Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 46

KANTIK 49 Fer Leker Zeova Kontan

Frer—Eski To Ena Dezir pou Vinn enn Serviter Lasanble?

Frer—Eski To Ena Dezir pou Vinn enn Serviter Lasanble?

“Ena plis lazwa kan done ki kan resevwar.”ZIST. 20:35.

PWIN PRINSIPAL

Sa lartik-la pou ankouraz bann frer pou ena dezir pou servi kouma serviter lasanble ek pou ranpli bann kondision pou asim sa responsabilite-la.

1. Kouma lapot Pol ti konsider bann serviter lasanble?

 BANN serviter lasanble fer bann travay bien inportan dan lasanble. Lapot Pol ti ena boukou respe pou sa bann frer fidel la. Par exanp, kan li ti ekrir bann Kretien dan lasanble Filip, li pa ti fer konpliman zis bann ansien, me li ti osi fer konpliman bann serviter lasanble.—Fil. 1:1.

2. Kouma Luis konsider so privilez pou servi kouma serviter lasanble?

2 Boukou frer, ki zot zenn ouswa vie, bien zwaye parski zot pe servi kouma serviter lasanble. Par exanp, Devan ti ena 18 an ek Luis ti ena plis ki 50 an kan zot ti vinn bann serviter lasanble. Luis dir: “Mo bien kontan ki mo pe kapav servi mo bann frer ek ser dan lasanble. Zot inn montre telman boukou lamour anver mwa, ek aster-la mwa mo pe kapav montre mo lamour pou zot!” Parey kouma Luis, boukou serviter lasanble ena mem santiman!

3. Ki kestion nou pou reponn dan sa lartik-la?

3 Si to enn frer me ki to pankor vinn enn serviter lasanble, eski to kapav fixe sa lobzektif-la? Ki kitsoz kapav motiv twa pou fer sa? Ek ki bann kondision to bizin ranpli pou fer sa? Dan sa lartik-la, nou pou reponn sa bann kestion-la. Me pou koumanse, anou gete ki responsabilite enn serviter lasanble ena.

KI RESPONSABILITE ENN SERVITER LASANBLE ENA?

4. Ki responsabilite enn serviter lasanble ena? (Get zimaz osi.)

4 Se lespri sin ki etabli bann frer kouma serviter lasanble, ek sa bann frer-la fer bann travay bien inportan pou ed bann ansien. Par exanp, sertin serviter lasanble fer an-sort ki bann proklamater ena ase teritwar ek piblikasion pou prese. Ena lezot ki ena responsabilite pou okip netwayaz ek mintenans Lasal Renion. Ena lezot osi ki servi dan lakey ouswa lor sono pandan bann renion. Li vre ki laplipar bann travay ki bann serviter lasanble fer, se bann travay ki fizik ek materyel. Me kanmem sa, zot bizin bann zom ki spiritiel, ki kontan Zeova ek ki swiv so bann prinsip. Zot bizin osi ena enn gran lamour pou zot bann frer ek ser. (Mat. 22:37-39) Kouma enn frer kapav devlop dezir pou vinn enn serviter lasanble?

Bann serviter lasanble imit Zezi kan zot servi lezot (Get paragraf 4)


5. Si enn frer anvi vinn enn serviter lasanble, ki zefor li bizin fer?

5 Labib koz lor bann kondision ki enn frer bizin ranpli pou ki li kapav vinn enn serviter lasanble. (1 Tim. 3:8-10, 12, 13) Si to anvi vinn enn serviter lasanble, etidie sa bann kondision-la ek fer zefor pou met zot an pratik. Me pou koumanse, anou gete seki bizin motiv twa pou vinn enn serviter lasanble.

SEKI BIZIN MOTIV TWA POU VINN ENN SERVITER LASANBLE

6. Ki kitsoz bizin motiv twa pou servi to bann frer ek ser? (Matie 20:28; get lor kouvertir.)

6 Anou reflesi lor nou lexanp parfe, Zezi Kris. Se lamour pou so Papa ek pou bann dimounn ki ti motiv li dan tou seki li ti fer. Sa lamour-la ti motiv li pou travay bien dir ek pou mem fer bann travay ki lezot ti refiz fer. (Lir Matie 20:28; Zan 13:5, 14, 15) Si se lamour ki motiv twa pou vinn enn serviter lasanble, Zeova pou beni twa ek Li pou ed twa pou realiz to lobzektif.—1 Kor. 16:14; 1 Pier 5:5.

Par so lexanp, Zezi ti ansegn so bann zapot ki zot bizin ena limilite ek servi lezot, olie ki zot rod grander (Get paragraf 6)


7. Kifer enn frer bizin rezet lanbision?

7 Dan lemond, bien souvan se bann dimounn ki atir latansion lor zotmem ki gagn laglwar. Me bann serviter Zeova pa koumsa! Si parey kouma Zezi se lamour ki motiv enn frer pou servi lezot, li pa pou dominn lor zot ek li pa pou anvi ki lezot trouv li kouma enn kikenn ki inportan. Si enn kikenn ki ena lanbision gagn bann responsabilite dan lasanble, kitfwa li pou refiz fer bann ti travay ki sinp, ouswa fer bann lezot kitsoz pou pran swin bann ti mouton Zeova. Kitfwa li pou panse ki sa bann travay-la tro fay pou li. (Zan 10:12) Si se lorgey ouswa lanbision ki pous enn kikenn pou fer enn kitsoz, nou kapav sir ki Zeova pa pou beni sa dimounn-la.—1 Kor. 10:24, 33; 13:4, 5.

8. Ki konsey Zezi ti donn so bann zapot?

8 Ena fwa, mem bann bon kamarad Zezi ti anvi gagn bann privilez, selman zot pa ti ena bann bon lintansion. Anou get lexanp de zapot Zezi, Zak ek Zan. Enn fwa, zot ti demann Zezi pou donn zot enn plas inportan dan so Rwayom. Selman, Zezi pa ti felisit zot pou sa. Kifer? Parski zot ti ena lanbision. Apre sa, Zezi ti dir so 12 zapot: “Si kikenn anvi vinn gran parmi zot, li bizin vinn zot serviter, ek si kikenn anvi vinn premie parmi zot, li bizin vinn esklav zot tou.” (Mark 10:35-37, 43, 44) Kan enn frer ki vinn enn serviter lasanble ena bann bon lintansion, setadir servi lezot, li enn vre benediksion pou so lasanble.—1 Tes. 2:8.

SEKI KAPAV ED TWA POU ENA DEZIR POU SERVI TO BANN FRER EK SER

9. Ki kitsoz kapav ed twa pou ena dezir pou vinn enn serviter lasanble?

9 Nou sir ki to kontan Zeova ek ki to anvi servi to bann frer ek ser. Selman, kitfwa to pena dezir pou vinn enn serviter lasanble. Ki kitsoz kapav ed twa pou ena dezir pou vinn enn serviter lasanble? Reflesi lor lazwa ki to pou gagne kan to pou servi to bann frer ek ser. Zezi ti dir: “Ena plis lazwa kan done ki kan resevwar.” (Zist. 20:35) Zezi ti swiv sa prinsip-la, ek sa ti rann li zwaye. Alor, twa osi to kapav sir ki to pou zwaye si to servi lezot.

10. Kouma nou kone ki Zezi ti zwaye kan li ti servi lezot? (Mark 6:31-34)

10 Anou get enn sitiasion kot Zezi ti servi lezot ek sa ti rann li zwaye. (Lir Mark 6:31-34.) Enn fwa, Zezi ek so bann zapot ti bien fatige, ek zot ti al dan enn landrwa trankil pou ki zot kapav repoze. Selman, enn lafoul dimounn ti ariv laba avan zot, ek zot ti anvi ki Zezi ansegn zot. Zezi ti kapav refize, parski li ek bann zapot “pa ti mem gagn letan pou manze.” Li ti kapav osi zis ansegn zot de-trwa kitsoz ek apre fer zot retourn kot zot. Selman, lamour ti motiv Zezi pou “ansegn zot boukou kitsoz,” ek li ti mem ansegn zot ziska bien tar. (Mark 6:35) Li ti fer sa, pa parski li ti bizin fer li, me parski “li ti gagn pitie pou zot.” Li ti anvi ansegn zot parski li ti kontan zot. Zezi ti vremem kontan servi lezot ek sa ti fer li gagn boukou lazwa!

11. Kouma Zezi ti ed lezot dan enn fason pratik? (Get zimaz osi.)

11 Zezi ti ed bann dimounn kan li ti ansegn zot laverite lor Zeova, me li ti osi ed zot dan bann fason pratik. Par exanp, li ti fer enn mirak pou ki zot gagn manze, ek li ti fer so bann disip partaz sa manze-la. (Mark 6:41) Kan li ti fer sa, li ti ansegn so bann disip ki zot bizin servi lezot. Li ti osi ansegn zot ki, fer bann kitsoz pratik—kouma bann travay ki bann serviter lasanble fer—sa li bien inportan. Sey mazinn lazwa ki bann zapot ti gagne kan zot ti ed Zezi pou donn bann dimounn manze! Anplis, “zot tou ti manze vant plin”! (Mark 6:42) Sa se zis enn lexanp ki montre kouma Zezi ti fer lintere lezot pas avan so prop lintere. Avredir, toutlong so lavi li’nn fer sa! (Mat. 4:23; 8:16) Zezi ti bien kontan ansegn ek pran swin bann dimounn. Twa osi, to kapav sir ki to pou zwaye si to dispoze pou servi lezot kouma serviter lasanble.

To lamour pou Zeova ek to dezir pou servi lezot pou motiv twa pou fer tou seki to kapav pou servi lezot (Get paragraf 11) a


12. Kifer fode pa nou panse ki nou pena ase kapasite pou servi nou bann frer ek ser?

12 Si to panse ki to pena ase kapasite, fode pa to dekouraze. Nou sir ki to ena bann kalite ki bien itil pou to servi to bann frer ek ser. Alor, reflesi lor seki Pol ti dir dan 1 Korintien 12:12-30 ek apre sa, priye Zeova. Demann Li pou ed twa pou trouve kouma sa bann parol-la konsern twa. Dan sa bann verse-la, Pol montre ki parey kouma tou bann lezot serviter Zeova, twa osi to ena valer ek to itil dan lasanble. Si pou linstan to pa ranpli bann kondision pou vinn enn serviter lasanble, pa dekouraze. Okontrer, fer to maximum pou servi Zeova ek pou ed to bann frer ek ser. Lerla, kan bann ansien pou trouv bann progre ki to pe fer, to kapav sir ki zot pou donn twa bann responsabilite ki to kapav fer.—Rom. 12:4-8.

13. Ki nou kapav dir lor laplipar bann kondision ki bann serviter lasanble bizin ranpli?

13 Anou get enn lot rezon kifer to bizin fer zefor pou vinn enn serviter lasanble: Dan Labib, laplipar bann kondision ki bann serviter lasanble bizin ranpli, se bann kondision ki tou bann Kretien bizin ranpli. Tou bann Kretien bizin vinn pros ar Zeova, zot bizin kontan pou ed lezot, ek zot bizin viv dan enn fason ki fer Zeova plezir. Alor, kitfwa to deza pe ranpli sa bann kondision-la. Me ki kitsoz ankor to bizin fer pou ki to kapav vinn enn serviter lasanble?

KI TO BIZIN FER POU VINN ENN SERVITER LASANBLE?

14. Kouma enn serviter lasanble kapav montre ki li “serye”? (1 Timote 3:8-10, 12)

14 Anou get sertin kondision ki ena dan 1 Timote 3:8-10, 12. (Lir.) Enn serviter lasanble “bizin serye.” Sa lexpresion-la vedir osi ki li bizin “enn kikenn ki responsab” ek ki “ena respe lezot akoz fason ki li azir.” Sa pa vedir ki li bizin pa riy ditou, ouswa ki li pa kapav badinn ar lezot. (Ekle. 3:1, 4) Selman, li bizin asim bien tou so bann responsabilite. Si to touletan fini travay ki lezot donn twa pou fer, ek ki to fer li bien, bann frer ek ser dan lasanble pou kone ki zot kapav kont lor twa, ek zot pou respekte twa.

15. Ki savedir “pa koz doub langaz” ek “pa gourma bann profi malonet”?

15 “Pa koz doub langaz” vedir ki to bizin sinser, onet, ek ki lezot bizin kapav fer twa konfians. To touletan fer seki to dir ek to pa esey anbet lezot. (Prov. 3:32) “Pa gourma bann profi malonet” vedir ki to bizin onet kan to travay ar lezot ek sirtou kan sa konsern kas. To pa pou rod fer kas lor latet to bann frer ek ser.

16. (a) Ki savedir “pa bwar boukou divin”? (b) Ki savedir ena “enn konsians kler”?

16 “Pa bwar boukou divin” vedir ki to bizin pa bwar boukou lalkol, ek ki lezot bizin pa konn twa kouma enn kikenn ki bwar boukou. Ena “enn konsians kler” vedir ki to swiv bann prinsip ek bann lalwa Zeova. Lerla, mem si to inparfe, to ena enn bon lamitie ar Li ek gras-a sa to santi twa anpe.

17. Ki savedir “teste zot konsernan zot kapasite”? (1 Timote 3:10; get zimaz osi.)

17 “Teste zot konsernan zot kapasite” vedir ki bann ansien inn trouve ki to asim bien bann responsabilite ki zot donn twa ek ki zot kapav kont lor twa. Alor, kan bann ansien donn twa enn responsabilite, swiv bann instriksion ki bann ansien ek lorganizasion donn twa. Fer sir ki to konpran bien seki to bizin fer, ek osi kan to bizin fini fer li. Kan to asim bien sak responsabilite ki to gagne, bann frer ek ser pou remarke ek zot pou trouve ki to enn kikenn ki responsab. Ansien, kan enn frer pran batem, koumans form li. (Lir 1 Timote 3:10.) Eski ena bann frer batize dan to lasanble ki zenn ouswa ki bann adolesan? Eski zot fer zot letid personel regilierman ek zot prepar bien zot bann renion? Eski zot reponn souvan dan renion, ek zot sorti predikasion regilierman? Si wi, donn zot bann responsabilite ki adapte ar zot laz ek zot sitiasion. Koumsa, zot pou kapav “teste [sa bann zenn frer-la] konsernan zot kapasite.” Lerla, kan zot vinn bann adolesan, si zot ranpli bann kondision ki bizin, zot pou kapav vinn bann serviter lasanble.

Kan bann ansien donn bann frer bann responsabilite, zot ‘teste sa bann frer-la konsernan zot kapasite’ (Get paragraf 17)


18. Ki savedir “pena okenn akizasion”?

18 “Pena okenn akizasion” vedir ki personn pa kapav akiz twa ki to ena enn move kondwit. Biensir, li kapav arive ki enn kikenn met bann fos lakizasion lor enn Kretien. Bann dimounn ti met bann fos lakizasion lor Zezi, ek Zezi ti predir ki so bann disip osi ti pou pas ladan. (Zan 15:20) Selman, si to kontign ena enn bon konportman parey kouma Zezi, to pou ena enn bon repitasion dan lasanble.—Mat. 11:19.

19. Ki savedir “mari enn sel fam”?

19 “Mari enn sel fam.” Kan Zeova ti selebre premie maryaz, li ti dir ki maryaz bizin ant enn zom ek enn fam. (Mat. 19:3-9) Tou bann Kretien bizin swiv sa komannman-la. Fode pa ki enn Kretien komet limoralite sexiel. (Ebre 13:4) Savedir osi ki to bizin touletan res fidel ar to fam, ek ki fode zame to fer to lagreab ar lezot fam.—Zob 31:1.

20. Kouma enn frer kapav montre ki li pe pran swin so fami “dan enn bon fason”?

20 “Diriz zot prop fami ek zot bann zanfan dan enn bon fason.” Si to enn sef fami, to bizin asim bien sa responsabilite-la. Fer to ladorasion an fami regilierman. Pres ar to madam ek ar to bann zanfan regilierman. Ek ed to bann zanfan pou zot vinn bann kamarad Zeova. (Efe. 6:4) Kan enn zom pran swin so fami, sa montre ki li kapav osi pran swin lasanble.—Konpar ar 1 Timote 3:5.

21. Si to pankor vinn enn serviter lasanble, ki to bizin fer?

21 Frer, si to pankor vinn enn serviter lasanble, silteple, relir sa lartik-la bien ek priye Zeova lor la. Etidie bann kondision ki bann serviter lasanble bizin ranpli, ek fer zefor pou ranpli sa bann kondision-la. Reflesi osi ki kantite to kontan to bann frer ek ser, ek ogmant to dezir pou servi zot. (1 Pier 4:8, 10) Si to fer zefor pou vinn enn serviter lasanble, to pou gagn boukou lazwa kan to pou servi to bann frer ek ser. Alor, nou swete ki Zeova beni to bann zefor!—Fil. 2:13.

KANTIK 17 “Mo Anvi”

a DESKRIPSION ZIMAZ: Lor zimaz kote gos, Zezi pe servi so bann disip; lor zimaz kote drwat, enn serviter lasanble pe ed enn frer aze.