Skip to content

Al lor tablo konteni

“Montre Nou Lamour . . . par Bann Aksion ek Laverite”

“Montre Nou Lamour . . . par Bann Aksion ek Laverite”

“Anou montre nou lamour, pa zis an parol ouswa avek nou labous, me par bann aksion ek laverite.”​—1 ZAN 3:18NW.

KANTIK: 72, 124

1. Ki pli gran lamour ki ena, ek kouma to ti pou dekrir sa? (Get zimaz dan koumansman lartik.)

LAMOUR li sorti kot Zeova. (1 Zan 4:7) Pli gran lamour ki ena li baze lor bann prinsip ki drwat. Dan Labib, apel sa kalite lamour-la, lamour agape ki enn mo Grek. Sa lamour-la inplik lafeksion ek bann santiman pou enn kikenn, me se pa zis bann santiman. Se enn lamour ki pa egois, ki sirtou rod lavantaz lezot. Sa lamour-la motiv nou pou fer bann bon kitsoz pou lezot. Li donn nou lazwa ek li donn nou lavi enn sans.

2, 3. Kouma Zeova inn montre enn lamour ki pa egois anver bann dimounn?

2 Zeova finn montre lamour pou bann dimounn avan mem ki Li kree Adan ek Ev. Li’nn kree later pou ki nou ena tou seki nou bizin pou viv. Me Li pa’nn zis kree later, Li’nn fer sa vinn enn plas kot nou kapav vremem profit lavi. Ek Zeova pa finn fer sa pou Li, me pou nou. Enn fwa ki sa plas-la ti pare, Zeova finn kree bann dimounn ek Li finn donn zot lesperans pou viv pou touletan dan enn paradi lor later.

3 Plitar, Zeova ti montre enn lamour ki pa egois anver bann dimounn dan enn fason extraordiner. Mem si Adan ek Ev ti rebele, Zeova ti sir ki sertin zot bann desandan ti pou kontan Li. Alor, Li ti pran bann dispozision pou donn so Garson kouma enn sakrifis pou kapav sov zot. (Zenez 3:15; 1 Zan 4:10) Pou Zeova, depi ki Li ti promet ki Li pou donn laranson, se koumadir sa sakrifis-la ti’nn fini fer. Lerla, 4,000 an plitar, Zeova ti donn lavi so sel Garson, ki Li ti kree direk, pou bann dimounn. (Zan 3:16) Nou ena enn gran rekonesans anver Zeova pou so lamour!

Montre lamour, mem kan li pa fasil

4. Kouma nou kone ki bann dimounn inparfe kapav montre enn lamour ki pa egois?

4 Eski nou kapav montre enn lamour ki pa egois, mem si nou inparfe? Wi nou kapav, parski Zeova inn kree nou dan so resanblans, setadir avek kapasite pou imit Li. Li pa touletan fasil pou nou montre enn lamour ki pa egois, me nou kapav fer li. Par exanp, Abel ti montre ki li kontan Bondie kan dan enn fason zenere li ti ofer Bondie seki li ti ena pli bon. (Zenez 4:3, 4) Noe osi ti montre ki so lamour pou Bondie pa ti egois. Li’nn kontign pres mesaz Bondie pandan plizir lane mem si bann dimounn pa ti ekout li. (2 Pier 2:5) Ek Abraam ti montre ki so lamour pou Bondie pli for ki tou lezot kitsoz kan li ti aksepte sakrifie lavi Izaak, so garson ki li bien kontan. (Zak 2:21) Parey kouma sa bann zom fidel la, nou osi nou anvi montre nou lamour mem kan li pa fasil.

KI ETE VRE LAMOUR?

5. Kouma nou kapav montre vre lamour?

5 Labib dir nou ki nou montre vre lamour pa “zis an parol ouswa avek nou labous, me par bann aksion ek laverite.” (1 Zan 3:18, NW.) Eski savedir ki nou pa kapav montre lamour par nou parol? Non. (1 Tesalonisien 4:18) Me selman, li pa ase ki nou zis dir: “Mo kontan twa.” Nou bizin montre sa par bann aksion. Par exanp, si nou bann frer ek ser pena ase manze ouswa linz, zot bizin plis ki zis bann parol zanti. (Zak 2:15, 16) Parey, parski nou kontan Zeova ek bann dimounn, nou pa zis priye pou ki plis dimounn vinn prese ansam avek nou, me nou osi nou bizin fer nou maximum dan predikasion.​—Matie 9:38.

6, 7. (a) Ki savedir enn lamour ki “vre”? (b) Sit lexanp sertin ki finn ena enn lamour ki fos.

6 Lapot Zan ti dir ki nou bizin kontan “par bann aksion ek laverite.” Alor nou lamour bizin “sinser,” ouswa “vre.” (Romin 12:9; 2 Korintien 6:6) Parfwa enn dimounn kapav fer sanblan ki li ena lamour. Me eski so lamour li vre ek sinser? Ki so lintansion? Eski kapav ena enn lamour kot ena lipokrizi? Non! An realite, se pa vremem lamour. Sa kalite lamour-la li fos ek li pena valer.

7 Anou gete kouma sertin ti ena enn lamour ki fos. Kan Satan ti koz avek Ev dan zardin Edenn, li ti fer krwar ki li ti pe rod Ev so lintere. Me so bann aksion finn montre lekontrer. (Zenez 3:4, 5) Kan David ti lerwa, li ti ena enn kamarad ki ti apel Aitofel. Me Aitofel ti trayir David ek ti rod so prop lavantaz. Sa ti montre ki li pa ti enn vre kamarad. (2 Samiel 15:31) Azordi, bann aposta ek lezot ki kree divizion dan kongregasion servi bann “koze dimiel” ek bann “diskour ki flate.” (Romin 16:17, 18) Zot fer sanblan ki zot interese ar lezot, me an realite zot egois.

8. Ki kestion nou bizin demann noumem?

8 Kan bann dimounn ena enn lamour ki fos, sa li bien pa bon parski zot anbet lezot. Nou kapav anbet bann dimounn, me nou pa kapav anbet Zeova. Zezi ti dir ki bann ipokrit pou gagn “enn pinision bien sever.” (Matie 24:51, NW.) Nou, bann serviter Zeova, nou pa’le vinn bann ipokrit. Alor, demann noumem: ‘Eski mo lamour li vre, ouswa eski mo egois ek malonet?’ Anou examinn nef fason kouma nou kapav montre enn lamour ki “vre.”

MONTRE NOU LAMOUR “PAR BANN AKSION EK LAVERITE”

9. Enn vre lamour pou ankouraz nou pou fer ki kitsoz?

9 Kontan pou servi lezot mem si personn pa remark seki to fer. Nou bizin kontan pou fer bann bon aksion anver lezot, mem si personn zame pa pou kone ki nou’nn fer. (Lir Matie 6:1-4.) Ananias ek Safira pa ti pans koumsa. Kan zot ti fer enn don, zot ti anvi ki lezot konn sa. Zot ti koz manti lor som larzan ki zot ti done ek Zeova ti pini zot pou zot lipokrizi. (Zistwar Bann Apot 5:1-10) Si nou vremem kontan nou bann frer, nou pou kontan pou fer bann bon aksion anver zot san fer lezot kone. Bann frer ki ed Komite Santral pou prepar nouritir spiritiel donn nou enn bon lexanp dan sa domenn-la. Zot pa atir latansion lor zot, ek zot pa les bann dimounn kone lor ki proze zot finn travay.

Kontan pou servi lezot mem si personn pa remark seki to fer

10. Kouma nou kapav onor lezot?

10 Onor lezot. (Lir Romin 12:10, NW.) Zezi ti onor so bann disip kan li ti lav zot lipie. (Zan 13:3-5, 12-15) Nou bizin fer boukou zefor pou ena limilite parey kouma Zezi ek pou servi lezot. Bann zapot pa ti konpran deswit leson ki Zezi ti pe rod ansegn zot. Se bien apre, kan zot ti gagn lespri sin, ki zot inn reisi konpran sa. (Zan 13:7) Kouma nou montre ki nou onor lezot? Se kan nou pa panse ki nou pli siperyer ki zot, parski nou ena enn pli bon ledikasion, nou pli ris, ouswa nou ena bann responsabilite spesial. (Romin 12:3) Fode pa nou zalou kan lezot gagn felisitasion, me nou kontan pou zot, mem si nou panse ki ti bizin felisit nou osi.

11. Kifer nou bann felisitasion bizin sinser?

11 Felisit lezot sinserman. Rod bann lokazion pou felisit lezot. Nou tou kone ki bann felisitasion “fortifie” sakenn nou kamarad. (Efezien 4:29) Selman nou pou fer atansion ki nou bann parol zot sinser ek zot pa pe zis flat lezot. Fode pa nou dir enn kitsoz ki nou pa panse vremem ouswa evit donn enn konsey kan bizin. (Proverb 29:5) Nou pou bann ipokrit si nou felisit enn dimounn ek apre nou kritik li deryer so ledo. Lapot Pol ti montre enn lamour ki vre. Kan li ti ekrir bann Kretien dan Korint, li ti felisit zot pou bann kitsoz ki zot ti pe bien fer. (1 Korintien 11:2) Me kan li ti bizin donn zot konsey, li ti explike kifer zot ti bizin sa konsey-la ek li ti fer sa avek bonte ek dan enn fason bien kler.​—1 Korintien 11:20-22.

Nou montre nou lamour ek lospitalite kan nou ed nou bann frer kan zot bizin led (Get paragraf 12)

12. Kouma nou kapav montre vre lamour kan nou manifeste lospitalite?

12 Manifeste lospitalite. Zeova demann nou pou montre zenerozite anver nou bann frer ek ser. (Lir 1 Zan 3:17.) Me nou bizin montre lospitalite avek bann bon mobil. Nou kapav demann noumem: ‘Eski mo invit kot mwa zis mo bann kamarad pros ouswa zis bann ki mo konsider inportan dan kongregasion? Eski mo invit zis bann ki mo panse pou fer kitsoz pou mwa an-retour? Ouswa mo zenere anver bann frer ek ser ki mo pa tro kone ouswa ki pa kapav fer kitsoz pou mwa?’ (Lik 14:12-14) Reflesi lor sa bann sitiasion-la: Ki to pou fer si enn frer bizin led parski li’nn pran enn move desizion? Ouswa ki nou pou fer si nou invit enn dimounn kot nou, me zame li remersie nou? Zeova dir nou: “Ouver zot laport ar tou dimoun san ki zot plegne.” (1 Pier 4:9) Nou pou ere si nou done avek bann bon mobil.​—Zistwar Bann Apot 20:35NW.

13. (a) Kan eski nou bizin ena plis pasians? (b) Ki nou kapav fer pou ed bann ki feb?

13 Ed bann ki feb. Labib donn nou lord pou “ed bann feb, [ek] ena pasians pou zot tou.” Sa kapav montre si vremem nou ena vre lamour. (1 Tesalonisien 5:14) Boukou frer ki avan ti feb, apre finn vinn for dan lafwa. Me nou bizin kontign ena pasians ek lamour anver bann ki pankor vinn for dan lafwa. Ki nou kapav fer pou ed zot? Nou kapav servi Labib pou ankouraz zot, nou kapav invit zot pou pres avek nou, ouswa nou kapav zis ekout zot. Li inportan osi ki nou pa zis konsider nou bann frer ek ser kouma enn kikenn ki “for” ouswa “feb.” Okontrer, nou bizin rapel ki nou tou nou ena nou pwin for ek nou pwin feb. Mem lapot Pol ti rekonet ki li ena bann febles. (2 Korintien 12:9, 10, NW.) Nou tou nou bizin led ek lankourazman nou bann kamarad.

14. Ki nou bizin dispoze fer pou gard lape avek nou bann frer?

14 Fer lape. Li bien inportan ki nou viv anpe avek nou bann frer. Mem si nou panse ki lezot pa’nn konpran nou ouswa finn tret nou dan enn fason inzis, nou bizin fer tou seki nou kapav pou fer lape. (Lir Romin 12:17, 18.) Si nou’nn bles kikenn, kitfwa nou bizin zis exkiz nou. Me selman nou bizin sinser. Par exanp, olie nou dir: “Sori si to pe pans koumsa,” li pli bon ki nou rekonet nou fot ek dir: “Sori ki mo’nn bles twa par seki mo’nn dir.” Me lape, li sirtou inportan dan lavi maryaz. Li pa bon ki enn misie ek so madam fer koumadir zot kontan zot kamarad devan lezot me selman kot zot, zot pa koze ant zot, zot dir bann parol blesan ouswa mem zot violan.

15. Kouma nou montre ki nou’nn vremem pardonn enn dimounn?

15 Pardone avek tou to leker. Si kikenn finn bles nou, nou bizin pardonn li ek pas lor la. Nou bizin fer sa mem si li pa’nn rann li kont ki li’nn bles nou. Nou pardonn avek tou nou leker kan nou “siport sakenn nou kamarad dan lamour, fer bann gran zefor pou gard linite dan lespri, dan lape ki soud [nou] ansam.” (Efezien 4:2, 3, NW.) Pou ki nou pardonn dimounn-la vremem, nou bizin aret pans seki li’nn fer nou. Lamour “pa gard enn kont pou tou ditor ki’nn fer.” (1 Korintien 13:4, 5, NW.) Si nou gard rankinn, nou kapav gat nou relasion avek nou bann frer ek ser ek osi avek Zeova. (Matie 6:14, 15) Nou montre ki nou’nn vremem pardonn enn kikenn ki’nn ofans nou, kan nou priye pou sa dimounn-la.​—Lik 6:27, 28.

16. Kouma nou bizin konsider bann responsabilite spesial ki nou gagne dan servis Zeova?

16 Pa rod to prop lintere. Kan nou gagn enn responsabilite spesial dan servis Zeova, kouma nou kapav montre ki nou lamour li sinser? Se kan nou pa “rod [nou] prop lintere me lintere lezot.” (1 Korintien 10:24) Par exanp, pandan bann lasanble, bann frer ki dan servis lakey ariv dan Lasal Lasanble avan lezot. Zot kapav tante pou gard bann pli bon plas pou zot ek zot fami. Okontrer, boukou parmi zot swazir bann plas ki mwin interesan dan seksion ki’nn donn zot. Kan zot fer sa, zot pe montre enn lamour ki pa egois. Kouma to kapav imit zot bon lexanp?

17. Si enn Kretien fer enn pese grav, ki vre lamour pou pous li pou fer?

17 Konfes to bann pese ek aret fer zot. Sertin Kretien ki komet bann pese grav rod kasiet sa bann pese-la. Kitfwa zot gagn onte ouswa zot pa’le desevwar lezot. (Proverb 28:13) Me kan enn dimounn fer sa, li pa montre lamour parski sa fer limem ek lezot ditor. Kouma? Zeova kapav aret beni kongregasion avek so lespri sin, ek pa pou ena lape dan kongregasion. (Efezien 4:30) Alor, si enn Kretien komet enn pese grav, vre lamour pou pous li pou koz sa avek bann ansien pou ki bannla donn li led ki li bizin.​—Zak 5:14, 15NW.

18. Kifer vre lamour li inportan?

18 Dan tou bann kalite ki ena, se lamour ki pli gran. (1 Korintien 13:13) Li ed bann dimounn pou trouve kisannla vremem pe swiv Zezi, ek kisannla vremem pe imit Zeova, Bondie lamour. (Efezien 5:1, 2) Pol ti dir ki si li pena lamour, li enn nanye ditou. (1 Korintien 13:2) Alor, sakenn parmi nou bizin kontign montre lamour, pa zis “an parol” me osi “par bann aksion ek laverite.”