Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 38

“Vinn Ver Mwa, . . . ek Mwa Mo Pou Rekonfort Zot”

“Vinn Ver Mwa, . . . ek Mwa Mo Pou Rekonfort Zot”

“Vinn ver mwa, zot tou ki pe rinte ek ki ena fardo lor zot, ek mwa mo pou rekonfort zot.”​—MAT. 11:28NW.

KANTIK 17 “Mo Anvi”

REZIME *

1. Dapre Matie 11:28-30, ki promes Zezi ti fer?

ZEZI ti fer enn zoli promes ar enn lafoul ki ti pe ekout li. Li ti dir: “Vinn ver mwa, . . . ek mwa mo pou rekonfort zot.” (Lir Matie 11:28-30, NW. *) Ek sa pa ti bann parol an-ler. Par exanp, reflesi lor seki li ti fer pou enn madam ki ti pe soufer akoz enn maladi bien grav.

2. Ki Zezi ti fer pou enn madam ki ti malad?

Sa madam-la ti bien bizin led. Li ti al get boukou dokter parski li ti anvi geri. Li ti’nn soufer pandan 12 an ek personn pa ti’nn kapav ed li. Ek dapre Lalwa, li ti inpir. (Lev. 15:25) Kan madam-la ti tann dir ki Zezi ti kapav geri bann dimounn ki ti pe soufer, li ti al rod Zezi. Ek kan li ti reisi trouv Zezi, li ti tous rebor so linz, ek deswit li ti geri. Me Zezi pa ti zis geri li, li ti osi tret li bien. Par exanp, kan Zezi ti koz ar li, li ti apel li “mo tifi.” Zezi ti montre ki li ena lamour ek respe anver sa madam-la. Pena dout ki sa ti vremem rekonfort sa madam-la ek ti donn li kouraz!​—Lik 8:43-48.

3. Ki bann kestion nou pou reponn?

3 Remarke ki sa madam-la ti al get Zezi. Li ti fer zefor pou al get Zezi. Azordi osi parey, nou bizin fer zefor pou al ver Zezi. Se vre ki azordi, Zezi pa pou fer bann mirak pou geri maladi bann ki “vinn ver” li. Me li ankor pe donn nou sa linvitasion-la: “Vinn ver mwa, . . . ek mwa mo pou rekonfort zot.” Dan sa lartik-la, nou pou reponn sink kestion: Kouma nou kapav al ver Zezi? Ki Zezi ti pe rod dir kan li ti dir: “Pran mo zoug lor zot”? Ki nou kapav aprann ar Zezi? Kifer travay ki li’nn donn nou pou fer li rekonfort nou? Ek kouma nou kapav kontign gagn rekonfor anba zoug Zezi?

“VINN VER MWA”

4-5. Sit sertin fason kouma nou kapav al ver Zezi.

4 Enn fason ki nou kapav al ver Zezi se kan nou aprann tou seki nou kapav lor bann kitsoz ki li’nn dir ek fer. (Lik 1:1-4) Personn pa kapav fer sa dan nou plas. Nou bizin etidie seki Labib dir lor Zezi par noumem. Nou osi al ver Zezi kan nou desid pou pran batem ek pou vinn so disip.

5 Enn lot fason ki nou al ver Zezi se kan nou al get bann ansien kan nou bizin led. Zezi servi sa bann zom-la, ki “kouma bann don,” pou pran swin so bann brebi. (Efe. 4:7, 8, 11, NW; Zan 21:16; 1 Pier 5:1-3, NW) Nou bizin fer zefor pou rod zot led. Nou pa kapav atann ki bann ansien lir dan nou lespri ek kone ki nou bizin. Anou pran lexanp enn frer ki apel Julian. Li dir: “Mo ti bizin kit Betel akoz mo lasante, ek enn mo bann kamarad ti ankouraz mwa pou demann enn vizit pastoral. O-koumansman, mo ti panse ki mo pa ti bizin sa vizit-la. Me plitar mo ti demann enn vizit pastoral, ek sa ti enn parmi bann meyer kado ki mo’nn gagne.” Bann ansien ki fidel, kouma sa de ansien ki ti vizit Julian la, kapav ed nou pou konn “panse Lekris,” setadir pou konpran ek imit so fason panse ek so latitid. (1 Kor. 2:16; 1 Pier 2:21) Enn parmi bann meyer kado ki bann ansien kapav donn nou se kan zot ed nou dan sa fason-la.

“PRAN MO ZOUG LOR ZOT”

6. Ki Zezi ti pe rod dir kan li ti dir: “Pran mo zoug lor zot”?

6 Kan Zezi ti dir: “Pran mo zoug lor zot,” kitfwa li ti pe rod dir “Aksepte mo lotorite.” Kitfwa li ti pe rod dir osi “Vinn anba mem zoug ki mwa, ek nou pou travay ansam pou Zeova.” Me dan toulede ka, lexpresion zoug vedir ki nou bizin travay pou nou Met.

7. Dapre Matie 28:18-20, ki travay nou finn gagne, ek ki kitsoz nou kapav sir?

7 Nou aksepte linvitasion Zezi kan nou vwe nou lavi ar Zeova ek nou pran batem. Zezi finn invit tou dimounn pou vinn ver li ek zame li pa pou rezet enn kikenn ki vremem anvi servi Bondie. (Zan 6:37, 38) Tou bann disip Zezi inn gagn privilez pou partisip dan travay ki Zeova finn demann Zezi pou fer. Nou kapav sir ki Zezi pou touletan ed nou pou fer sa travay-la.​—Lir Matie 28:18-20.

“APRANN AR MWA”

Rekonfort lezot parey kouma Zezi ti fer (Get paragraf 8-11) *

8-9. Kifer bann dimounn ki ti ena limilite ti atire ver Zezi, ek ki bann kestion nou bizin poz noumem?

8 Bann dimounn ki ti ena limilite ti atire ver Zezi. (Mat. 19:13, 14; Lik 7:37, 38) Kifer? Anou examinn diferans ki ti ena ant Zezi ek bann Farizien. Sa bann sef relizie la pa ti ena lamour ek zot ti arogan. (Mat. 12:9-14) Zezi ti ena lamour ek limilite. Bann Farizien ti kontan atir latansion lor zotmem ek zot ti fier akoz pozision ki zot ti ena. Zezi ti ansegn so bann disip ki fode pa zot azir koumsa. Okontrer zot ti bizin ena limilite ek servi lezot. (Mat. 23:2, 6-11) Bann Farizien ti ena enn pouvwar lor lezot parski bann dimounn ti per seki ti pou ariv zot si zot pa ti obeir bann Farizien. (Zan 9:13, 22) Zezi ti rekonfort lezot kan li ti tret zot avek amour. Li ti osi ena bann parol ranpli ar bonte.

9 Eski to pe imit lexanp Zezi? Demann tomem: ‘Eski lezot trouv mwa kouma enn kikenn ki ena limilite ek douser? Eski mo dispoze fer bann travay ki degradan pou servi lezot? Eski mo bon anver lezot?’

10. Ki kalite latmosfer Zezi ti kree pou bann ki ti pe travay avek li?

10 Zezi ti kree enn latmosfer kot ti ena lape ek ki ti ankourazan pou bann dimounn ki ti pe travay avek li. Li ti osi kontan pou form zot. (Lik 10:1, 19-21) Li ti ankouraz so bann disip pou poz kestion, ek li ti kontan pou tann zot lopinion. (Mat. 16:13-16) Parey kouma bann plant ki dan enn zardin ki bien aroze, bann disip Zezi ti pe progrese. Zot ti ekout bien bann leson ki Zezi ti pe ansegn zot ek zot ti prodir bann frwi, setadir zot ti pe fer bann bon travay.

To bizin abordab ek amikal

To bizin aktif ek zele

To bizin ena limilite ek travay dir *

11. Ki bann kestion nou bizin poz noumem?

11 Eski to ena enn sertenn lotorite lor lezot? Si wi, demann tomem: ‘Ki kalite latmosfer mo kree dan travay ouswa dan lakaz? Eski mo favoriz lape? Eski mo latitid ankouraz lezot pou poz mwa kestion? Eski mo dispoze pou ekout zot lopinion?’ Fode zame nou resanble bann Farizien. Zot ti ankoler kan bann dimounn ti poz zot kestion, ek zot ti persekit bann ki pa ti ena mem lopinion ki zot.​—Mark 3:1-6; Zan 9:29-34.

“ZOT POU GAGN REKONFOR”

12-14. Kifer travay ki Zezi inn donn nou li rekonfort nou?

12 Kifer sa rekonfort nou kan nou fer travay ki Zezi inn donn nou? Ena plizir rezon, me anou examinn zis de-trwa parmi zot.

13 Nou ena bann pli bon responsab ki ena. Mem si Zeova Limem Bondie Treo, Li pa enn Met ki kriel ek ki pena rekonesans. Li apresie travay ki nou fer. (Ebre 6:10, NW) Ek Li donn nou lafors ki nou bizin pou fer travay ki Li finn donn nou. (2 Kor. 4:7; Gal. 6:5) Zezi, nou Lerwa, finn donn nou pli bon lexanp ki ena lor fason ki nou bizin tret lezot. (Zan 13:15) Ek bann ansien ki pran nou swin fer zefor pou imit Zezi, nou “gran Berze.” (Ebre 13:20; 1 Pier 5:2) Kan zot ansegn nou ek protez nou, zot fer zot maximum pou ena bonte, pou ena kouraz, ek pou rekonfort nou.

14 Nou ena bann pli bon kamarad ki ena. Pena okenn lot group ki inplik zot dan zot travay kouma nou ek ki ena enn lamour bien for ant zot kouma nou. Reflesi enn kout: Nou ena privilez pou travay avek bann dimounn ki ena bann prinsip moral bien ot me ki pa panse ki zot pli bon ki lezot. Mem si zot ena bann talan, zot pa fer vantar. Okontrer, zot konsider lezot kouma pli siperyer ki zot. Zot pa konsider nou zis kouma bann konpagnon travay, me osi kouma bann kamarad. Ek zot lamour pou nou telman for ki zot pre pou donn zot lavi pou nou!

15. Ki santiman nou bizin ena konsernan travay ki nou pe fer?

15 Nou ena pli bon travay ki ena. Nou ansegn bann dimounn laverite lor Zeova ek nou devwal bann foste ki Lediab finn fane. (Zan 8:44, NW) Satan met bann fardo bien lour lor bann dimounn kan li fer zot krwar bann foste. Par exanp, li rod fer nou krwar ki Zeova pa pou pardonn nou bann pese ek ki nou pa merit so lamour. Sa li enn fardo bien lour ek enn gro manti! Kan nou al ver Zezi, nou gagn pardon nou bann pese. An realite, Zeova bien kontan nou tou. (Rom. 8:32, 38, 39, NW) Se vremem enn gran lazwa pou ed bann dimounn aprann kont lor Zeova ek trouv zot amelior zot lavi!

KONTIGN GAGN REKONFOR ANBA ZOUG ZEZI

16. Kifer fardo ki Zezi donn nou pou sarye li diferan ar bann lezot fardo ki nou ena?

16 Sa fardo ki Zezi pe demann nou pou sarye la li diferan ar bann lezot fardo ki nou bizin sarye. Par exanp, apre enn lazourne travay, boukou dimounn santi zot extra fatige ek zot pa satisfe. Parkont, apre ki nou’nn pas letan pou servi Zeova ek Zezi, nou gagn enn gran satisfaksion. Apre enn lazourne travay, kitfwa nou bien fatige ek sa demann nou boukou zefor pou asiste renion. Me bien souvan kan nou rant lakaz apre renion, nou santi nou ankouraze ek nou ena plis lafors. Li parey osi kan nou fer zefor pou prese ek kan nou fer nou letid personel, bann benediksion ki nou gagne pli gran ki lenerzi ki nou depanse.

17. Kifer nou bizin realist ek fer atansion?

17 Me nou bizin realist. Nou tou nou ena enn sertin kantite lenerzi. Alor nou bizin fer atansion kouma nou depans sa lenerzi-la. Par exanp, li kapav arive ki nou gaspiy nou lenerzi pou rod bann kitsoz materyel. Get seki Zezi ti dir enn zenom bien ris ki ti demann li: “Ki mo bizin fer pou gagn lavi eternel?” Sa zenom-la ti deza pe obeir Lalwa. Sirman li ti enn bon dimounn parski Levanzil Mark dir ki Zezi ti “bien apresie li.” Zezi ti donn li sa linvitasion-la: “Ale, vann tou to dibien, . . . apre sa vini, swiv mwa.” Zenom-la ti anvi swiv Zezi, me li pa ti anvi abandonn so bann “dibien.” (Mark 10:17-22) Akoz sa, li ti rezet zoug ki Zezi ti propoz li ek li ti kontign res esklav “Larzan.” (Mat. 6:24, NW) Ki to ti pou fer twa?

18. Ki nou bizin fer detanzantan, ek kifer?

18 Detanzantan, li bon ki nou reget nou bann priorite dan lavi. Kifer? Pou fer sir ki nou pe bien servi nou lenerzi. Anou get lexanp enn misie ki apel Mark. Li dir: “Pandan boukou lane, mo ti panse ki mo ti pe amenn enn lavi sinp. Mo ti fer pionie, me mo ti pe servi boukou mo letan ek mo lenerzi pou gagn plis kas ek gagn enn lavi pli konfortab. Mo ti pe esey konpran kifer mo lavi ti’nn vinn difisil. Lerla mo ti realize ki mo ti pe plis rod mo prop lintere. Mo ti pe zis donn Zeova letan ek lenerzi ki ti reste.” Mark ti sanz so fason panse ek so lavi pou ki li kapav fer plis dan servis Zeova. Mark dir: “Parfwa mo trakase akoz larzan, me avek led Zeova ek Zezi, mo reisi sirmont mo bann difikilte.”

19. Kifer li bien inportan ki nou ena enn bon fason panse?

19 Nou pou kontign gagn rekonfor anba zoug Zezi si nou fer trwa kitsoz. Premierman, ena enn bon fason panse. Nou pe fer travay Zeova, alor nou bizin fer li dan so fason. Zeova, Li nou Met, nou nou bann travayer. (Lik 17:10) Mem enn toro bien for riske bles limem ek fatig limem si li kontign al dan so prop direksion ek lager kont zoug ki so met pe dirize. Li parey, si nou esey fer travay Zeova dan nou fason, nou pou rann nou lavi bien difisil. Parkont, si nou les Zeova gid nou, nou pou reisi fer bann kitsoz extraordiner ek nou pou reisi sirmont ninport ki obstak. Pa bliye, personn pa kapav anpes Zeova akonpli so volonte!​—Rom. 8:31; 1 Zan 4:4NW.

20. Ki bizin motiv nou pou al anba zoug Zezi?

20 Deziemman, azir avek bann bon mobil. Nou lobzektif se rann glwar nou Papa, Zeova. Dan premie siek, bann dimounn ki ti touletan anvi gagn plis ek ki ti egois, bien vit ti nepli satisfe ek zot ti abandonn zoug Zezi. (Zan 6:25-27, 51, 60, 66; Fil. 3:18, 19, NW) Parkont, bann ki ti ena enn lamour sinser pou Bondie ek pou zot prosin, ti sarye sa zoug-la avek lazwa toutlong zot lavi lor later avek lespwar pou al servi ar Zezi dan lesiel. Parey kouma zot, nou pou gard nou lazwa si nou sarye zoug Zezi avek bann bon mobil.

21. Dapre Matie 6:31-33, ki kitsoz nou kapav atann ki Zeova fer pou nou?

21 Trwaziemman, ena konfians ki Zeova pou touletan la pou nou. Nou finn swazir pou travay dir pou Zeova ek pou fer bann sakrifis. Zezi ti averti nou ki nou pou gagn persekision. Me nou kapav atann ki Zeova pou donn nou lafors pou andir ninport ki difikilte. Plis nou andire, plis nou pou vinn for. (Zak 1:2-4) Nou kapav osi atann ki Zeova pou donn nou seki nou bizin, ki Zezi pou pran nou swin, ek ki nou bann frer ek ser pou ankouraz nou. (Lir Matie 6:31-33; Zan 10:14; 1 Tes. 5:11) Alor, nou ena tou seki nou bizin pou andir ninport ki difikilte!

22. Pou ki kitsoz nou kapav rekonesan?

22 Sa madam ki Zezi ti geri la ti gagn rekonfor mem zour ki li ti geri. Me pou li kontign gagn rekonfor pou touletan, li ti bizin vinn enn disip Zezi. Dapre twa, ki li ti fer? Sey mazine ki rekonpans li ti pou gagne si li ti aksepte al anba zoug Zezi. Li ti pou al regne avek Zezi dan lesiel! Tou bann sakrifis ki li ti pou fer pou swiv Zezi ti pou paret bien tipti konpare ar gran rekonpans ki li ti pou gagne. Alor, ki nou ena lesperans pou viv dan lesiel ouswa lor later, nou vremem rekonesan pou linvitasion ki Zezi inn donn nou: “Vinn ver mwa!”

KANTIK 13 Kris, Nou Model

^ par. 5 Zezi invit nou tou pou vinn ver li. Ki nou bizin fer pou aksepte so linvitasion? Sa lartik-la pou reponn sa kestion-la, ek pou rapel nou kouma nou kapav gagn rekonfor kan nou travay ansam avek Zezi Kris.

^ par. 1 Matie 11:28-30: 28 Vinn ver mwa, zot tou ki pe rinte ek ki ena fardo lor zot, ek mwa mo pou rekonfort zot. 29 Pran mo zoug lor zot ek aprann ar mwa, parski mo ena enn karakter dou ek enn leker inb, ek zot pou gagn rekonfor. 30 Parski mo zoug li fasil pou sarye ek mo sarz li leze.”

^ par. 61 DESKRIPSION ZIMAZ: Zezi ti rekonfort bann dimounn dan plizir fason.

^ par. 67 DESKRIPSION ZIMAZ: Parey kouma Zezi, enn frer pe rekonfort lezot dan plizir fason.