Skip to content

Al lor tablo konteni

BIOGRAFI

Zeova Inn Donn Nou Lafors kan Ti Ena Lager ek kan Ti Ena Lape

Zeova Inn Donn Nou Lafors kan Ti Ena Lager ek kan Ti Ena Lape

Paul: Nou ti extra kontan! An Novam 1985, nou ti dan enn avion ki ti pe al Liberia, ki trouv dan lwes Lafrik, pou koumans servi kouma misioner. Nou avion ti aret dan Senegal. Anne ti dir “Dan inpe plis ki enn-er-tan, nou pou ariv Liberia!” Apre sa, nou ti tann enn lanons ki ti dir: “Bann pasaze ki pe al Liberia bizin sorti dan avion, parski ena enn koudeta ki pe anpes nou aterir laba.” Lerla, pandan dis zour, nou ti res avek bann misioner dan Senegal, ek nou ti ekout bann linformasion ki ti dir ki boukou dimounn inn mor dan Liberia ek ki gouvernman pa ti pe les bann dimounn kit zot lakaz aswar, sinon ti pou touy zot.

Anne: Nou pa bann dimounn ki kontan pran risk. Okontrer, depi ki mo tipti, bann dimounn konn mwa kouma Annie, sa kikenn ki toul’tan gagn per la. Mem pou travers sime mo bien strese! Selman, nou ti bien deside pou al servi Liberia.

Paul: Anne ek mwa, nou ti grandi dan mem landrwa dan lwes Langleter. Mo bann paran ek Anne so mama touletan ti ankouraz nou pou fer pionie. Alor, nou toule-de ti koumans nou servis pionie zis apre ki nou ti kit lekol. Zot ti extra kontan kan zot ti aprann ki nou ti anvi rant dan servis aplintan. Kan mo ti ena 19 an, mo ti al servi dan Betel, ek Anne ti vinn zwenn mwa an 1982 apre nou maryaz.

Zour nou’nn gagn diplom Lekol Galaad, le 8 Septam 1985

Anne: Nou ti kontan Betel, me nou ti touletan anvi servi kot bizin plis proklamater. Dan Betel, nou ti gagn lokazion travay avek bann frer ek ser ki ti misioner avan, ek zot lexperyans ti motiv nou pou servi kouma misioner nou osi. Pandan trwa-z-an, toule aswar nou ti priye Zeova konsernan nou dezir pou vinn misioner. Alor, an 1985, kan nou ti gagn linvitasion pou asiste 79em klas lekol Galaad, nou ti extra kontan! Apre lekol, nou ti al servi dan Liberia, ki trouv dan lwes Lafrik.

LAMOUR NOU BANN FRER EK SER TI DONN NOU LAFORS

Paul: Nou ti rant dan premie avion ki ti pe al Liberia. Ti ankor ena boukou problem dan sa pei-la ek bann dimounn ti touzour pa gagn drwa kit zot lakaz aswar. Bann dimounn ti gagn telman per ki kan enn loto ti fer enn gro tapaz, zot tou ti kriye ek zot ti sove zot ti ale! Pou gard nou kalm, toule aswar nou ti lir bann psom ansam. Malgre bann difikilte ki ti ena dan pei, nou ti bien kontan nou servis laba. Anne ti servi kouma misioner dan teritwar, ek mwa mo ti servi dan Betel. Mo ti travay ansam avek John Charuk. a Mo ti aprann boukou avek li parski sa fer lontan ki li ti res Liberia, ek li ti konn bien bann difikilte ek sitiasion bann frer ek ser laba.

Anne: Akoz nou bann frer ek ser, nou ti bien kontan nou lafektasion dan Liberia. Zot ti bien kontan nou ek zot ti fidel. Nou ti vinn bien pros ar zot; zot ti vinn nou nouvo fami. Zot ti donn nou bann bon konsey ek zot ti bien ankouraz nou. Predikasion ti extra interesan. Kan nou ti al kot bann dimounn, zot pa ti kontan si nou ti ale vit-vit. Bann dimounn ti koz lor Labib partou, ek li ti fasil pou rant dan zot konversasion. Nou ti ena telman boukou letid Labib, ki nou ti gagn difikilte pou etidie avek zot tou. Sa ti vremem enn zoli teritwar!

NOU TI GAGN PER, ME ZEOVA TI DONN NOU LAFORS

An 1990, nou pe pran swin bann refizie dan Betel Liberia

Paul: Pandan kat-r-an, ti ena inpe lape dan pei. Me an 1989, ti ena enn gran sanzman. Enn lager sivil ti eklate. Le 2 Ziliet 1990, bann group rebel ti pran kontrol landrwa ki ti otour Betel. Pandan trwa mwa, nou ti nepli ena kontak ar leres lemond, ek osi ar nou fami ek biro mondial. Ti ena laviolans ek dezord partou. Pa ti ena boukou manze ek ti ena boukou viol. Sa sitiasion-la ti dire pandan 14 an ek sa ti arive partou dan pei.

Anne: Sertin tribi ti pe lager ant zot ek sakenn ti pe touy zot kamarad. Partou lor bann sime, ti ena bann solda. Zot ti ena boukou zarm, ek zot ti abiy dan enn fason bizar. Zot ti rant dan bann lakaz, ek zot ti pran tou seki zot ti anvi. Pou sertin parmi zot, touy bann dimounn ti koumadir pe “touy poul.” Bann solda ti met bann baraz lor sime pou kontrol bann dimounn, ek bien souvan zot ti touy bann dimounn ki ti pe rod sove. Apre sa, zot ti anpil bann lekor enn lor lot kot bann baraz-la. Sa ti mem arive pre ar Betel. Malerezman, bann fidel serviter Zeova osi ti mor, ek parmi ti ena de misioner ki nou ti bien kontan.

Kan bann solda ti trouv bann dimounn ki ti dan bann tribi ki zot pa ti kontan, zot ti touy sa bann dimounn-la. Nou bann frer ti riske zot lavi pou kasiet zot bann frer ek ser ek pou sap zot. Bann misioner ek bann Betelit osi ti fer parey. Dan Betel, sertin Temwin ki ti sove, ti pe dormi dan bann lasam anba ek lezot ti pe res avek nou dan nou lasam lao. Nou ti partaz nou lasam avek enn fami set dimounn.

Paul: Sak zour, bann solda ti esey rant dan Betel pou gete si nou ti pe kasiet bann dimounn. Ti ena kat Temwin ki ti pe fer sekirite. De ti pe veye kot enn lafnet, ek de ti pe veye kot laport lantre. Si sa de dimounn ki ti pe veye kot laport lantre la ti gard zot lame devan zot, savedir ki tou ti korek. Me si zot ti met zot lame deryer zot ledo, savedir ki sa bann solda-la ti agresif. Lerla, bann ki ti pe veye kot lafnet ti bizin degaze galoupe pou al kasiet bann Temwin ki nou ti akeyir dan Betel.

Anne: Enn zour, bann frer pa ti reisi anpes enn group solda ki ti bien ankoler pou rant andan. Mwa ek enn ser, nou ti ferm nou dan saldebin. Ek dan saldebin-la, ti ena enn meb avek enn konpartiman sekre kot ti kapav kasiet, ek ser-la ti rant ladan. Bann solda ti mont lao avek zot bann zarm, ek zot ti pe tap laport avek koler. Paul ti sipliy zot pou ki zot pa rantre ek li ti dir: “Mo madam dan saldebin.” Kan mo ti ferm ser-la dan konpartiman sekre la, sa ti fer tapaz, ek mo ti bizin osi remet bann kitsoz lor letazer-la. Sa ti pran inpe letan, ek mo ti sir ki bann solda ti pe demann zotmem ki mo ti pe fer. Akoz sa, mo ti gagn extra per ek mo ti koumans tranble. Mo ti kone ki mo ti bizin kalme mwa avan ki mo ouver laport. Alor, mo ti fer enn lapriyer dan mo leker ek mo ti sipliy Zeova pou ed mwa. Apre sa, mo ti revinn kalm, mo ti ouver laport, ek mo ti dir bann-la bonzour. Enn parmi zot ti pous mwa ek li ti al direk kot sa meb-la, li ti ouver li ek li ti bouz tou bann zafer ki ti ena lor bann letazer. Li ti res bet parski li pa ti reisi trouv nanye. Apre sa, li ek so group ti fouy dan bann lezot lasam ek dan grenie. Me ankor enn fwa, zot pa ti trouv nanye.

LAVERITE KONTIGN BRIYE

Paul: Pandan plizir mwa, nou pa ti ena ase manze. Selman, nou manze spiritiel ti pe donn nou lafors. Ladorasion dan gramatin ki ti fer dan Betel, ti sel “ti-dezene” ki nou ti gagne, ek nou ti kontan lankourazman ki sa ti donn nou.

Nou ti kone ki si nou ti sorti pou al rod manze ouswa delo, nou pa ti pou kapav protez bann ki nou ti pe kasiet ek zot ti kapav mor. Zeova souvan ti donn nou seki nou ti bizin dan bon moman, ek dan bann fason extraordiner! Zeova ti pran nou swin ek Li ti ed nou pou res kalm.

Mem si sitiasion dan pei ti pe vinn deplizanpli pir, nou ti gagn lafors ek lespwar gras-a laverite. Boukou parmi nou bann frer ek ser ti bizin sove plizir fwa pou sap zot lavi. Me malgre sa, zot lafwa ti res parey ek zot ti res kalm malgre tou bann difikilte ki zot ti gagne. Sertin ti dir ki sa lager-la “ti pe prepar zot pou gran soufrans.” Avek kouraz, bann ansien ek bann zenn frer ti fer tou seki zot kapav pou ed bann lezot frer ek ser. Bann frer ek ser ki ti sove pou al dan bann lezot landrwa, ti ed sakenn zot kamarad ek zot ti koumans prese dan sa bann landrwa-la. Zot ti servi tou seki zot ti gagne dan lafore, pou fer bann ti Lasal pou ki zot kapav fer zot renion. Pandan sa bann moman difisil la, bann renion ek predikasion ti donn bann frer ek ser lespwar ek lankourazman ki zot ti bizin. Kan nou ti pe avoy manze, linz, ek bann lezot kitsoz, boukou frer ti pe rod bann sak predikasion olie ki zot rod linz. Sa ti vremem ankouraz nou! Boukou dimounn ki ti trouv ek ki ti viv bann kitsoz bien difisil pandan lager, ti anvi ekout bon nouvel. Zot ti inpresione kan zot ti trouve kouma bann Temwin ti gard zot lazwa ek ti res pozitif. Bann frer ek ser ti briye kouma enn lalimier dan nwarte! (Mat. 5:14-16) Parski nou bann frer ti bien devwe dan zot servis, mem sertin parmi bann solda ki ti bien violan ti vinn bann Temwin.

ZEOVA TI DONN NOU LAFORS KAN NOU TI BIZIN KIT NOU BANN FRER

Paul: Parfwa, nou ti bizin kit Liberia. Trwa fwa nou ti ale pou enn ti moman ek de fwa nou ti ale pou enn an. Enn ser misioner ti explik bien seki nou ti resanti kan nou ti bizin kit Liberia. Li ti dir: “Lekol Galaad ti ansegn nou pou met tou nou leker dan nou lafektasion, ek se samem ki nou ti fer. Alor, kan nou ti bizin kit nou bann frer ek ser dan bann sitiasion koumsa, nou ti santi nou leker pe desire!” Me erezman, mem dan bann pei akote, nou ti kapav ed nou bann frer ek ser, ek ede dan travay predikasion ki ti pe fer dan Liberia.

Nou pe retourn Liberia an 1997 ek nou bien zwaye

Anne: An Me 1996, nou ek de lezot Temwin ti pe ale dan enn loto ki ti pou Betel. Nou ti ena avek nou bann dokiman inportan konsernan nou laktivite dan Liberia. Nou ti anvi al dan enn plas ki plis an sekirite ek nou ti bizin roul 16 kilomet pou al laba. Me lerla mem bann solda ti atak nou. Zot ti bien ankoler, zot ti tir kout bal dan ler, ek zot ti aret nou loto. Zot ti tir trwa parmi nou dan loto-la ek zot ti pran Paul dan loto-la zot ti ale. Nou ti gagn sok! Me san ki nou atann, nou ti trouv Paul pe marse pou vinn ver nou ek li ti ena disan lor so fron. Nou ti panike ek nou ti panse ki li’nn gagn enn kout bal. Me apre nou ti reflesi ki si li ti gagn kout bal, li pa ti pou kapav marse! Avredir, enn parmi bann solda ti tap li ek ti pous li andeor loto. Erezman, so dimal pa ti grav!

Pa tro lwin, ti ena enn kamion militer ki ti ranpli ar dimounn. Bann-la ti pe gagn extra per. Ler kamion-la ti ale, li ti telman ranpli ki nou ti bizin apandan ar kamion-la depi deor. Sofer-la ti demar telman vit ki nou ti manke tonbe. Nou ti sipliy li pou arete, me li ti gagn telman per ki li pa ti ekout nou. Nou ti reisi tini, me kan kamion-la ti ariv so destinasion, nou ti extra fatige ek nou ti pe tranble telman nou ti pe gagn per.

Paul: Apre sa, dan nou linz sal ek desire, nou ti get sakenn nou kamarad ek nou ti demann nou-mem kouma nou ti ankor vivan. Nou ti dormi dan enn karo akote ar enn elikopter ki ti gagn kout bal ek ki ti ena bann gro-gro trou. Se sa elikopter-la mem ki ti pou amenn nou Siera Leonn so landemin. Nou ti bien kontan ki nou ti vivan, me nou ti pe extra trakase pou nou bann frer ek ser.

ZEOVA TI DONN NOU LAFORS POU ANDIR BANN LEZOT DIFIKILTE

Anne: Kan nou ti ariv dan Betel Freetown, dan Siera Leonn, bann frer ti pran nou swin ek nou ti an sekirite. Me bann sitiasion ki nou ti viv, souvan ti revinn dan mo lespri. Dan lazourne, souvan mo ti per tansion enn move kitsoz arive ek mo pa ti pe kapav konsantre. Bann kitsoz ki otour mwa ti paret flou. Aswar, mo somey ti kas-kase ek mo ti pe tranble parski mo ti per tansion enn move kitsoz arive. Mo ti gagn difikilte pou respire. Lerla, Paul ti may mwa ek ti priye avek mwa. Nou ti sant bann kantik ziska ki mo aret tranble. Mo ti ena linpresion ki mo ti pe vinn fol ek ki mo ti pou nepli kapav servi kouma misioner.

Zame mo pa pou bliye seki ti arive apre. Dan sa semenn-la mem, nou ti gagn de magazinn. Enn ladan ti magazinn Leve! 8 Zin 1996. Dan sa magazinn-la, ti ena lartik, « Comment venir à bout des crises de panique. » Sa lartik-la ti ed mwa pou konpran seki ti pe ariv mwa. Deziem magazinn-la ti Latour Degard 15 Me 1996, kot ti ena lartik, « Où puisent-ils leur force ? » Dan sa Latour Degard-la, ti ena foto enn papiyon ki so lezel ti kase. Sa lartik-la ti explike ki, parey kouma enn papiyon ki kapav kontign manze ek anvole mem si so lezel inn bien kase, gras-a lespri sin Zeova nou kapav kontign ed lezot mem si nou santi nou feb. Gras-a sa bann lartik-la, Zeova ti donn mwa lafors ki mo ti bizin dan bon moman. (Mat. 24:45) Mo ti rod bann lezot lartik lor sa size-la ek mo ti met zot dan enn dosie, ek sa ti ed mwa boukou. Avek letan, mo ti nepli soufer kouma avan.

ZEOVA TI DONN NOU LAFORS POU AKSEPTE ENN GRAN SANZMAN

Paul: Sak fwa ki nou ti retourn Liberia, nou ti extra kontan. Ver lafin 2004, nou ti fer anviron 20 an laba. Lager ti fini, ek ti ena bann proze konstriksion dan Betel. Me san ki nou atann, nou ti gagn enn nouvo lafektasion.

Sa ti bien difisil pou nou. Nou ti telman pros ar nou fami spiritiel! Nou ti pe demann nou-mem kouma nou ti pou fer san zot! Selman, nou ti trouve kouma Zeova ti ed nou avan kan nou ti kit nou prop fami pou al Galaad, alor nou ti aksepte sa nouvo lafektasion-la. Nou nouvo lafektasion ti pou dan Ghana, enn pei ki pa tro lwin ar Liberia.

Anne: Nou ti plore boukou kan nou ti kit Liberia. Nou ti etone kan Frank, enn frer aze ki ena boukou sazes, ti dir nou: “Zot bizin bliye nou!” Me apre, li ti explik nou kifer. Li ti dir: “Nou kone ki zot pa pou bliye nou. Selman, zot bizin met tou zot leker dan zot nouvo lafektasion. Se Zeova ki’nn donn zot sa, alor pran bien swin bann frer ek ser ki laba.” Seki sa frer-la ti dir nou, ti ankouraz nou pou fer bann nouvo kamarad dan enn pei kot tou ti nouvo ek kot bien tigit dimounn ti konn nou.

Paul: Selman, nou pa ti tarde pou kontan nou nouvo fami spiritiel dan Ghana! Ti ena boukou Temwin laba, ek nou ti aprann boukou ar zot gran lafwa ek zot fidelite. Ek apre ki nou’nn servi dan Ghana pandan 13 an, nou ti gagn enn lot sirpriz. Bann frer ti demann nou pou al servi dan Betel ki trouv dan les Lafrik, dan Kenya. Mem si bann kamarad ki nou ti ena dan Liberia ek Ghana ti mank nou boukou, deswit nou ti santi nou pros ar bann frer ek ser ki ti dan Kenya. Anplis, nou ti ankor pe servi dan enn gran teritwar kot ti bizin led.

Avek bann nouvo kamarad dan teritwar Betel Les Lafrik an 2023

SEKI NOU’NN APRANN DAN NOU BANN DIFERAN LAFEKTASION

Anne: Dan mo lavi, mo’nn konn bann sitiasion bien difisil ek parfwa mo’nn gagn bien per. Kan nou res dan bann landrwa danzere ek nou pas par bann sitiasion difisil, sa kapav fer nou tom malad, fer nou per ek strese. Nou pa kapav atann ki Zeova protez nou kont tousala. Mem aster-la, kan mo tann pe tir kout bal, mo santi mwa malad ek mo lame angourdi. Selman, mo finn aprann pou depann lor tou seki Zeova fer pou ankouraz nou, kouma par exanp soutien nou bann frer ek ser. Ek mo finn trouve ki si nou kontign etidie, priye, al renion, ek prese, Zeova pou ed nou pou res dan nou lafektasion.

Paul: Parfwa, sertin demann nou: “Eski to kontan to lafektasion?” Mem si bann pei bien zoli, bien vit zot kapav vinn instab ek danzere. Alor, ki kitsoz nou bizin plis kontan ki pei-la? Se nou bann frer ek ser, setadir nou fami. Mem si nou sorti dan diferan fami ek diferan landrwa, nou tou nou ena mem santiman ek nou pans parey lor Zeova. Nou ti panse ki nou mision se pou ankouraz lezot, me an realite se lezot ki’nn ankouraz nou.

Se gras-a Zeova ki nou ena nou fami internasional ek sa li vremem enn mirak! Tanki nou form parti dan lasanble, nou ena enn fami ek enn plas kot nou santi nou an sekirite. Nou sir ki si nou kontign kont lor Zeova, Li pou donn nou lafors pou andir ninport ki sitiasion.—Fil. 4:13.

a Get biografi John Charuk, « Je suis reconnaissant à Dieu et au Christ, » dan Latour Degard 1e Ziliet 1973, an Franse.