Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 5

“Servi Zot Letan dan Meyer Fason Posib”

“Servi Zot Letan dan Meyer Fason Posib”

“Fer bien atansion ki zot kondwit pa parey kouma bann dimounn ki pena okenn sazes, me plito kouma bann dimounn ki ena sazes, servi zot letan dan meyer fason posib.”​—EFE. 5:15, 16NW.

KANTIK 8 Nou Refiz Se Zeova

REZIME *

1. Kouma nou kapav pas letan avek Zeova?

 NOU kontan pas letan avek bann dimounn ki nou apresie. Bann konzwin kontan pas letan ansam. Bann zenn kontan pas letan avek zot bann kamarad. Ek nou tou, nou kontan pas letan avek nou bann frer ek ser. Me pli inportan, nou bien kontan pas letan avek nou Bondie. Nou fer sa kan nou priye Li, kan nou lir Labib, ek kan nou medit lor so proze ek so bann zoli kalite. Wi, letan ki nou pase avek Zeova bien inportan!​—Ps. 139:17.

2. Ki difikilte nou kapav gagne?

2 Mem si nou kontan pas letan avek Zeova, nou kapav trouv sa difisil pou trouv letan pou nou bann aktivite spiritiel parski nou bien okipe. Nou travay, nou fami, ek lezot kitsoz ankor, kapav pran boukou nou letan. Lerla, nou nepli ena letan pou priye, etidie Labib, ek medite.

3. Ki kitsoz ankor kapav pran nou letan?

3 Ena enn lot kitsoz ankor ki kapav pran nou letan. Si nou pa fer atansion, nou kapav les bann lezot aktivite pran letan ki nou ti kapav donn Zeova. Par exanp, li bien inportan ki nou pran letan pou rilax inpe. Nou kapav ena bann bon divertisman, me si zot pran tro boukou nou letan, nou pa pou ena ase letan pou bann aktivite spiritiel. Alor, fode pa nou bliye ki bann divertisman, zot pa enn priorite.​—Prov. 25:27; 1 Tim. 4:8.

4. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

4 Dan sa lartik-la, nou pou gete kifer li inportan ki nou swazir bien nou bann priorite. Nou pou gete osi kouma nou kapav servi bien nou letan pou vinn pli pros ar Zeova, ek ki bienfe nou pou gagne kan nou fer sa.

PRAN BANN BON DESIZION; SWAZIR BIEN TO BANN PRIORITE

5. Kouma konsey ki trouv dan Efezien 5:15-17 kapav ed enn zenn pou swazir meyer lavi ki ena?

5 Swazir meyer lavi ki ena. Souvan, bann zenn anvi kone ki direksion zot pou donn zot lavi. Bann profeser ek bann fami ki pa Temwin kapav ankouraz zot pou al liniversite pou ki zot gagn enn bon travay ek boukou kas. Si zot fer sa, kitfwa sa pou pran boukou zot letan. Zot bann paran ek zot bann kamarad dan lasanble kapav ankouraz zot pou fer plis pou Zeova. Zenn, si to kontan Zeova, ki kitsoz kapav ed twa pou pran enn bon desizion? Lir Efezien 5:15-17 (NW) ek medit lor la. (Lir. *) Apre sa, to kapav demann tomem: ‘Ki “volonte Zeova”? Ki desizion pou fer Li plezir? Ki desizion pou ed mwa pou mo bien servi mo letan?’ Pa bliye ki “nou pe viv dan enn move lepok,” ek ki lemond Satan pou detrir biento. To montre ki to ena sazes kan to fer to maximum pou fer bann kitsoz ki fer Zeova plezir.

6. Ki kitsoz Mari ti fer, ek kifer sa ti enn bon desizion?

6 Swazir bien to bann priorite. Pou ki nou kapav servi bien nou letan, nou bizin swazir bien nou bann priorite. Nou aprann sa leson-la kan nou examinn seki ti arive kan Zezi ti vizit Mari ek Mart. Mart ti telman kontan ki Zezi ti vinn kot li, ki li ti prepar enn gran manze pou li. Pandan ki Mart ti pe prepar manze, Mari ti asiz pre ar Zezi ek li ti pe ekout so lansegnman. Pa ti ena nanye demal dan seki Mart ti fer, me Zezi ti dir ki Mari ti “swazir meyer par.” (Lik 10:38-42) Avek letan, kitfwa Mari ti bliye seki li ti manze sa zour-la, me nou kapav sir ki li pa ti bliye bann lansegnman Zezi. Parey kouma Mari ti kontan pas letan avek Zezi, nou osi nou kontan pas letan avek Zeova. Me kouma nou kapav profit bien letan ki nou pase avek Zeova?

PROFIT BIEN LETAN KI NOU PASE AVEK ZEOVA

7. Kifer li bien inportan ki nou priye, ki nou etidie Labib, ek ki nou medite?

7 Nou bizin konpran ki lapriyer, letid Labib, ek meditasion form parti nou ladorasion pou Zeova. Kan nou priye, nou pe koz ar nou Papa ki bien kontan nou. (Ps. 5:7) Kan nou etidie Labib, nou pe aprann ar Zeova, Kikenn ki pli saz dan liniver. (Prov. 2:1-5) Kan nou medit lor bann kitsoz ki nou aprann lor Zeova, nou reflesi lor so bann zoli kalite ek nou rapel bann kitsoz extraordiner ki Li anvi fer pou tou dimounn. Samem meyer fason ki nou kapav servi nou letan! Me kouma nou kapav profit bien letan ki nou pase avek Zeova?

Eski to kapav trouv enn plas trankil pou to fer to letid personel? (Get paragraf 8-9)

8. Ki leson nou kapav aprann ar fason ki Zezi ti servi so letan kan li ti dan dezer?

8 Si posib, rod enn plas ki trankil. Anou get lexanp Zezi. Avan ki li ti koumans so minister, Zezi ti pas 40 zour dan dezer. (Lik 4:1, 2) Dan sa moman kot li ti trankil la, Zezi ti kapav priye Zeova ek medit lor volonte so Papa. Nou kapav sir ki sa ti prepar li pou bann leprev ki li ti pou gagne apre. Ki leson to kapav aprann ar lexanp Zezi? Si to ena enn gran fami, kitfwa to kapav gagn difikilte pou trouv enn plas trankil pou to priye. Si to dan sa sitiasion-la, kitfwa to kapav rod enn plas trankil andeor to lakaz. Se seki Julie fer kann li anvi priye Zeova. Li ek so misie res dan enn ti lapartman dan Lafrans, ek Julie gagn difikilte pou trouv enn moman kot li tousel pou priye Zeova. Julie dir: “Alor, toulezour mo al marse dan enn park. Laba, mo pou tousel ek mo pou plis konsantre pou priye Zeova.”

9. Mem si Zezi ti bien okipe, kouma li ti montre ki so lamitie avek Zeova ti ena boukou valer pou li?

9 Zezi ti bien okipe. Pandan so minister, enn lafoul dimounn ti swiv li partou ek zot tou ti anvi pas letan avek li. Enn fwa, “tou dimoun dan landrwa finn rasanble devan laport” pou trouv li. Kanmem sa, Zezi ti fer sir ki li ena letan pou priye. Avan ki soley leve, li ti trouv “enn landrwa retire” kot li ti kapav pas letan tousel avek so Papa.​—Mark 1:32-35.

10-11. Dapre Matie 26:40, 41, ki kitsoz Zezi ti ankouraz so bann zapot pou fer, me ki ti arive?

10 Lanwit avan so lamor, ankor enn fwa, Zezi ti rod enn plas trankil kot li ti kapav medite ek priye. Alor, li ti al dan zardin Zetsemani. (Mat. 26:36) Laba, Zezi ti dir so bann disip enn kitsoz bien inportan lor lapriyer.

11 Anou gete seki ti arive. Kan zot ti ariv dan zardin Zetsemani, kitfwa ti fini minwi pase. Avan ki li al priye, Zezi dir so bann zapot: “Res la avek mwa, pa dormi.” (Mat. 26:37-39) Me pandan ki li ti pe priye, zot ti gagn somey. Kan li ti trouv zot pe dormi, ankor enn fwa Zezi ti dir zot: “Veye, priye.” (Lir Matie 26:40, 41.) Zezi ti kone ki zot ti bien strese ek fatige. Akoz sa, avek boukou konpasion, Zezi ti rekonet ki “laser feb.” Me kanmem sa, de fwa ankor, Zezi ti al priye ek kan li ti retourne, olie ki li trouv zot pe priye, zot ti pe dormi.​—Mat. 26:42-45.

Eski to kapav priye dan enn moman kot to mwin fatige? (Get paragraf 12)

12. Si parfwa nou tro strese ouswa tro fatige pou priye, ki nou kapav fer?

12 Swazir bon moman. Parfwa, nou kapav tro strese ouswa tro fatige pou priye. Si sa finn deza ariv twa, to kapav sir ki sa finn deza ariv boukou parmi nou. Me ki to kapav fer? Sertin dimounn ki ti abitie priye Zeova aswar, finn remarke ki li pli bon ki zot priye dan lapremidi kan zot mwin fatige. Ena lezot ki’nn remarke ki zot plis konsantre kan zot priye dan sertin pozision, kouma par exanp, kan zot asize ouswa kan zot azenou. Me ki to kapav fer si to tro trakase ouswa tro dekouraze pou priye? Dir Zeova seki to resanti. To kapav sir ki nou Papa ki ena boukou mizerikord pou konpran twa.​—Ps. 139:4.

Eski to kapav evit reponn bann mesaz ouswa bann e-mail pandan renion? (Get paragraf 13-14)

13. Kouma bann laparey elektronik kapav pran letan ki nou sipoze donn Zeova?

13 Pa les nanye deranz twa kan to pe etidie. Apart lapriyer, ena lezot kitsoz osi ki kapav ed nou pou ena enn bon lamitie avek Zeova. Kan nou etidie Labib ek kan nou asiste bann renion, sa kapav ed nou pou vinn pli pros avek Bondie. Kan to etidie ek kan to dan renion, ki to kapav fer pou to servi bien to letan? Demann tomem, ‘Ki kitsoz abitie deranz mwa kan mo pe etidie ouswa kan mo dan renion? Dan sa bann moman-la, eski mo abitie gagn bann call, bann e-mail, ouswa bann mesaz lor mo portab ouswa lor mo bann lezot laparey elektronik?’ Azordi, boukou dimounn ena bann laparey elektronik, ek zot bien itil. Sertin exper dir ki, kan nou pe esey konsantre ek ki nou ena nou portab akote ar nou, sa kapav dekonsantre nou. Enn profeser dan sikolozi, dir: “To aret konsantre lor seki to pe fer parski to pe reflesi lor enn lot kitsoz.” Avan bann lasanble, prezidan lasanble souvan dir nou regle nou bann laparey elektronik dan enn fason ki zot pa pou deranz lezot. Eski to kapav fer parey kan to tousel, pou ki to bann laparey elektronik pa deranz twa ek pran letan ki to sipoze donn Zeova?

14. Dapre Filipien 4:6, 7, kouma Zeova kapav ed nou pou res konsantre?

14 Demann Zeova ed twa pou res konsantre. Kan to remarke ki to pe koumans reflesi lor lezot kitsoz kan to pe etidie ouswa kan to dan renion, demann Zeova pou ed twa. Si to trakase, kitfwa to kapav gagn difikilte pou res konsantre lor bann kitsoz spiritiel, me li bien inportan ki to fer sa. Priye Zeova pou ki Li donn twa lape ki kapav protez to leker ek to “lespri.”​—Lir Filipien 4:6, 7.

TO GAGN BANN BIENFE KAN TO PAS LETAN AVEK ZEOVA

15. Sit enn bienfe ki nou gagne kan nou pas letan avek Zeova.

15 Si to pran letan pou pans Zeova, pou koz avek Li, ek pou ekout Li, to pou gagn boukou bienfe. Premierman, to pou pran bann pli bon desizion. Labib dir nou ki “enn kikenn ki mars avek bann dimounn ki ena lasazes pou gagn lasazes.” (Prov. 13:20) Plis to pas letan avek Zeova, plis to pou gagn lasazes. Lerla, to pou konpran pli bien seki to bizin fer pou fer Li plezir, ek to pa pou pran bann desizion ki pou fer Li lapenn.

16. Kan nou pas letan avek Zeova, kouma sa kapav fer nou vinn bann pli bon ansegnan?

16 Deziemman, to pou vinn enn pli bon ansegnan. Kan nou fer letid enn kikenn, enn parmi bann lobzektif ki nou ena, se pou ed li pou vinn pli pros ar Zeova. Plis nou koz avek Zeova, plis nou lamour pou Li pou grandi, ek plis nou pou kapav ansegn nou etidian pou kontan Zeova. Anou pran lexanp Zezi. Li ti ena telman boukou lamour kan li ti koz lor Zeova, ki sa ti ed so bann disip pou kontan Zeova zot osi.​—Zan 17:25, 26.

17. Kan nou priye Zeova ek kan nou etidie Labib, kouma sa kapav ranforsi nou lafwa?

17 Trwaziemman, to lafwa pou vinn pli for. Reflesi lor seki arive kan to demann Zeova pou gid twa, rekonfort twa, ek soutenir twa. Sak fwa ki Li reponn to bann lapriyer, to lafwa vinn pli for. (1 Zan 5:15) Ki kitsoz kapav ed twa ankor pou ranforsi to lafwa? To letid personel. Pa bliye ki bann ‘dimoun gagn lafwa par seki zot tande.’ (Rom. 10:17) Me pou ki to lafwa vinn for, li pa ase ki to ena zis enn konesans. Ki kitsoz ankor to bizin fer?

18. Servi enn lexanp pou montre kifer nou bizin medite.

18 Nou bizin medit lor seki nou aprann. Anou get lexanp ekrivin Psom 77. Li ti trakase parski li ti panse ki li ek bann lezot Izraelit ti perdi faver Zeova. Li ti telman trakase ki li pa ti pe dormi aswar. (Verse 2-8) Ki li ti fer? Li ti dir Zeova: “Mo pou medit lor tou seki to finn fer; mo pou reflesi lor tou to bann gran explwa.” (Verse 12) Biensir, sa ekrivin Psom la ti bien kone seki Zeova ti fer pou So pep dan lepase. Me li ti telman trakase ki li ti demann limem: “Eski Bondie finn aret montre konpasion? Eski so lakoler finn ferm so leker?” (Verse 9) Alor, li ti medit lor seki Zeova ti fer dan lepase ek kouma Zeova ti montre mizerikord ek konpasion. (Verse 11) Lerla, li ti sir ki Zeova pa ti pou abandonn So pep. (Verse 15) Dan mem fason, kan to medit lor seki Zeova inn fer pou so bann serviter ek lor seki Li’nn fer pou twa, to lafwa pou vinn pli for.

19. Ki bienfe ankor nou pou gagne kan nou pas letan avek Zeova?

19 Katriemman, ek rezon pli inportan, to lamour pou Zeova pou grandi. Lamour, plis ki ninport ki lezot kalite, pou motiv twa pou obeir Zeova, pou fer bann sakrifis pou fer Li plezir, ek pou andir bann difikilte. (Mat. 22:37-39; 1 Kor. 13:4, 7; 1 Zan 5:3) Pena nanye ki pli inportan ki ena enn bon lamitie avek Zeova!​—Ps. 63:1-8.

20. Kouma to kapav fer sir ki to pas letan avek Zeova?

20 Pa bliye ki lapriyer, letid Labib, ek meditasion form parti nou ladorasion pou Zeova. Parey kouma Zezi, rod enn plas ki trankil pou to kapav pas letan avek Zeova. Pa les nanye deranz twa kan to pe etidie. Kan to pe fer to bann laktivite spiritiel, demann Zeova pou ed twa pou res konsantre. Si to servi bien to letan asterla, Zeova pou beni to bann zefor, ek to pou kapav viv pou touletan dan lemond nouvo.​—Mark 4:24.

KANTIK 28 Gagn Lamitie Zeova

^ Zeova se nou pli bon kamarad. Nou lamitie avek Li ena boukou valer pou nou ek nou anvi aprann konn Li pli bien. Sa pran letan pou aprann konn enn kikenn. Dan mem fason, sa pou pran boukou letan pou kontign devlop enn bon lamitie avek Zeova. Azordi, nou tou nou bien okipe. Alor, kouma nou kapav trouv letan pou vinn pli pros ar Zeova, ek ki bienfe nou pou gagne kan nou fer sa?

^ Efezien 5:15-17:15 Fer bien atansion ki zot kondwit pa parey kouma bann dimounn ki pena okenn sazes, me plito kouma bann dimounn ki ena sazes, 16 servi zot letan dan meyer fason posib, parski nou pe viv dan enn move lepok. 17 Akoz samem aret vinn kouma bann dimounn ki pa rezonab, me kontign konpran ki volonte Zeova ete.”