Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 42

Seki Zeova Pou Fer Twa Vini pou Akonpli So Volonte

Seki Zeova Pou Fer Twa Vini pou Akonpli So Volonte

“Bondie . . . donn zot lafors, pou ki zot ena dezir ek kapasite pou azir.”​—FIL. 2:13NW.

KANTIK 104 Bondie, Donn Mwa To Lespri Sin

REZIME *

1. Ki Zeova kapav fer pou akonpli so proze?

ZEOVA kapav vinn seki Li bizin vini pou akonpli so proze. Par exanp, Li’nn vinn enn Ansegnan, enn Papa ki donn rekonfor, ek enn Kikenn ki anons bonn nouvel. Sa se zis sertin parmi bann kitsoz ki Zeova inn vini pou akonpli so proze. (Iza. 48:17; 2 Kor. 7:6; Gal. 3:8, NW) Selman, Zeova souvan servi bann dimounn osi pou akonpli so proze. (Mat. 24:14; 28:19, 20; 2 Kor. 1:3, 4) Anplis, Zeova kapav donn sakenn parmi nou sazes ek lafors ki nou bizin pou vinn seki bizin pou akonpli so volonte. Dapre plizir Biblis, tousala form parti dan sinifikasion nom Zeova.

2. (a) Kifer parfwa sertin panse ki Zeova pa pe servi zot? (b) Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

2 Nou tou nou ti pou kontan ki Zeova servi nou pou akonpli so volonte. Me sertin kitfwa panse ki Zeova pa pe servi zot. Kifer? Parski zot santi zot limite akoz zot laz, zot sitiasion, ouswa zot kapasite. Parkont, ena lezot ki panse ki zot pe deza fer ase ek ki zot pa bizin fer plis ki sa. Dan sa lartik-la, nou pou trouve kouma Zeova kapav donn sakenn parmi nou seki nou bizin pou akonpli so volonte. Apre sa, nou pou examinn bann lexanp Biblik kot Zeova ti donn so bann serviter, bann zom ek bann fam toulede, dezir ek kapasite pou azir. Ek nou pou trouve osi kouma nou kapav les Zeova servi nou.

ZEOVA DONN NOU SEKI NOU BIZIN

3. Dapre Filipien 2:13, kouma Zeova kapav donn nou dezir pou azir?

3 Lir Filipien 2:13, NW. * * Zeova kapav donn nou dezir pou azir. Kouma Li fer sa? Par exanp, kitfwa nou’nn aprann ki enn kikenn dan nou lasanble bizin enn koudme ouswa kitfwa ena enn travay pou fer dan nou lasanble. Ouswa kitfwa bann ansien inn lir enn let ki sorti biro nasional ki dir ki bizin enn koudme dan lezot teritwar. Dan sa bann sitiasion-la, nou kapav demann noumem, ‘Ki mo kapav fer pou ede?’ Ouswa kitfwa nou’nn gagn enn travay difisil pou fer ek nou pa kone si nou pou reisi fer li kouma bizin. Ouswa apre ki nou’nn lir sertin verse dan Labib, kitfwa nou demann noumem, ‘Kouma mo kapav met sa bann verse-la an pratik pou ed lezot?’ Zeova pa pou fors nou pou fer enn kitsoz. Me kan Li trouve ki nou pe reflesi lor seki nou kapav fer, Zeova kapav donn nou dezir pou azir.

4. Kouma Zeova kapav donn nou kapasite pou azir?

4 Zeova kapav osi donn nou kapasite pou azir. (Iza. 40:29) Kouma? Gras-a so lespri sin Li kapav amelior bann kapasite ki nou ena. (Ex. 35:30-35) Zeova kapav servi so lorganizasion pou montre nou kouma pou fer sertin travay. Si to pa tro kone kouma pou fer enn travay, demann enn kikenn pou ed twa. Anplis, dan ninport ki sitiasion, pa ezite pou demann nou Papa ki dan lesiel ek ki bien zenere so “pwisans extraordiner.” (2 Kor. 4:7; Lik 11:13) Dan Labib, ena lexanp boukou zom ek fam ki ti reisi akonpli volonte Zeova parski Li ti donn zot dezir ek kapasite pou azir. Pandan ki nou pe examinn sertin parmi sa bann lexanp-la, reflesi kouma Zeova kapav servi twa parey kouma Li’nn servi zot.

SEKI SERTIN ZOM INN AKONPLI GRAS-A ZEOVA

5. Ki nou aprann lor fason ek moman ki Zeova ti servi Moiz pou liber So pep?

5 Anou pran lexanp Moiz. Zeova ti fer Moiz vinn sa kikenn ki’nn liber bann Izraelit la. Me kan eski Zeova ti servi Moiz? Li pa ti servi Moiz kan Moiz ti panse ki li ti’nn pare, setadir apre ki li ti’nn “gagn sazes bann Ezipsien.” (Zist. 7:22-25) Se apre ki Zeova ti form Moiz pou ena limilite ek douser ki Li ti servi li. (Zist. 7:30, 34-36) Zeova ti donn Moiz kouraz pou koz ar dirizan pli pwisan dan Lezip. (Ex. 9:13-19) Ki nou aprann lor fason ek moman ki Zeova ti servi Moiz? Zeova servi bann dimounn ki fer zefor pou imit so bann kalite ek ki kont lor Li pou gagn lafors.​—Fil. 4:13NW.

6. Ki nou aprann ar fason ki Zeova ti servi Barzilay pou ed Lerwa David?

6 Plizir santenn lane apre, Zeova ti servi Barzilay pou ed Lerwa David. Kan David ti pe sove akoz so garson Absalon, David ek bann dimounn ki ti avek li ti pe “gagn fin, swaf, ek zot [ti] fatige.” Barzilay, ki ti vie sa lepok-la, ti riske so lavi ek lavi lezot dimounn pou ed David ek so bann konpagnon. Barzilay pa ti panse ki Zeova ti pou nepli kapav servi li parski li ti vinn vie. Okontrer, li ti montre li zenere kan li ti servi seki li ti ena pou ed bann serviter Bondie ki ti dan difikilte. (2 Sam. 17:27-29) Ki nou aprann ar so lexanp? Ninport ki laz nou ena, Zeova kapav servi nou pou ed nou bann konpagnon ki bizin led, ki zot res dan nou pei ouswa dan lezot pei. (Prov. 3:27, 28; 19:17) Kitfwa nou pa pou kapav ed zot personelman, me nou kapav ed zot par bann kontribision ki nou fer. Koumsa, ninport kan ek ninport kotsa nou bann frer ek ser bizin led, pou ena bann fon pou ed zot.​—2 Kor. 8:14, 15; 9:11.

7. Kouma Zeova ti servi Simeon, ek kifer eski sa ankouraz nou?

7 Zeova ti promet Simeon, enn vie misie ki ti fidel ek ki ti res Zerizalem, ki li pa ti pou mor avan ki li trouv Lemesi. Sa promes-la sirman ti bien ankouraz Simeon, parski pandan plizir lane li’nn atann pou trouv Lemesi. Zeova ti rekonpans Simeon pou so lafwa ek so landirans. Enn zour, “inspire par Lespri Sin,” Simeon ti vinn dan tanp ek li ti trouv Zezi ki ti ankor enn ti-baba. Zeova ti servi Simeon pou anons enn profesi lor sa zanfan ki ti pou vinn Lemesi la. (Lik 2:25-35) Mem si li paret ki Simeon inn mor avan ki Zezi koumans so minister, li ti rekonesan ki Zeova ti servi li dan sa fason-la. Ek dan lavenir, li pou gagn bann lezot benediksion ankor! Dan lemond nouvo, sa zom fidel la pou trouve kouma Zezi, antan ki Lerwa, pou beni tou bann fami ki ena lor later. (Zen. 22:18) Nou osi, nou bizin ena rekonesans anver Zeova pou ninport ki privilez Li donn nou.

8. Kouma Zeova kapav servi nou, parey kouma Li ti servi Barnabe?

8 Dan premie siek Nou Lepok, enn zom bien zenere ki apel Zozef ti dispoze pou les Zeova servi li. (Zist. 4:36, 37, NW) Zozef ti bien kone kouma pou konsol lezot. Kitfwa akoz samem ki bann zapot ti apel li Barnabe, ki vedir “Garson Konsolasion.” Par exanp, apre ki Sol ti vinn Kretien, boukou frer ti per li parski avan li ti pe persekit bann disip Zezi. Me Barnabe ti konsol Sol ek ti ed li. Sol sirman ti bien rekonesan anver Barnabe akoz sa. (Zist. 9:21, 26-28, NW) Plitar, bann ansien dan Zerizalem ti bizin ankouraz bann frer ki ti res dan Antios ki trouv dan Siri, enn lavil ki ti bien lwin. Kisannla zot ti avoye? Barnabe! Ek zot ti bien swazir, parski Labib dir nou ki Barnabe “ti koumans ankouraz zot tou pou kontign servi Lesegner ar tou zot leker.” (Zist. 11:22-24, NW) Azordi osi parey, Zeova kapav fer nou vinn enn “garson konsolasion” pou nou bann konpagnon Kretien. Par exanp, Zeova kapav servi nou pou konsol bann dimounn ki’nn perdi enn kikenn ki zot kontan dan lamor. Ouswa Li kapav pous nou pou vizit ouswa pou telefonn enn kikenn ki malad ouswa ki deprime pou dir li enn-de parol ankourazan. Eski to pou les Zeova servi twa, parey kouma Li ti servi Barnabe?​—1 Tes. 5:14NW.

9. Kouma Zeova ti ed Vasily pou vinn enn bon berze ki bien spiritiel?

9 Zeova ti ed enn frer ki apel Vasily pou vinn enn bon berze ki bien spiritiel. Kan Vasily ti vinn ansien laz 26 an, li ti gagn per parski li ti panse ki li pa ti ena ase lexperyans pou ed bann frer ek ser, sirtou bann ki ti pe pas par bann difikilte. Selman, li ti gagn enn bon formasion ar bann ansien ki ti ena lexperyans ek osi kan li ti asiste Lekol pou Bann Frer Nome. Vasily ti fer boukou zefor pou progrese. Par exanp, li ti fer enn lalis bann ti lobzektif ki li bizin realize. Sak fwa ki li ti realiz enn lobzektif, so laper ti diminie. Asterla, Vasily dir: “Bann kitsoz ki ti pe fer mwa gagn per avan, azordi sa bann kitsoz-la fer mwa gagn boukou lazwa. Kan Zeova ed mwa pou trouv verse ki bizin pou ankouraz enn frer ouswa enn ser, sa fer mwa gagn boukou lazwa.” Frer, si parey kouma Vasily to dispoze pou les Zeova servi twa, Li kapav donn twa kapasite pou okip bann pli gran responsabilite dan lasanble.

SEKI SERTIN FAM INN AKONPLI GRAS-A ZEOVA

10. Ki Abigail ti fer, ek ki nou aprann ar so lexanp?

10 David ek so bann zom ti pe sove akoz Lerwa Sail, ek zot ti bien bizin led. Bann zom David ti al rod inpe manze ar Nabal, enn Izraelit ki ti bien ris. Zot ti santi zot alez pou demann Nabal inpe manze parski zot ti pe protez so troupo dan dezer. Me Nabal ti bien egois ek li pa ti donn zot nanye. David ti bien ankoler ek li ti bien deside pou al touy Nabal ek tou bann zom ki ti ena dan so lakaz. (1 Sam. 25:3-13, 22) Selman Nabal so madam, Abigail, ki ti bien zoli, ti ena osi enn gran disernman. Avek kouraz, li ti al get David ek li ti tom dan so lipie. Li ti sipliy David pou pa tir vanzans kont Nabal ek so bann zom, sinon li ti pou koupab enn krim. Avek boukou takt, li ti konsey David pou les sa sitiasion-la dan lame Zeova. Gras-a so bann parol ranpli ar limilite ek so bann aksion ranpli ar sazes, Abigail ti reisi tous leker David. Lerla, David ti realize ki se Zeova ki ti avoy Abigail. (1 Sam. 25:23-28, 32-34) Zeova ti servi Abigail parski li ti kiltiv bann zoli kalite. Dan mem fason, Zeova kapav servi bann ser ki fer zefor pou ena takt ek disernman pou fortifie zot fami ek zot bann frer ek ser.​—Prov. 24:3; Tit 2:3-5NW.

11. Ki kitsoz bann tifi Shaloum ti fer, ek kisannla pe imit zot azordi?

11 Plizir santenn lane apre, bann tifi Shaloum ti parmi bann dimounn ki Zeova ti servi pou repar miray Zerizalem. (Ne. 2:20; 3:12) Mem si zot papa ti enn prins, sa bann tifi-la ti dispoze fer sa travay difisil ek danzere la. (Ne. 4:15-18) Zot ti bien diferan ar bann dimounn inportan ki ti res Tekoa, ki “pa ti abes zotmem pou partisip” dan sa travay-la. (Ne. 3:5) Mazinn lazwa ki bann tifi Shaloum ti gagne kan konstriksion miray ti fini dan zis 52 zour! (Ne. 6:15) Azordi, boukou ser bien kontan pou travay kouma volonter dan enn form servis spesial, kouma konstriksion ek mintenans bann batiman ki pou Zeova. Zot konpetans, zot lazwa, ek zot fidelite bien inportan pou reisi fer sa bann travay-la.

12. Kouma Zeova kapav servi nou, parey kouma Li ti servi Tabita?

12 Zeova ti motiv Tabita pou fer “boukou dibien ek boukou donasion,” sirtou anver bann vev. (Zist. 9:36, NW) Tabita ti enn madam bien zenere ek li ti ranpli ar bonte. Akoz sa, boukou dimounn ti bien sagrin kan li ti mor. Me zot ti bien kontan kan lapot Pier ti resisit li. (Zist. 9:39-41) Ki nou aprann ar lexanp Tabita? Ki nou enn zom ouswa enn fam, ek ki nou zenn ouswa vie, nou tou nou kapav fer bann kitsoz pratik pou ed nou bann frer ek ser.​—Ebre 13:16.

13. Kouma Zeova inn servi Ruth, enn ser ki timid, ek ki sa ser-la dir?

13 Enn ser ki apel Ruth ti anvi vinn misioner. Selman, li ti bien timid. Kan li ti tipti ek li ti prese lakaz-lakaz, li ti kontan galoupe pou donn bann dimounn bann trak. Li dir: “Mo ti bien kontan predikasion.” Selman, Ruth ti trouv sa difisil pou koz ar bann dimounn devan zot laport ek pou partaz mesaz Rwayom Bondie avek zot. Mem si li ti timid, Ruth ti vinn pionie permanan laz 18 an. An 1946, li ti asiste Lekol Galaad ek plitar li ti al servi dan Hawaii ek Japon. Zeova ti servi Ruth dan enn fason extraordiner pou pres bonn nouvel dan sa bann pei-la. Apre ki li’nn pas anviron 80 an dan so minister, Ruth dir: “Zeova inn touletan donn mwa lafors. Li’nn ed mwa pou sirmont mo timidite. Mo sir ki Zeova kapav servi ninport kisannla ki fer Li konfians.”

LES ZEOVA SERVI TWA

14. Dapre Kolosien 1:29, ki nou bizin fer si nou anvi ki Zeova servi nou?

14 Toutlong listwar, Zeova inn servi so bann serviter dan diferan fason. Ki Zeova kapav fer twa vini pou akonpli so volonte? Sa pou depann boukou lor bann zefor ki twa to dispoze pou fer. (Lir Kolosien 1:29, NW. *) Si to dispoze pou les Zeova servi twa, Li kapav fer twa vinn enn predikater zele, enn bon ansegnan, enn kikenn ki konn konsol lezot, enn travayer ki ena bann konpetans, enn bon kamarad, ouswa ninport ki kitsoz ki Zeova bizin pou akonpli so volonte.

15. Dapre 1 Timote 4:12, 15, bann zenn frer bizin sipliy Zeova pou ed zot fer ki kitsoz?

15 Ki to kapav fer si to enn zenn frer ki pre pou vinn enn adilt? Dan bann lasanble, bien bizin bann frer ki ena boukou lenerzi pou ede kouma asistan ministeryel. Dan boukou lasanble, ena pli boukou ansien ki asistan ministeryel. Zenn frer, eski to kapav kiltiv dezir pou asim plis responsabilite? Parfwa, sertin frer dir: “Mo kontan ki mo zis enn sinp proklamater.” Si to pans koumsa, sipliy Zeova pou ed twa kiltiv dezir pou vinn enn asistan ministeryel ek pou donn twa kapasite pou fer tou seki to kapav pou servi Li. (Ekle. 12:1) Nou bien bizin to led!​—Lir 1 Timote 4:12, 15.

16. Ki nou bizin demann Zeova, ek kifer?

16 Zeova kapav fer twa vinn tou seki Li bizin pou akonpli so volonte. Alor, demann Li dezir pou fer so travay, ek apre sa demann Li kapasite ki to bizin. Ki to zenn ouswa vie, depi asterla mem, servi to letan, to lenerzi, ek tou seki to ena pou donn Zeova loner. (Ekle. 9:10) Kan to ena posibilite pou fer plis pou Zeova, pa les laper ouswa bann limit ki to panse to ena anpes twa servi Li. Nou Papa ki bien kontan nou merite ki nou donn Li loner. Se vremem enn gran privilez pou fer tou seki nou kapav pou donn Li sa loner-la!

KANTIK 127 Ki Kalite Dimounn Mo Bizin Ete?

^ par. 5 Eski to ti pou kontan kapav fer plis pou Zeova? Eski to demann tomem si to ankor itil pou Li? Ouswa eski to panse ki li pa neseser to fer otan pou servi Zeova kouma Li Li anvi? Dan sa lartik-la, to pou trouv plizir fason kouma Zeova kapav donn twa dezir ek kapasite pou vinn seki to bizin vini pou akonpli so volonte.

^ par. 3 Filipien 2:13: “Parski se Bondie ki, pou so prop plezir pe donn zot lafors, pou ki zot ena dezir ek kapasite pou azir.”

^ par. 3 Mem si Pol ti ekrir sa let-la pou bann Kretien dan premie siek, seki li’nn ekrir aplik ar tou bann serviter Zeova.

^ par. 14 Kolosien 1:29: “Akoz sa mo pe travay dir ek mo pe lite gras-a so lafors ki pe azir dan mwa avek pwisans.”