Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 28

Anou Rezet Lespri Konpetision ek Favoriz Lape

Anou Rezet Lespri Konpetision ek Favoriz Lape

“Fode pa nou fer vantar, pa fer konpetision ar nou kamarad, ek pa anvie lezot.”​—GAL. 5:26NW.

KANTIK 101 Travay Ansam dan Linite

REZIME *

1. Ki lefe lespri konpetision kapav ena lor bann dimounn?

DAN lemond azordi, boukou dimounn egois ek zot ena lespri konpetision. Par exanp, enn biznesmenn ki anvi fer pli bien ki so bann kamarad, li pa pou ezite pou fer lezot ditor. Enn zwer kapav bles enn lot zwer par expre pou li gagn enn match. Enn zelev pa pou ezite pou gore pandan enn lexame pou ki li kapav al dan enn pli bon lekol. Antan ki Kretien, nou kone ki sa kalite kondwit-la move, parski li form parti seki “laser” prodir. (Gal. 5:19-21) Me eski li posib ki sertin frer ek ser ankouraz lespri konpetision dan lasanble, san ki zot rann zot kont? Sa kestion-la bien inportan parski lespri konpetision kapav afekte linite enn lasanble.

2. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

2 Dan sa lartik-la, nou pou examinn bann defo ki kapav fer nou ena lespri konpetision dan lasanble, ek nou pou examinn osi lexanp bann fidel serviter Zeova dan lepase, ki ti rezet lespri konpetision. Pou koumanse, anou gete ki kitsoz kapav fer nou azir dan sa fason-la.

EXAMINN TO BANN MOBIL

3. Ki bann kestion nou bizin poz noumem?

3 Detanzantan, li bon ki nou examinn nou bann mobil. Nou kapav demann noumem: ‘Eski mo santi mwa pli bien kan mo panse ki mo pli bon ki lezot? Eski mo travay dir dan lasanble parski mo anvi vinn pli bon ki lezot? Ouswa eski mo fer mo best pou Zeova parski mo anvi fer Li plezir?’ Kifer nou bizin poz noumem sa bann kestion-la? Anou gete seki Labib dir.

4. Dapre Galat 6:3, 4, kifer fode pa nou konpar noumem ar lezot?

4 Labib dir nou ki fode pa nou konpar noumem ar lezot. (Lir Galat 6:3, 4.) Kifer? Premierman, si nou panse ki nou pe fer pli bien ki lezot, nou riske vinn fier. Ek deziemman, si nou panse ki lezot pe fer pli bien ki nou, nou riske dekouraze. Dan toulede ka, sa bann fason panse-la pa bon. (Rom. 12:3) Enn ser ki apel Katerina * ek ki res Lagres, dir: “Mo ti ena labitid pou konpar momem ar lezot. Mo ti trouv zot pli zoli ki mwa, pli efikas dan predikasion ki mwa, ek zot ti fer kamarad pli fasilman ki mwa. Alafin, mo ti santi mwa inferyer.” Fode pa nou bliye ki Zeova finn atir nou ver Li, pa parski nou zoli, nou koz bien, ouswa nou popiler. Li’nn atir nou ver Li parski nou kontan Li ek nou anvi obeir so Garson.​—Zan 6:44; 1 Kor. 1:26-31.

5. Ki nou aprann ar lexanp Frer Hyun?

5 Enn lot kestion ki nou kapav poz noumem se: ‘Eski lezot trouv mwa kouma enn kikenn ki favoriz lape, ouswa kouma enn kikenn ki pe touletan gagn problem ar lezot?’ Anou get lexanp enn frer ki apel Hyun ek ki res Kore Disid. Pandan enn tan, li ti panse ki bann frer ki ena responsabilite dan lasanble ti pe esey fer pli bien ki li, ek li ti konsider zot kouma bann rival. Hyun dir: “Mo ti pe kritik sa bann frer-la, ek souvan mo pa ti dakor ar seki zot ti dir.” Ki konsekans sa finn ena? Hyun dir: “Mo latitid ti kree divizion dan lasanble.” Sertin parmi so bann kamarad ti ed li pou konpran ki so latitid pa ti bon. Hyun inn fer bann sanzman, ek azordi li enn bon ansien. Si nou remarke ki nou ena enn tandans pou ankouraz lespri konpetision olie ki nou favoriz lape, deswit nou bizin fer bann sanzman.

REZET VANTARDIZ EK LANVI

6. Dapre Galat 5:26, ki defo kapav fer nou ena lespri konpetision?

6 Lir Galat 5:26, NW. * Ki defo kapav fer nou ena lespri konpetision? Enn premie defo se vantardiz. Enn kikenn ki vantar, li orgeye ek egois. Enn deziem defo se lanvi. Enn kikenn ki anvie lezot, li pa zis rod gagn bann kitsoz ki lezot ena, me li anvi osi anpes lezot ena sa bann kitsoz-la. An realite, enn kikenn ki anvie so kamarad, li ena laenn pou li. Nou vremem anvi rezet sa bann vilin defo la!

7. Ki lexanp nou kapav servi pou montre ki lorgey ek lanvi zot bien danzere?

7 Nou kapav konpar lorgey ek lanvi ar bann ti salte ki kapav kontaminn kerozenn ki bann avion servi. Kitfwa avion-la pou dekole, me bann salte-la kapav blok bann tiyo kerozenn. Lerla, zis avan ki avion-la aterir, li kapav perdi pwisans ek li kraze. Dan mem fason, enn kikenn kapav pe servi Zeova depi lontan, me si li ena lorgey ek lanvi, li kapav kraze lor plan spiritiel. (Prov. 16:18) Li pou aret servi Zeova, li pou fer limem ditor, ek li pou fer lezot osi ditor. Alor, ki nou bizin fer pou rezet lorgey ek lanvi?

8. Kouma nou kapav rezet vantardiz?

8 Nou kapav rezet vantardiz kan nou swiv konsey ki lapot Pol ti donn bann Filipien. Li ti dir: “Pa fer nanye avek lide pou lev lager ni pou met zotmem an avan, me avek limilite konsider lezot pli siperyer ki zot.” (Fil. 2:3, NW) Si nou konsider lezot kouma pli siperyer ki nou, nou pa pou fer konpetision ar bann ki kitfwa ena plis kapasite ki nou. Okontrer, nou pou bien kontan pou zot, sirtou si zot pe servi zot bann kapasite pou donn loner Zeova. Ek si enn Kretien, ki ena boukou kapasite, li aplik konsey lapot Pol, li pou apresie nou bann zoli kalite. Lerla, nou tou nou pou favoriz lape ek linite dan lasanble.

9. Ki nou kapav fer pou nou pa anvie nou bann frer ek ser?

9 Nou kapav rezet lanvi kan nou kiltiv modesti, setadir kan nou rekonet nou bann limit. Si nou ena modesti, nou pa pou esey montre ki nou pli kone, ouswa ki nou ena plis kapasite ki lezot. Okontrer, nou pou esey aprann ar bann ki ena plis kapasite ki nou. Par exanp, si enn frer dan lasanble fer bann bon diskour, nou kapav demann li kouma li prepar so bann diskour. Si enn ser konn kwi bann bon manze, nou kapav rod bann konsey ar li. Ek si enn zenn Kretien gagn difikilte pou fer kamarad ar lezot, li kapav demann konsey ar enn kikenn ki fer kamarad fasilman. Kan nou fer sa bann kitsoz-la, nou pa pou anvie lezot me nou pou amelior nou bann kapasite.

APRANN AR BANN LEXANP BIBLIK

Zedeon ti ena limilite, gras-a sa li’nn reisi gard lape ar bann zom tribi Efraim (Get paragraf 10-12)

10. Ki difikilte Zedeon ti gagne?

10 Anou gete seki ti arive ant Zedeon, ki ti sorti dan tribi Manase, ek bann zom ki ti sorti dan tribi Efraim. Zeova ti ed Zedeon ek so 300 zom pou gagn laviktwar lor zot bann lennmi, ek zot ti kapav fer vatar akoz sa, me zot pa ti fer li. Bann zom tribi Efraim ti al get Zedeon, pa pou felisit li, me pou diskit avek li. Zot ti ankoler ar Zedeon parski, o-koumansman, li pa ti invit zot pou al lager kont bann lennmi Bondie. Zot ti telman trakase pou loner zot tribi, ki zot pa ti trouv seki ti pli inportan, setadir ki Zedeon ti donn loner nom Zeova ek ki li ti protez So pep.​—Ziz 8:1.

11. Kouma Zedeon ti reponn bann zom tribi Efraim?

11 Avek limilite, Zedeon ti dir bann zom tribi Efraim: “Ki mo’nn fer an konparezon ar zot?” Lerla, li ti rapel zot kouma Zeova ti servi zot pou fer bann kitsoz extraordiner. Kan bann zom Efraim ti tann tousala, zot ti nepli ankoler. (Ziz 8:2, 3) Zedeon ti dispoze pou met so fierte dekote pou ki ena lape parmi pep Bondie.

12. Ki nou aprann ar lexanp bann zom tribi Efraim ek Zedeon?

12 Ki nou aprann ar lexanp bann zom tribi Efraim ek Zedeon? Nou aprann ki li pli inportan ki nou donn loner Zeova, olie ki nou rod nou prop loner. Bann sef fami ek bann ansien kapav tir leson ar lexanp Zedeon. Si enn kikenn ankoler akoz enn kitsoz ki nou’nn fer, nou bizin esey konpran kifer li ankoler. Nou kapav osi felisit sa dimounn-la pou bann bon kitsoz ki li’nn fer. Pou nou fer sa, nou bizin ena limilite, sirtou si nou kone ki dimounn-la an-tor. Seki pli inportan, se pa montre ki nou ena rezon, me se gard enn bon relasion avek nou bann frer ek ser.

Ann ti ena konfians ki Zeova ti pou ed li, gras-a sa li ti rekoumans santi li anpe (Get paragraf 13-14)

13. Ki difikilte Ann ti bizin sirmonte, ek kouma li ti fer sa?

13 Anou reflesi lor lexanp Ann. Li ti marye ar enn Levit ki ti bien kontan li ek ki ti apel Elkana. Me Elkana ti ena enn lot madam ki ti apel Penina. Elkana ti kontan Ann plis ki Penina. Selman, “Penina ti ena bann zanfan, me Ann pa ti ena zanfan.” Akoz sa, Penina “pa ti aret boufonn [Ann] pou agas li.” Ki Ann ti resanti? Li ti bien deprime! “Li ti plore ek li pa ti manze.” (1 Sam. 1:2, 6, 7) Labib pa dir ki Ann ti esey tir vanzans kont Penina. Parkont, Labib dir ki Ann ti devid so leker ar Zeova ek ki li ti ena konfians ki Zeova ti pou ed li. Eski Penina ti sanz so latitid anver Ann? Labib pa dir nanye lor la. Me nou kone ki Ann ti rekoumans santi li anpe, parski Labib dir: “So figir ti nepli paret trakase.”​—1 Sam. 1:10, 18.

14. Ki nou aprann ar lexanp Ann?

14 Ki nou aprann ar lexanp Ann? Si enn kikenn provok twa, pa bliye ki to ena kontrol lor sitiasion-la. To pa oblize rant dan zwe sa dimounn ki pe provok twa la. Olie ki to rann lemal pou lemal, esey fer lape ar sa dimounn-la. (Rom. 12:17-21) Ek mem si li pa sanze, to pou anpe ek to pou ere.

Apolos ek Pol pa ti bann rival parski zot ti kone ki Zeova ti pe beni zot travay (Get paragraf 15-18)

15. Ki pwin komin ti ena ant Apolos ek Pol?

15 Anou gete ki nou kapav aprann ar lexanp Apolos ek Pol. Toulede zom ti konn bien bann Lekritir. Zot ti bien popiler ek zot ti bann bon ansegnan. Ek toulede ti fer boukou disip. Me zot pa ti konsider zot kamarad kouma enn rival.

16. Ki kalite dimounn Apolos ti ete ?

16 Apolos ti “sorti Aleksandri,” enn landrwa bien popiler dan premie siek, kot bann dimounn ti al aprann. Li ti enn bon orater, ek li ti “ena enn gran konesans Lekritir.” (Zist. 18:24) Kan Apolos ti pe servi dan Korint, sertin frer dan lasanble ti montre ki zot ti plis kontan Apolos ki bann lezot frer, parmi ti ena Pol. (1 Kor. 1:12, 13) Eski Apolos ti ankouraz sa kalite latitid-la? Nou pa krwar ki li ti fer sa. Kifer? Parski inpe letan apre ki Apolos ti kit Korint, Pol ti ankouraz li pou retourn laba. (1 Kor. 16:12) Pol pa ti pou fer sa si li ti panse ki Apolos ti pe kree divizion dan lasanble. Li kler ki Apolos ti servi so bann kapasite dan enn bon fason, setadir li ti pres bonn nouvel ek li ti fortifie so bann frer. Nou kapav sir osi ki Apolos ti ena limilite. Par exanp, Labib pa dir ki li ti ofanse kan Akila ek Prisil “ti explik li volonte Bondie dan enn fason pli exakt.”​—Zist. 18:24-28NW.

17. Kouma Pol ti favoriz lape?

17 Lapot Pol ti kone ki Apolos ti pe fer enn bon travay. Me Pol pa ti trouv Apolos kouma enn rival. Kan nou lir seki Pol ti ekrir lasanble Korint, nou trouve ki Pol ti ena limilite ek modesti. Li pa ti kontan kan bann dimounn ti dir “Mo swiv Pol.” Okontrer, li ti donn tou laglwar Zeova ek Zezi Kris.​—1 Kor. 3:3-6.

18. Dapre 1 Korintien 4:6, 7, ki nou aprann ar lexanp Apolos ek Pol?

18 Ki nou aprann ar lexanp Apolos ek Pol? Kitfwa nou travay dir pou Zeova, ek kitfwa nou’nn ed boukou dimounn pou pran batem. Me nou kone ki se gras-a benediksion Zeova ki nou reisi fer tousala. Enn deziem leson ki nou aprann se, plis nou ena responsabilite, plis nou kapav favoriz lape dan lasanble. Nou bien rekonesan kan bann ansien ek bann asistan ministeryel ede pou ki ena lape ek linite ant bann frer ek ser. Zot fer sa kan zot donn nou bann konsey ki sorti dan Labib. Zot pa atir latansion lor zotmem. Okontrer, zot ed lasanble pou obeir ek swiv lexanp Zezi Kris.​—Lir 1 Korintien 4:6, 7.

19. Ki kitsoz sakenn parmi nou kapav fer? (Get lankadre “ Rezet Lespri Konpetision.”)

19 Bondie inn donn sakenn parmi nou bann kapasite. Nou kapav servi sa bann kapasite-la “pou ed sakenn [nou] kamarad.” (1 Pier 4:10, NW) Kitfwa nou panse ki bann kitsoz ki nou fer pena linportans. Me sak ti kitsoz ki nou fer pou favoriz lape dan lasanble, zot kouma bann ti koutir ki tini diferan pies latwal ansam pou fer enn zoli linz. Alor, anou kontign fer zefor pou rezet lespri konpetision. Ek anou bien deside pou fer tou seki nou kapav pou favoriz lape ek linite dan lasanble.​—Efe. 4:3.

KANTIK 80 ‘Goute, Gete Ki Zeova Li Bien Bon’

^ par. 5 Enn po an-arzil kapav kase si li fele plizir plas. Dan mem fason, enn lasanble riske divize si ena lespri konpetision ant bann frer ek ser. Si pena linite dan enn lasanble, li pa pou enn plas kot kapav ador Bondie dan lape. Dan sa lartik-la, nou pou examine kifer nou bizin rezet lespri konpetision ek seki nou kapav fer pou favoriz lape dan lasanble.

^ par. 4 Finn sanz sertin nom dan sa lartik-la.

^ par. 6 Galat 5:26: “Fode pa nou fer vantar, pa fer konpetision ar nou kamarad, ek pa anvie lezot.”