Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 47

KANTIK 103 Bann Berze—Enn Kado Zeova

Frer—Eski To Ena Dezir pou Servi Kouma Ansien?

Frer—Eski To Ena Dezir pou Servi Kouma Ansien?

“Si enn zom ena enn gran dezir pou vinn enn responsab, se enn bon travay ki li pe anvi fer.”1 TIM. 3:1.

PWIN PRINSIPAL

Dan sa lartik-la, nou pou get sertin kondision ki enn frer bizin ranpli pou ki li kapav servi kouma ansien.

1-2. Ki bann responsabilite enn ansien ena?

 SI SA FER inpe letan ki to pe servi kouma serviter lasanble, sirman to’nn ranpli sertin kondision pou ki to kapav servi kouma ansien. Me eski to ena dezir pou servi kouma ansien, pou ki to kapav fer plis pou to bann frer ek ser?—1 Tim. 3:1.

2 Ki bann responsabilite enn ansien ena? Li bizin bien aktif dan predikasion, li bizin okip ek ansegn bann frer ek ser, ek par so bann parol ek so bann aksion, li bizin ranforsi zot lafwa dan Zeova. Se akoz sa ki Labib dir ki bann ansien ki travay dir, zot kouma “bann don.”—Efe. 4:8.

3. Ki kitsoz enn frer bizin fer pou ki li kapav servi kouma ansien? (1 Timote 3:1-7; Tit 1:5-9)

3 Ki to bizin fer pou ki to kapav servi kouma ansien? Dan lemond, kan enn kikenn al rod enn travay, sirman patron-la get kapasite dimounn-la pou kone si li pou kapav fer travay-la. Me pou to vinn enn ansien, li bien diferan. Pou to vinn enn ansien, sa pa depann zis lor bann kapasite ki to ena pou prese ek ansegne. To bizin ranpli bann kondision ki ena dan 1 Timote 3:1-7 ek Tit 1:5-9. (Lir.) Dan sa lartik-la, nou pou koz lor sertin parmi bann kondision ki mansione dan sa bann verse-la. Nou pou get bann kondision ki enn frer bizin ranpli pou ki li ena enn bon repitasion, pou ki li enn bon sef fami, ek pou montre ki li ena dezir pou servi dan lasanble.

TO BIZIN ENA ENN BON REPITASION

4. Kan Labib dir ki to bizin “san okenn repros,” ki savedir?

4 Pou to kapav servi kouma ansien, to bizin “san okenn repros,” savedir ki to bizin ena enn bon kondwit ek enn bon repitasion dan lasanble. Anplis, bann ‘dimounn ki andeor lasanble osi bizin koz an bien lor twa.’ Mem si sertin dimounn koz an mal lor nou bann krwayans, kan zot get nou, zot bizin trouve ki nou bann dimounn ki onet ek ki ena enn bon kondwit. (Dan. 6:4, 5) Alor, demann tomem, ‘Eski mo ena enn bon repitasion dan lasanble ek osi andeor lasanble?’

5. Kouma to kapav montre ki to “kontan seki bon”?

5 Si to “kontan seki bon,” to pou trouv bann zoli kalite ki lezot ena ek to pou felisit zot pou sa. To pou osi kontan fer bann bon kitsoz pou lezot, mem bann kitsoz ki zot pa atann ki to fer. (1 Tes. 2:8) Kifer li bien inportan ki enn ansien ena sa kalite-la? Si li ena sa kalite-la, li pou kontan pou asim so bann responsabilite ek pou okip so bann frer ek ser. (1 Pier 5:1-3) Li pa pou ezite pran dan so letan ek fer so maximum pou ed lezot, parski sa fer li gagn boukou lazwa.—Zist. 20:35.

6. Sit sertin fason kouma to kapav montre “lospitalite.” (Ebre 13:2, 16; get zimaz osi.)

6 To montre ki to ena “lospitalite” kan to fer bann bon kitsoz pou lezot, mem pou bann dimounn ki pa kamarad ar twa. (1 Pier 4:9) Enn diksioner dir ki enn kikenn ki ena lospitalite, li zanti mem anver bann dimounn ki li pa kone ek li kontan pou invit zot kot li. Alor, demann tomem, ‘Eski mo enn kikenn ki kontan akeyir ek invit lezot?’ (Lir Ebre 13:2, 16.) Enn kikenn ki ena lospitalite, li pa get figir ek li montre bonte anver tou dimounn. Par exanp, li pou montre lospitalite anver bann ki mizer, anver bann frer ki vinn fer bann diskour dan so lasanble, ek osi anver bann ki fer boukou zefor pou ankouraz lezot, kouma par exanp bann responsab sirkonskripsion.—Zen. 18:2-8; Prov. 3:27; Lik 14:13, 14; Zist. 16:15; Rom. 12:13.

Enn koup pe montre lospitalite kan zot pe akeyir enn responsab sirkonskripsion ek so madam (Get paragraf 6)


7. Kouma enn ansien montre ki li “pa kontan kas”?

7 “Pa kontan kas.” Fode pa ki larzan ek bann kitsoz materyel vinn kitsoz pli inportan pou twa. Mem si to ris ouswa poz, to servis pou Zeova bizin kitsoz pli inportan dan to lavi. (Mat. 6:33) To bizin servi to letan, to lafors, ek bann kitsoz ki to ena pou ador Zeova, pou pran swin to fami, ek pou ed to bann frer ek ser. (Mat. 6:24; 1 Zan 2:15-17) Alor, demann tomem, ‘Kouma mo konsider larzan? Si mo ena zis seki mo bizin pou viv, eski mo kontant mwa ar sa? Ouswa eski mo touletan anvi gagn plis kas ek pli boukou kitsoz materyel?’—1 Tim. 6:6, 17-19.

8. Kouma to kapav montre ki to ‘ekilibre dan to bann labitid’ ek ki to ‘ena kontrol lor tomem’?

8 Si to ‘ekilibre dan to bann labitid’ ek ki to ‘ena kontrol lor tomem,’ to pou rezonab dan tou domenn to lavi. Savedir ki to pou rezonab kan to manze ek kan to bwar, to pou ena modesti konsernan to laparans ek to labiyman, ek to pou swazir bien to bann divertisman. To pa pou swiv lamod bann dimounn ki pa servi Zeova. (Lik 21:34; Zak 4:4) To pou res kalm kan lezot provok twa. To ‘pa pou enn soular,’ ek fode pa ki lezot konn twa kouma enn dimounn ki bwar boukou. Alor, demann tomem, ‘Eski fason ki mo viv montre ki mo ekilibre dan mo bann labitid ek ki mo ena kontrol lor momem?’

9. Ki savedir “ena bon zizman” ek “an-ord”?

9 Si to “ena bon zizman,” to pou reflesi bien lor bann prinsip Labib avan ki to pran enn desizion. Dan ninport ki sitiasion, to pou gete seki Labib dir lor la, ek gras-a sa to pou gagn sazes ek to pou pran bann bon desizion. Kan to pena ase ransegnman, to pa pou pran bann desizion brit. Okontrer, to pou fer zefor pou ki to kapav gagn plis ransegnman. (Prov. 18:13) Lerla, to pou pran bann desizion ki pou an-akor ar fason panse Zeova. Si to enn kikenn ki “an-ord,” to pou bien organize, to pou respekte letan, ek to pa pou an retar. Lezot pou konn twa kouma enn kikenn lor ki zot kapav konte ek ki abitie swiv bann instriksion. Kan to fer zefor pou ena sa bann kalite-la, to pou ena enn bon repitasion. Aster-la, anou get bann kondision ki to bizin ranpli pou ki to enn bon sef fami.

TO BIZIN ENN BON SEF FAMI

10. Ki kitsoz enn frer bizin fer pou ki li “diriz so prop fami dan enn bon fason”?

10 Si to marye ek ki to anvi servi kouma ansien, to fami osi bizin ena enn bon repitasion. Alor, to bizin “diriz [to] prop fami dan enn bon fason.” Savedir ki to bizin kontan to fami, to bizin pran zot swin, ek to bizin pran bann bon desizion pou zot. To bizin fer to ladorasion an fami, to bizin fer an-sort ki sak manb to fami asiste bann renion, ek to bizin ed zot pou fer zot maximum dan predikasion. Kifer sa li bien inportan? Lapot Pol ti dir: “Si enn zom pa kone kouma pou diriz so prop fami, kouma li pou pran swin lasanble Bondie?”—1 Tim. 3:5.

11-12. Si enn frer anvi servi kouma ansien, kouma li bizin elve so bann zanfan? (Get zimaz osi.)

11 Si to enn papa, to bann zanfan ki miner bizin ‘soumet ar twa avek boukou respe.’ To bizin ansegn zot ek form zot avek boukou lamour. Parey kouma tou zanfan, zot pou kontan zwe, galoupe, ek riye. Selman, gras-a bon lansegnman ki to’nn donn zot, zot pou obeisan, zot pou ena respe, ek zot pou konport zot bien. To bizin fer to maximum osi pou ki zot ena enn bon lamitie ar Zeova, ki zot swiv bann prinsip Labib, ek ki zot progrese ziska ki zot pran batem.

12 “Ena bann zanfan ki krwayan ek ki pena okenn lakizasion lor zot ki zot ena enn lavi deregle ouswa zot rebel.” Si enn frer ena enn zanfan ki res kot li ek ki zanfan-la li batize ouswa li pe fer bann progre pou pran batem, me ki li fer enn pese grav, ki lefe sa kapav ena lor frer-la? Si frer-la pa’nn asim bien so responsabilite papa, setadir li pa’nn ansegn so zanfan ek li pa’nn disiplinn li, li pa pou ranpli kondision pou servi kouma ansien.—Get Latour Degard 15 Oktob 1996 p. 21, par. 6-7, an Franse.

Bann sef fami bizin form zot zanfan pou servi Zeova ek pou servi zot bann frer ek ser (Get paragraf 11)


TO BIZIN ENA DEZIR POU SERVI LASANBLE

13. Kouma to kapav montre ki to “rezonab” ek ki to pa “teti”?

13 Bann frer ki ena bann zoli kalite Kretien, zot bien itil dan lasanble. Enn frer ki “rezonab,” li fer zefor pou res anpe ar lezot, ek li ed lezot pou fer lape ant zot. Enn kikenn ki rezonab, li ekout lezot ek li esey konpran seki zot resanti. Par exanp, si laplipar bann ansien inn desid enn kitsoz ki an-akor ar bann prinsip Labib, me ki twa to pa dakor ar zot desizion, eski to pou sede? “Fode pa [to] teti.” Savedir ki fode pa to persiste pou fer bann kitsoz kouma twa to anvi. Lopinion lezot ena boukou valer ek li bien inportan ki to ekout zot. (Zen. 13:8, 9; Prov. 15:22) To bizin pa “kontan lager” ek to bizin pa “ankoler vit.” Savedir ki to pa pou mank lezot respe ek ki to pa pou diskit ar zot. Okontrer, to pou zanti avek zot. Ek parski to kontan lape, to pou fer zefor pou res anpe ar lezot, mem kan sa bien difisil. (Zak 3:17, 18) Kan to koz dan enn bon fason ar lezot, mem ar bann dimounn ki pa dakor ar to bann krwayans, sa kapav ed zot pou res kalm.—Ziz 8:1-3; Prov. 20:3; 25:15; Mat. 5:23, 24.

14. Ki savedir “pa enn kikenn ki fek konverti” ek “fidel”?

14 Pou ki enn frer vinn enn ansien, li bizin “pa enn kikenn ki fek konverti.” Kifer? Parski sa pran letan pou ki enn kikenn ranforsi so lamitie ar Zeova ek ki li aprann servi Labib bien pou pran bann bon desizion. Parey kouma Zezi, to bizin ena limilite ek to bizin dispoze pou servi Zeova dan ninport ki fason. To bizin ena pasians osi, ek to bizin kapav atann ki Zeova donn twa plis responsabilite dan lasanble. (Mat. 20:23; Fil. 2:5-8) Ek pandan ki to pe atann, montre ki to “fidel” kan to res atase ar Zeova, kan to obeir so bann lalwa, ek kan to swiv bann instriksion ki Li done atraver so lorganizasion.—1 Tim. 4:15.

15. Pou ki enn frer vinn enn ansien, eski li bizin enn bon orater? Explike.

15 Labib bien kler lor la: Enn ansien bizin “ena kapasite pou ansegne.” Me eski savedir ki enn ansien bizin enn bon orater? Non. Boukou ansien, ki pa bann bon orater, zot bien efikas dan predikasion ek zot bien ankourazan kan zot fer bann vizit pastoral. (Konpar ar 1 Korintien 12:28, 29 ek Efezien 4:11.) Kanmem sa, to bizin kontign fer zefor pou vinn enn bon ansegnan. Kouma to kapav fer sa?

16. Kouma to kapav vinn enn bon ansegnan? (Get zimaz osi.)

16 “Bien atase ar parol ki fidel.” Pou to vinn enn bon ansegnan, to lansegnman bizin touletan sorti dan Labib. Ek kan to donn to bann frer ek ser bann konsey, sa bizin touletan an-akor ar Labib. Pou to reisi fer sa, to bizin kontan etidie Labib ek nou bann piblikasion. (Prov. 15:28; 16:23) Kan to etidie, gete kouma nou bann piblikasion explik bann verse Labib, koumsa to pou kapav met zot an pratik kouma bizin. Kan to ansegn lezot, fer zefor pou tous zot leker. Ek pou to vinn enn bon ansegnan, pa ezite pou rod led ar bann ansien ki ena lexperyans ek pou met an pratik bann konsey ki zot donn twa. (1 Tim. 5:17) Enn ansien bizin “kapav ankouraz” so bann frer ek ser. Selman, parfwa li pou bizin osi konsey zot ek “koriz” zot. Ek kan li fer sa, li bizin touletan zanti. Si to zanti, to kontan to bann frer ek ser, ek to servi Labib pou ansegn lezot, to pou vinn enn bon ansegnan. Lerla, to pou imit nou Gran Ansegnan, Zezi Kris.—Mat. 11:28-30; 2 Tim. 2:24.

Gras-a led enn ansien ki ena lexperyans, enn serviter lasanble pe aprann kouma pou vinn enn bon ansegnan Labib. Serviter lasanble la pe repet so diskour devan laglas (Get paragraf 16)


KONTIGN PROGRESE

17. (a) Ki zefor bann serviter lasanble bizin kontign fer? (b) Kan bann ansien pe gete si enn frer ranpli bann kondision pou servi kouma ansien, ki zot bizin rapel? (Get lankadre “ Montre Zot Rezonab.”)

17 Apre ki zot inn get bann kondision ki bann ansien bizin ranpli, sertin serviter lasanble kitfwa panse ki zot pa pou kapav ranpli sa bann kondision-la. Selman, fode pa nou bliye ki ni Zeova, ni so lorganizasion, pa atann ki nou ranpli sa bann kondision-la dan enn fason parfe. (1 Pier 2:21) Anplis, se lespri sin Zeova ki pou ed twa pou ranpli sa bann kondision-la. (Fil. 2:13) Alor, eski ena enn parmi sa bann kondision-la lor ki to ti pou kontan travay plis? Priye Zeova lor la. Fer bann resers, ek demann enn ansien seki to kapav fer pou ki to travay plis lor la.

18. Si to enn serviter lasanble, ki to bizin fer?

18 Frer, kontign fer zefor pou devlop bann kalite ki mansione dan sa lartik-la, sirtou si to pe deza servi kouma ansien. (Fil. 3:16) Ek si to enn serviter lasanble, kontign progrese! Priye Zeova ek demann Li pou form twa pou ki to vinn pli itil pou Li ek pou to bann frer ek ser dan lasanble. (Iza. 64:8) Si to fer sa, to kapav sir ki Zeova pou beni to bann zefor pou ki to ranpli bann kondision pou servi kouma ansien.

KANTIK 101 Travay Ansam dan Linite