou’nn koumans frekante, mo ti remarke ki Angèle ena boukou zoli kalite spiritiel. Kan nou ti marye, mo ti trouv sa bann kalite-la pli bien ankor. Par exanp, zour nou maryaz, li ti demann mwa priye Zeova ek fer Li konn nou dezir pou fer nou maximum pou Li. Zeova inn reponn sa lapriyer-la.

Angèle ti ed mwa osi pou ena plis konfians an Zeova. Par exanp, an 1973, kan ti invit nou pou vinn servi dan Betel, mo ti ezite parski mo ti kontan mo servis dan sirkonskripsion. Me Angèle ti fer mwa rapel ki nou ti vwe nou lavi ar Zeova ek ki nou bizin fer tou seki lorganizasion Zeova demann nou. (Ebre 13:17) Mo ti san poursan dakor avek li! Alor nou ti al Betel. Mo madam bien rezonab, li ena sazes, ek li bien kontan Zeova. Sa bann kalite-la inn ranforsi nou koup ek inn ed nou pou pran bann bon desizion pandan tou sa bann lane-la.

Avek Angèle dan zardin Betel Lafrans

Nou vie asterla, me Angèle ankor touzour enn bon madam ek li bien soutenir mwa. Par exanp, pou nou kapav asiste bann lekol teokratik ki fer an Angle, mwa ek Angèle, nou ti fer boukou zefor pou aprann Angle. Nou ti sanz lasanble ek nou ti al dan enn lasanble Angle, mem si nou ti ena plis ki 70 an sa lepok-la. Mo enn manb Komite Biro Nasional Lafrans ek akoz mo bann responsabilite, li pa ti fasil pou mo aprann enn lot lang. Me Angèle ek mwa, nou ti ed nou kamarad. Asterla, mem si nou ena plis ki 80 an, nou kontign prepar nou bann renion an Angle ek an Franse. Nou fer boukou zefor osi pou partisipe dan renion ek dan predikasion, ek Zeova inn beni nou bann zefor pou aprann Angle.

An 2017, mwa ek Angèle nou ti gagn enn extra gran benediksion. Nou ti gagn linvitasion pou asiste Lekol pou Bann Manb Komite Biro Nasional ek Zot Madam, ki ti fer dan Patterson, New York.

Zeova vremem nou Gran Instrikter! (Iza. 30:20) Alor, Li ansegn nou dan meyer fason, ki nou zenn ouswa vie. (Det. 4:5-8) An realite, mo’nn remarke ki, kan bann zenn ekout Zeova ek ekout bann frer ek ser ki ena lexperyans, zot pran bann bon desizion ek zot servi Zeova avek fidelite. Proverb 9:9 dir: “Partaz ar enn kikenn ki ena sazes, ek li pou gagn plis sazes. Ansegn enn kikenn ki zis, ek li pou gagn plis konesans.”

Parfwa, mo re-pans sa swar ki mo ti gagn per lor enn montagn dan Alzeri la. Inn fini gagn 60 an depi ki sa ti arive. Sa swar-la, mo pa ti kone ki mo lavi ti pou zoli koumsa. Mo’nn aprann boukou ar lezot! Ek Zeova inn vremem donn mwa ek Angèle enn zoli lavi ranpli ar benediksion. Alor, nou bien determine pou kontign aprann ar nou Papa Zeova ek ar nou bann frer ek ser ki ena sazes ek ki kontan Zeova.

^ par. 11 Nouvo Testaman Kreol Morisien.