Skip to content

Al lor tablo konteni

Imit Lazistis ek Mizerikord Zeova

Imit Lazistis ek Mizerikord Zeova

“Zize avek vre lazistis, ek montre lamour fidel ek mizerikord sakenn anver so kamarad.”​—ZEKARIA 7:9.

KANTIK: 125, 88

1, 2. (a) Kouma Zezi ti konsider Lalwa Bondie? (b) Kifer nou dir ki bann skrib ek bann Farizien ti mal servi Lalwa?

ZEZI ti kontan Lalwa Mozaik. Sa pa etonn nou, parski se Zeova, setadir so Papa ki ti donn sa Lalwa-la. Ek Zeova Li Personaz ki ena plis valer dan lavi Zezi. Psom 40:8 ti anonse ki Zezi ti pou ena enn gran lamour pou Lalwa Bondie. Sa Psom-la dir: “Mo ena boukou plezir obeyir to volonte, Bondie. Mo finn grav to lalwa dan mo leker.” Par so bann parol ek so bann aksion, Zezi ti prouve ki Lalwa Bondie li parfe, li itil, ek ki vremem li pou realize.​—Matie 5:17-19NW.

2 Zezi sirman ti tris kan li ti trouv bann skrib ek bann Farizien mal servi Lalwa Bondie ek fer sa paret tro difisil pou swiv. Li ti dir zot: “Zotmem pey ladim lor bann zepis kouma lamant, ditin ek fenouy.” Setadir zot ti fer bien atansion pou obeir bann ti detay ki ena dan Lalwa. Me, ki ti zot problem? Zezi ti explike: “Me zot negliz seki pli inportan dan lalwa, lazistis e mizerikord ek fidelite.” (Matie 23:23) Bann Farizien pa ti konpran Lalwa, ek zot ti panse ki zot pli meyer ki lezot. Me Zezi ti konpran panse ki ti ena deryer Lalwa ek seki sak komannman ti aprann bann dimounn lor Zeova.

3. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

3 Zeova pa demann bann Kretien pou obeir Lalwa Mozaik. (Romin 7:6) Me kifer eski Li’nn les sa Lalwa-la dan so Parol Labib? Li anvi ki nou konpran ek aplik “seki pli inportan dan lalwa,” setadir, bann prinsip ki ena dan Lalwa. Par exanp, ki bann prinsip nou trouve dan dispozision konsernan bann lavil refiz? Dan lartik avan, nou finn aprann bann leson kan nou ti trouve seki enn fizitif bizin fer. Dan sann lartik-la, nou pou trouve seki bann lavil refiz ansegn nou lor Zeova ek kouma nou kapav imit so bann kalite. Nou pou reponn sa trwa kestion-la: Kouma bann lavil refiz montre ki Zeova ena mizerikord? Ki zot ansegn nou lor fason ki Zeova konsider lavi? Ek kouma zot fer nou konn so zistis parfe? Esey gete kouma to kapav imit to Papa ki dan lesiel dan sa trwa domenn-la.​—Lir Efezien 5:1.

PLAS KOT SA BANN LAVIL REFIZ LA TI ETE MONTRE NOU MIZERIKORD ZEOVA

4, 5. (a) Ki bann dispozision ti ena pou ki li fasil pou enn fizitif al dan enn lavil refiz, ek kifer? (b) Ki sa ansegn nou lor Zeova?

Ti ena sis lavil refiz ek li ti fasil pou al dan sa bann lavil-la. Zeova ti demann bann Izraelit pou swazir trwa lavil refiz lor sak kote Zourdin. Kifer? Sa ti pou permet enn fizitif al dan enn sa bann lavil-la bien vit ek san okenn difikilte. (Nonb 35:11-14) Bann semin ki ti al ver sa bann lavil-la ti touletan dan enn bon leta. (Deteronom 19:3) Dapre bann tradision Zwif, ti ena bann pano toutlong sa bann semin-la pou ed bann fizitif trouv sa bann lavil-la. Parski ti ena bann lavil refiz dan Izrael, kan enn Izraelit ti fer enn krim par aksidan, li pa ti bizin al rod proteksion dan enn lot pei, kot li ti kapav tante pou servi bann fos bondie.

5 Reflesi lor la: Zeova ti donn lord pou touy bann kriminel. Me Li ti osi pran dispozision pou ki enn dimounn ki touy enn kikenn par aksidan gagn mizerikord, konpasion, ek proteksion. Enn Biblis ti dir: “Sa laranzman-la ti bien kler, bien sinp ek bien fasil pou swiv.” Zeova pa enn ziz san pitie ki zis anvi pini so bann serviter. Okontrer, Li “ena boukou-boukou konpasion.”​—Efezien 2:4.

6. Eski bann Farizien ti imit mizerikord Zeova? Explike.

Me bann Farizien pa ti dispoze montre mizerikord anver lezot. Par exanp, enn tradision Zwif dir ki bann Farizien ti refiz pardonn enn dimounn ki ti fer mem erer plis ki trwa fwa. Pou montre ki kantite zot ti ena enn move latitid, Zezi ti servi lexanp enn Farizien ki ti pe priye akote enn komi tax. Farizien-la ti dir: “Bondie, mo remersie twa ki mo pa kouma bann lezot dimoun, voler, explwater, adilter, e sirtou pa kouma sa komi tax la.” Ki Zezi ti pe rod montre? Li ti montre ki bann Farizien ti “ena mepri pou lezot,” ek ti panse ki zot pa ti bizin montre mizerikord.​—Lik 18:9-14.

Eski to met lezot alez pou ki zot pa ezite pou vinn demann twa pardon? To bizin abordab ek ena limilite (Get paragraf 4-8)

7, 8. (a) Kouma to kapav imit mizerikord Zeova? (b) Pou kapav pardonn lezot, kifer nou bizin ena limilite?

7 Anou imit Zeova, pa bann Farizien ek anou montre mizerikord ek konpasion. (Lir Kolosien 3:13.) Met lezot alez pou ki zot pa ezite pou vinn demann twa pardon. (Lik 17:3, 4) Demann tomem: ‘Eski mo pardonn lezot vit-vit ek fasilman, mem si zot ofans mwa plizir fwa? Eski mo vremem anvi fer lape avek enn kikenn ki’nn ofans mwa ouswa bles mwa?’

8 Pou pardonn lezot, nou bizin ena limilite. Bann Farizien ti panse ki zot pli bon ki lezot, akoz sa zot pa ti dispoze pou pardone. Me nou bann Kretien, avek limilite, nou “konsider lezot meyer [“pli siperyer,” NW]” ki nou ek nou pardonn zot avek tou nou leker. (Filipien 2:3) Nou kapav demann noumem: ‘Eski mo pe imit Zeova ek mo pe manifeste limilite?’ Si nou ena limilite, li pou pli fasil pou lezot demann nou pardon ek li pou pli fasil pou nou pardonn zot. Nou bizin pa tarde pou montre mizerikord ek lant pou ofanse.​—Ekleziast 7:8, 9.

RESPEKTE LAVI, EK “TO PA POU KOUPAB ENN KRIM”

9. Kouma Zeova ti ed bann Izraelit trouve ki lavi li sakre?

9 Enn bann rezon prinsipal kifer ti ena bann lavil refiz se pou protez bann Izraelit pou ki zot pa vers enn disan inosan ek koupab enn krim. (Deteronom 19:10) Zeova kontan lavi, ek Li deteste bann krim. (Proverb 6:16, 17) Zeova Li ena lazistis ek Li sin, akoz sa Li pa ti kapav inior enn krim, mem si sa ti arive par aksidan. Li vre ki enn dimounn ki ti’nn komet enn krim par aksidan ti kapav gagn mizerikord. Me avan, li ti bizin explik bann ansien seki finn arive. Si bann ansien ti zize ki sa lamor-la finn arive par aksidan, lerla fizitif-la ti bizin al res dan lavil refiz ziska lamor gran pret. Savedir ki sa fizitif-la kitfwa ti pou bizin res dan lavil refiz toutlong so lavi. Sa dispozision-la ti montre tou bann Izraelit ki lavi li sakre. Pou donn loner sa Kikenn ki donn lavi la, zot ti bizin fer tou seki zot kapav pou pa met lavi lezot an danze.

10. Dapre Zezi, kouma bann skrib ek bann Farizien ti montre ki lavi lezot dimounn pa ti ena valer pou zot?

10 Bann skrib ek bann Farizien ti diferan ar Zeova. Zot ti montre ki pou zot, lavi lezot dimounn pa ti ena valer. Zezi ti dir zot: “Zot finn aras lakle konesans me zotmem zot pa rantre, e zot anpes lezot osi rantre!” (Lik 11:52) Ki Zezi ti pe rod dir? Bann skrib ek bann Farizien ti sipoze ansegn bann dimounn Parol Bondie ek ed zot gagn lavi pou touletan. Me okontrer, zot ti esey anpes bann dimounn swiv Zezi, “Azan Prinsipal ki fer gagn lavi.” (Zistwar Bann Apot 3:15, NW.) Dan sa fason-la, zot ti pe amenn bann dimounn ver destriksion. Bann skrib ek bann Farizien ti fier ek egois, zot pa ti kas latet ar lavi bann dimounn. Zot ti vremem san pitie ek zot pa ti ena lamour!

11. (a) Kouma lapot Pol ti montre ki li konsider lavi parey kouma Zeova? (b) Ki pou ed nou pou ena mem zel ki Pol dan nou minister?

11 Kouma nou kapav imit Zeova ek pa vinn kouma bann skrib ek bann Farizien? Se kan nou respekte lavi ek konsider li kouma enn kitsoz ki ena valer. Lapot Pol ti montre sa kan li ti pres bon nouvel lor Rwayom avek pli boukou dimounn ki li kapav. Akoz sa, li ti kapav dir: “Mo pena disan personn lor mo latet.” (Lir Zistwar Bann Apot 20:26, 27, NW.) Me eski Pol ti prese zis parski li pa ti anvi santi li koupab ouswa parski Zeova ti demann li pou fer sa? Non. Pol ti kontan bann dimounn. Pou li, zot lavi ti ena valer, ek li ti anvi zot viv pou touletan. (1 Korintien 9:19-23, NW.) Nou osi nou bizin trouv lavi parey kouma Zeova. Li anvi ki tou dimounn repanti pou ki zot pa mor. (2 Pier 3:9, NW.) Pou imit Zeova, nou bizin kontan bann dimounn. Si nou ena mizerikord pou bann dimounn, sa pou pous nou pou pres avek zel ek nou predikasion pou fer nou gagn lazwa.

12. Kifer sekirite bann dimounn li enn kitsoz inportan pou pep Bondie?

12 Pou konsider lavi parey kouma Zeova, nou bizin ena enn bon latitid lor nou sekirite ek sekirite lezot. Nou bizin pridan kan nou pe kondir ek kan nou pe travay. Li parey kan nou pe konstrir ek fer lantretien bann batiman kot nou ador Bondie, ouswa kan nou pe vwayaze pou al dan sa bann plas-la. Lavi bann dimounn, zot sekirite, ek zot lasante touletan pli inportan ki ekonomiz letan ek larzan. Nou Bondie touletan fer seki drwat, ek nou anvi imit Li. Sirtou bann ansien bizin pans lor zot prop sekirite ek sekirite lezot. (Proverb 22:3) Si enn ansien pe rapel twa bann reg sekirite, ekout li. (Galat 6:1) Konsider lavi parey kouma Zeova, ek “to pa pou koupab enn krim.”

ENN ZIZMAN “AN-AKOR AVEK SA BANN LALWA-LA”

13, 14. Kouma bann ansien dan Izrael ti kapav imit zistis Zeova?

13 Zeova ti demann bann ansien dan Izrael pou imit so zistis. Premierman, bann ansien ti bizin verifie tou bann linformasion ki zot ti gagne. Apre sa, avan ki zot deside si sa dimounn ki’nn fer krim la merit gagn mizerikord, zot ti bizin esey konn so mobil, so latitid, ek so konportman dan lepase. Bann ansien ti bizin esey kone si sa fizitif-la ti ena laenn pou sa dimounn ki li’nn touye la ek si li ti anvi touy li. (Lir Nonb 35:20-24. *) Si ti ena bann temwin, omwin de parmi zot ti bizin vinn temwagne avan ki kondann sa kriminel-la.​—Nonb 35:30.

14 Kan bann ansien ti kone exakteman ki finn arive, zot ti bizin analiz sa dimounn-la limem, pa zis seki li’nn fer. Bann ansien ti bizin ena disernman, setadir kapasite pou bien konpran sa sitiasion-la ek pou pa zis get laparans. Ek pli inportan, zot ti bizin lespri sin Zeova pou ed zot imit disernman, mizerikord ek zistis Zeova.​—Exod 34:6, 7.

15. Kouma fason ki Zezi ti konsider bann dimounn ki fer pese ti diferan ar bann Farizien?

15 Bann Farizien pa ti ziz bann dimounn avek mizerikord. Zot ti konsantre zot lor pese ki enn dimounn ti fer olie ki zot ti konsantre zot lor ki kalite dimounn li ti ete. Kan sertin Farizien ti trouv Zezi pe pran enn repa kot Matie, zot ti demann bann disip: “Kifer zot Met, li manz avek bann komi tax ek dimoun move lavi?” Zezi ti reponn: “Bann dimoun ki bien pa bizin dokter, zis bann seki malad. Ale, al aprann seki sa parol la vedir, ‘Mo dezir mizerikord, pa sakrifis zanimo. Parski mo pa finn vini pou apel bann zis me bann peser.’” (Matie 9:9-13) Eski Zezi ti pe ferm lizie lor pese bann dimounn? Non. Li ti anvi ki zot repanti. Ek zisteman, sa ti form parti dan mesaz ki li ti prese. (Matie 4:17) Zezi ti kone ki sertin parmi bann “komi tax ek dimoun move lavi” ti anvi sanze. Zot pa ti vinn kot Matie zis pou manze. Zot ti la parski zot ti pe swiv Zezi. (Mark 2:15) Me malerezman, laplipar bann Farizien pa ti trouv bann dimounn parey kouma Zezi ti trouv zot. Zot pa ti krwar ki bann dimounn ki fer pese kapav sanze. Zot ti vremem bien diferan ar Zeova ki enn Bondie ki ena lazistis ek mizerikord!

16. Ki enn komite disiplinn relizie bizin esey kone?

16 Azordi bann ansien bizin imit Zeova, ki “kontan drwatir.” (Psom 37:28) Premierman, zot bizin fer “enn lanket aprofondi” pou kone si vremem finn ena enn pese. Si finn ena enn pese, zot pou swiv bann linstriksion ki ena dan Labib pou kone ki pou fer. (Deteronom 13:12-14) Kan zot form parti dan enn komite disiplinn relizie, bann ansien bizin fer bien atansion kan zot ena pou deside si sa dimounn ki’nn komet enn pese grav la pe montre repantans ouswa non. Li pa touletan fasil pou fer sa. Pou kone si enn dimounn pe manifeste repantans bizin gete kouma dimounn-la pe konsider seki li’nn fer, ek seki ena dan so leker. (Revelation 3:3, NW.) Pou ki enn dimounn ki fer pese gagn mizerikord li bizin montre repantans. *​—Get not.

17, 18. Kouma bann ansien kapav kone si enn dimounn pe montre vre repantans? (Get zimaz dan koumansman lartik.)

17 Zeova ek Zezi konn bien seki enn dimounn pe panse ek pe resanti parski zot kapav lir dan leker. Me bann ansien pa kapav lir dan leker. Alor si to enn ansien, kouma to kapav kone si enn dimounn pe montre vre repantans? Premierman, priye pou gagn sazes ek disernman. (1 Lerwa 3:9) Deziemman, servi Parol Bondie ek bann piblikasion lesklav fidel pou ed twa trouv diferans ant “tristes ki an-akor avek lemond” ek “tristes ki an-akor avek volonte Bondie,” setadir, enn vre repantans. (2 Korintien 7:10, 11, NW.) Examine kouma Labib dekrir bann dimounn ki ti repanti ek bann ki pa ti repanti. Get seki Labib dir lor seki zot ti resanti, zot ti panse ek kouma zot ti reazir.

18 Trwaziemman, reflesi lor dimounn-la, pa zis lor seki li’nn fer. Demann tomem: Kifer li koumsa? Kifer li’nn pran sertin desizion? Ki bann difikilte li pe bizin fer fas ek ki so bann limit? Labib ti anonse ki Zezi, sef kongregasion Kretien, “pa pou ziz dapre seki li trouve avek so lizie, li pa pou koriz zis dapre seki li tande avek so zorey. Li pou ziz bann ti dimounn avek lazistis, ek li pou rann lazistis an faver bann dimounn inb lor later.” (Izai 11:3, 4) Ansien, Zezi finn etabli zot pou pran swin so kongregasion, alor li pou ed zot pou ziz avek lazistis ek mizerikord. (Matie 18:18-20, NW.) Nou bien apresie ki nou ena bann ansien ki pran nou swin! Zot osi ed nou pou montre lazistis ek mizerikord anver lezot.

19. Ki leson to finn aprann ar bann lavil refiz ki to pe pans pou met an pratik?

19 Dan Lalwa Mozaik ena “tou seki neseser pou konesans ek laverite.” Li ansegn nou lor Zeova ek so bann prinsip. (Romin 2:20) Par exanp, bann lavil refiz montre bann ansien kouma pou “zize avek vre lazistis,” ek zot ansegn nou tou pou montre “lamour fidel ek mizerikord” anver sakenn nou kamarad. (Zekaria 7:9) Mem si Zeova pa demann nou pou swiv Lalwa Mozaik, Li pa’nn sanze. Lazistis ek mizerikord ankor ena gran valer pou Li. Se enn privilez pou ador enn Bondie koumsa. Anou imit so bann zoli kalite ek anou rod so proteksion!

^ par. 13 Nonb 35:20-24: 20 Si enn dimounn ti pous enn dimounn parski li ti ena laenn pou li ouswa li ti lans enn kitsoz lor li dan enn move lintansion ek li’nn mor 21 ouswa si par laenn li ti bat li avek so lame, ek li’nn mor, ti pou bizin met sa dimounn ki’nn touy li la amor. Li enn kriminel. Sa dimounn ki vanz disan la pou touy sa kriminel-la kan li zwenn ar li. 22 ‘“Me si sa finn arive par aksidan ek se pa par laenn ki li ti pous li ouswa si li pa ti lans enn kitsoz lor li dan enn move lintansion, 23 ouswa si li pa ti trouv li ek li ti fer enn ros tom lor li ouswa li pa ti enn lennmi ek li pa ti pe rod bles li, ek dimounn-la inn mor, 24 lerla lasanble ti bizin fer enn zizman ant sa dimounn ki’nn fer krim-la ek sa kikenn ki vanz disan la an-akor avek sa bann lalwa-la.”’”

^ par. 16 Get « Questions des lecteurs » dan Latour Degard, 15 Septam 2006, an Franse, paz 30.