Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 32

Swiv Lexanp Zeova—Vinn enn Kikenn Ki Rezonab

Swiv Lexanp Zeova—Vinn enn Kikenn Ki Rezonab

“Ki tou dimounn kone ki zot rezonab.”​—FIL. 4:5.

KANTIK 89 Obeir ek Ekoute, To Pou Beni

REZIME a

Ki kalite pie to ti pou kontan ete? (Get paragraf 1)

1. Kifer nou kapav konpar bann Kretien ar sertin pie? (Get zimaz osi.)

 ESKI to’nn deza trouve seki ariv enn pie koko kan enn divan bien for soufle? Li kabose, me li pa kase! Sa lexanp-la montre nou enn kalite ki sertin pie ena: zot flexib. Nou osi nou bizin flexib kan bann sitiasion sanze dan nou lavi. Lerla, nou pou kapav kontign servi Zeova ar lazwa. Kouma nou kapav flexib? Kan nou sitiasion sanze, nou bizin rezonab ek adapte nou. Nou montre ki nou rezonab osi kan nou respekte desizion ek lopinion lezot.

2. Ki kalite pou ed nou pou adapte kan nou sitiasion sanze, ek ki nou pou examine dan sa lartik-la?

2 Nou bann serviter Zeova, alor nou bizin rezonab. Nou bizin osi ena limilite ek konpasion. Dan sa lartik-la, nou pou gete kouma sa bann kalite-la inn ed sertin Kretien pou adapte zot kan zot sitiasion inn sanze. Nou pou trouve osi kouma sa bann kalite-la kapav ed nou. Me pou koumanse, anou gete kouma Zeova ek Zezi ti montre ki zot rezonab.

ZEOVA EK ZEZI ZOT REZONAB

3. Ki prev nou ena ki Zeova Li rezonab?

3 Labib dir ki Zeova Li enn “Gran Ros” parski Li ferm ek solid. (Det. 32:4) Selman, Zeova Li rezonab osi. Amezir ki sa lemond-la pe sanze, Zeova pe kontign adapte Li pou ki so proze realize. Zeova inn kree bann dimounn dan so resanblans, alor Li’nn donn nou osi kapasite pou adapte nou kan nou sitiasion sanze. Gras-a bann prinsip ki ena dan Labib, nou kapav pran bann bon desizion, mem kan nou gagn bann difikilte. Lexanp Zeova ek bann prinsip ki Li’nn donn nou dan Labib, se bann prev ki mem si Li enn “Gran Ros,” Li rezonab osi.

4. Donn enn lexanp pou montre ki Zeova Li rezonab. (Levitik 5:7, 11)

4 Zeova touletan azir dan enn fason parfe ek rezonab. Li pa strikt ar bann imin. Anou gete kouma Zeova ti rezonab ar bann Izraelit. Bann Izraelit ti bizin fer bann sakrifis pou Zeova. Selman, Li pa ti atann ki bann dimounn ris ek bann dimounn pov donn Li mem sakrifis. Zeova ti les sak dimounn donn Li enn sakrifis dapre so sitiasion.​—Lir Levitik 5:7, 11.

5. Donn bann lexanp ki montre ki Zeova ena limilite ek konpasion.

5 Zeova rezonab parski Li ena limilite ek konpasion. Anou get enn lexanp limilite Zeova. Avan ki Li detrir lavil Sodom, Zeova ti avoy bann anz pou donn Lot bann instriksion. Lot ti bizin sove ek al dan bann montagn. Selman, Lot ti gagn per pou al laba. Alor, li ti sipliy Zeova pou ki li ek so fami al dan lavil Zoar, enn ti lavil ki Zeova ti pou detrir. Zeova ti kapav dir Lot ki li oblize obeir So bann instriksion. Me olie sa, Zeova ti les Lot al Zoar, ek Li pa ti detrir sa lavil-la. (Zen. 19:18-22) Plizir santenn lane apre, Zeova ti montre konpasion anver bann abitan Niniv. Li ti avoy so profet Zonas pou anons destriksion lavil Niniv ek so bann abitan. Me kan bann Ninivit ti repanti, Zeova ti pardonn zot ek Li pa ti detrir lavil-la.​—Zonas 3:1, 10; 4:10, 11.

6. Donn bann lexanp ki montre ki Zezi rezonab parey kouma so Papa.

6 Parey kouma so Papa, Zezi osi rezonab. Zezi ti vinn lor later pou pres ar “bann mouton perdi dan nasion Izrael,” ek li ti rezonab kan li ti fer sa. Enn fwa, enn madam ki pa ti enn Zwif ti sipliy Zezi pou geri so tifi ki ti pe “extra soufer parski li [ti] posede par enn demon.” Zezi ti montre ki li ti ena konpasion kan li ti geri sa tifi-la. (Mat. 15:21-28) Anou get enn lot lexanp. Kan li ti lor later, Zezi ti dir: ‘Tou dimounn ki dir ki li pa mo disip, mwa osi mo pou dir ki li pa mo disip.’ (Mat. 10:33) Me kan Pier trwa fwa ti dir ki li pa konn Zezi, eski Zezi ti rezet li? Non. Zezi ti trouv lafwa Pier, ek li ti trouve ki Pier ti repanti. Apre so rezireksion, Zezi ti aparet ar Pier ek li ti montre Pier ki li kontan li ek ki li’nn pardonn li.​—Lik 24:33, 34.

7. Dapre Filipien 4:5, ki repitasion nou bizin ena?

7 Nou’nn trouve ki Zeova ek Zezi rezonab. Me ki nou kapav dir lor nou-mem? Zeova anvi ki nou rezonab. (Lir Filipien 4:5.) Enn Labib tradir sa verse-la koumsa: “Nou bizin ena repitasion enn kikenn ki rezonab.” Alor, nou bizin demann nou-mem: ‘Eski lezot trouv mwa kouma enn kikenn ki rezonab, enn kikenn ki pa persiste ek ki sede? Ouswa eski zot trouv mwa kouma enn kikenn ki strikt, ki dir, ek ki teti? Eski mo persiste ar lezot pou zot fer bann kitsoz dan mo fason? Ouswa eski mo ekout lopinion lezot ek mo sede kan bizin?’ Plis nou rezonab, plis nou imit Zeova ek Zezi. Anou get de domenn kot nou bizin rezonab: (1) kan nou sitiasion sanze, ek (2) kan lezot pa pran mem desizion ek pena mem lopinion ki nou.

REZONAB KAN NOU SITASION SANZE

8. Ki kitsoz kapav ed nou pou nou rezonab kan nou sitiasion sanze? (Get not.)

8 Nou bizin rezonab kan nou sitiasion sanze. Kan ena bann sanzman, nou kapav gagn bann difikilte ki nou pa atann. Par exanp, san ki nou atann, nou kapav gagn enn maladi bien grav. Ouswa kan ena bann sanzman ekonomik ouswa politik dan pei, nou kapav pas par bann sitiasion bien difisil. (Ekle. 9:11; 1 Kor. 7:31) Nou kapav osi gagn bann difikilte kan ena bann sanzman dan lorganizasion. Me ninport ki difikilte arive, nou pou reisi adapte si nou fer sa kat kitsoz-la: (1) aksepte ki nou sitiasion inn sanze, (2) res konsantre lor lavenir, pa lor lepase, (3) res pozitif, ek (4) ed lezot. b Anou gete kouma sertin frer ek ser inn gagn bann bienfe kan zot inn met an pratik sa kat kitsoz-la.

9. Kouma enn koup misioner inn reisi fer fas ar zot bann difikilte?

9 Aksepte ki to sitiasion inn sanze. Emanuele ek Francesca ti al servi kouma misioner dan enn pei. Zis kouma zot ti pe koumans aprann koz lang sa pei-la ek aprann konn bann frer ek ser zot lasanble, pandemi COVID-19 inn koumanse ek zot inn bizin res konfine. Inpe apre, san ki personn atann, Francesca so mama inn mor. Francesca ti anvi al get so fami, me li pa ti kapav vwayaze akoz pandemi. Ki kitsoz ti ed Francesca pou fer fas ar tou sa bann difikilte-la? Premierman, Emanuele ek Francesca ti priye Zeova ansam. Zot ti demann Li so sazes pou ki zot reisi fer fas ar zot sitiasion sak zour, ek pou ki zot pa trakase plis ki bizin. Gras-a so lorganizasion, Zeova ti reponn zot lapriyer dan moman ki bizin. Par exanp, dan enn video, interview enn frer ti bien ankouraz zot. Frer-la ti dir: “Pli vit nou aksepte ki nou sitiasion inn sanze, pli vit nou pou kapav regagn nou lazwa. Lerla, nou pou kapav kontign fer nou maximum pou Zeova.” c Deziemman, zot ti desid pou vinn pli efikas pou pres par telefonn, ek zot ti mem koumans enn letid Labib. Trwaziemman, zot ti aksepte lankourazman bann frer ek ser zot lasanble, ek zot ti bien rekonesan anver bann-la. Pandan enn an, sak zour enn ser zot lasanble ti avoy zot enn ti mesaz avek enn verse Labib ankourazan ladan. Parey kouma Emanuele ek Francesca, kan nou aksepte ki nou sitiasion inn sanze, nou pou zwaye ar seki nou pe kapav fer.

10. Kouma enn ser ti adapte li kan ti ena enn gran sanzman dan so lavi?

10 Res konsantre lor lavenir, ek res pozitif. Christina, enn ser ki’nn kit Roumani pou al res Zapon, ti abitie asiste bann renion dan enn lasanble Angle. Me kan ti aret fer renion an Angle, li ti bien dekouraze. Selman, li pa ti res konsantre lor seki ti arive. Okontrer, li ti desid pou fer so best dan teritwar ek lasanble Zapone kot li ti ete. Li ti demann enn kamarad travay pou ed li pou aprann koz Zapone pli bien. Madam-la ti dakor pou servi Labib ek brosir Viv Ere pou Touletan! pou ed Christina pou aprann koz Zapone. Avek letan, Christina ti aprann koz Zapone pli bien, ek madam-la ti koumans interese ar laverite. Kan nou res konsantre lor lavenir ek nou res pozitif, bann sanzman ki arive dan nou lavi kapav fer nou gagn bann bienfe ki nou pa atann.

11. Ki kitsoz ti ed enn koup pou fer fas ar zot bann problem finans?

11 Ed lezot. Dan enn pei kot nou laktivite interdi, enn koup ti koumans gagn bann problem finans kan zot pei ti fer fayit. Ki zot ti fer pou adapte zot ar sa sitiasion-la? Premierman, zot ti diminie zot bann depans. Apre sa, olie ki zot res konsantre lor zot bann problem, zot ti fer zot best pou ed lezot ek zot ti pas boukou letan dan predikasion. (Zist. 20:35) Frer-la ti dir: “Parski nou ti pas boukou letan dan predikasion, nou pa ti ena letan pou pans bann kitsoz negatif.” Kan nou sitiasion sanze, fode pa nou bliye ki li bien inportan ki nou kontign ed lezot, sirtou kan nou prese.

12. Kouma Pol ti montre ki li ti rezonab kan li ti prese, ek kouma nou kapav swiv so lexanp?

12 Dan predikasion osi nou bizin rezonab. Kifer? Parski nou zwenn bann dimounn ki’nn grandi dan diferan lanvironnman, ek zot ena diferan krwayans ek diferan kiltir. Lapot Pol ti adapte li ar bann dimounn ki li ti zwenn. Anou gete seki nou kapav aprann ar so lexanp. Zezi ti fer Pol vinn “enn zapot bann nasion.” (Rom. 11:13) Pol ti bizin pres ar bann Zwif, bann Grek, bann dimounn intelizan, bann ti-dimounn, bann ofisie gouvernman, ek bann lerwa. Pou li reisi tous leker tou sa bann dimounn-la, Pol ti bizin “vinn tou kitsoz pou tou sort kalite dimounn.” (1 Kor. 9:19-23) Li ti pran letan pou reflesi lor lanvironnman kot bann dimounn sorti, lor zot krwayans ek zot kiltir, ek li ti adapte li. Nou osi nou pou vinn pli efikas dan predikasion si nou pran letan pou reflesi lor bann dimounn ki nou kapav zwenn kan nou prese ek nou koz lor bann size ki pou interes zot.

RESPEKTE LOPINION LEZOT

Si nou rezonab, nou pou respekte lopinion lezot (Get paragraf 13)

13. Dapre 1 Korintien 8:9, ki kitsoz pa pou arive si nou respekte lopinion lezot?

13 Enn kikenn ki rezonab, li respekte lopinion lezot. Par exanp, ena sertin ser ki kontan makiye, ek ena lezot ki pa kontan. Ena sertin Kretien ki kontan bwar enn ti labwason, ek ena lezot ki prefer pa bwar ditou. Tou bann Kretien anvi res an bonn sante, me sakenn swazir seki li anvi fer pou res an bonn sante. Si nou panse ki nou touletan ena rezon ek ki nou esey konvink lezot pou fer parey kouma nou, nou kapav fer zot dekouraze ek sa kapav kree divizion dan lasanble. Nou pa anvi ki sa arive, pa vre! (Lir 1 Korintien 8:9; 10:23, 24) Bann prinsip Labib kapav ed nou pou ena lekilib ek pou res anpe ar lezot. Anou gete kouma nou kapav swiv bann prinsip Labib dan de domenn.

Si nou rezonab, nou pou respekte lopinion lezot (Get paragraf 14)

14. Ki prinsip Labib nou bizin swiv konsernan labiyman ek kwafir?

14 Labiyman ek kwafir. Olie ki Li’nn etabli bann lalwa lor kouma nou bizin abiye, Zeova inn donn nou bann prinsip. Nou labiyman bizin montre ki nou bann serviter Bondie. Kan nou swazir nou bann linz, nou bizin rezonab, nou bizin ena modesti, ek ena “bon zizman.” (1 Tim. 2:9, 10; 1 Pier 3:3) Nou linz bizin pa atir latansion lor nou-mem. Bann prinsip Labib ed bann ansien osi pou zot pa etabli bann reg konsernan labiyman ek kwafir. Dan enn lasanble, sertin zenn frer ti swiv lamod kan zot ti koup zot seve. Mem si zot ti koup zot seve kourt, zot ti gard li sifone. Kouma bann ansien sa lasanble-la ti ed sa bann zenn frer-la san ki zot etabli bann reg? Sa bann ansien-la ti al rod konsey ar responsab sirkonskripsion. Li ti konsey zot dir sa bann zenn frer-la: “Si to pe fer enn size lor lestrad ek ki bann dimounn pe plis konsantre lor to linz ouswa to seve, la ena enn problem ar to labiyman ek to kwafir!” Sa explikasion bien sinp la ti ed sa bann zenn frer-la pou konpran seki zot ti bizin fer. Anplis, sa bann ansien-la pa ti etabli bann reg. d

Si nou rezonab, nou pou respekte lopinion lezot (Get paragraf 15)

15. Ki lalwa ek ki prinsip Labib kapav ed nou pou pran bann bon desizion konsernan nou lasante? (Romin 14:5)

15 Lasante. Sak Kretien bizin deside kouma li pou pran swin so lasante. (Gal. 6:5) Kan bann Kretien swazir bann tretman medikal, nou obeir bann lalwa ki ena dan Labib konsernan disan ek sorselri. (Zist. 15:20; Gal. 5:19, 20) Apart sa, nou kapav deside ki kalite tretman nou anvi aksepte. Ena sertin ki pou al get bann dokter pou gagn bann medsinn, ek ena lezot ki prefer swiv bann lezot metod. Kitfwa nou ena nou prop lopinion lor sa size-la. Selman, nou bizin respekte drwa ki nou bann frer ek ser ena pou pran zot prop desizion konsernan zot lasante. Anou rapel sa kat kitsoz-la kan nou pran bann desizion konsernan nou lasante: (1) Se zis Rwayom Bondie ki pou tir tou maladi. (Iza. 33:24) (2) Sak Kretien bizin “bien sir” desizion ki li pran. (Lir Romin 14:5.) (3) Fode pa nou ziz lezot, ek fode pa nou fer enn kitsoz ki kapav fer zot tonbe. (Rom. 14:13) (4) Nou bizin montre lamour ek konpran ki linite dan lasanble pli inportan ki nou prop lopinion. (Rom. 14:15, 19, 20) Si nou rapel bien sa kat pwin-la, nou pou kontign ena enn bon lamitie ar nou bann frer ek ser, ek nou pou ede pou ki ena lape dan lasanble.

Si nou rezonab, nou pou respekte lopinion lezot (Get paragraf 16)

16. Kouma enn ansien kapav montre ki li rezonab? (Get zimaz osi.)

16 Bann ansien bizin rezonab, ek zot bizin donn lexanp dan sa domenn-la. (1 Tim. 3:2, 3) Par exanp, enn ansien pa pou panse ki lezot bizin touletan aksepte so lopinion parski li pli vie ki lezot ansien. Enn ansien konpran ki Zeova kapav servi so lespri sin pou fer ninport kisann-la dan komite ansien dir enn kitsoz ki pou ed zot pran enn bon desizion. Ek dan bann sitiasion kot pena okenn prinsip Labib ki inplike, enn ansien ki rezonab pou soutenir desizion ki laplipar ansien dakor, mem si li ti pou prefer enn lot desizion.

KAN NOU REZONAB NOU GAGN BANN BIENFE

17. Ki bienfe nou gagne kan nou rezonab?

17 Nou gagn boukou bienfe kan nou rezonab. Nou ena enn pli bon relasion ar nou bann frer ek ser, ek nou ede pou ki ena lape dan lasanble. Nou aprann kontan bann diferan kiltir ek personalite ki ena parmi bann serviter Zeova, ek nou ede pou ki nou viv dan linite. Me pli inportan, nou ere parski nou kone ki nou pe imit Zeova, nou Bondie ki rezonab.

KANTIK 90 Ankouraz Sakenn Parmi Nou

a Zeova ek Zezi zot rezonab, ek zot anvi ki nou devlop sa kalite-la. Si nou rezonab, li pou pli fasil pou nou adapte kan nou sitiasion sanze, kouma par exanp, si nou gagn enn problem lasante, ouswa si nou ena bann problem finans. Par so bann parol ek so bann aksion, enn kikenn ki rezonab li ede pou ki ena lape ek linite dan lasanble.

b Get lartik « Comment faire face aux changements » dan Leve! No. 4 2016, an Franse.

c Dan Kaye Renion Lavi Kretien ek Predikasion Mars-Avril 2021, dan size “Zeova Fer Persekision Vinn enn Lokazion pou Bann Dimounn Konn Li,” get video Interview Frer Dmitriy Mikhaylov.

d Pou gagn plis linformasion lor labiyman ek kwafir, get leson 52 dan liv Viv Ere pou Touletan!