Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 25

Pa Bles “Sa Bann Tipti-La”

Pa Bles “Sa Bann Tipti-La”

“Pa mepriz okenn parmi sa bann tipti-la.”​—MAT. 18:10NW.

KANTIK 113 Nou Ena Lape

REZIME *

1. Ki kitsoz Zeova inn fer pou sakenn parmi nou?

ZEOVA inn atir sakenn parmi nou ver Li. (Zan 6:44, NW) Ki savedir? Kan Zeova inn examinn bann milyar dimounn ki ena lor later, Li’nn trouv enn kitsoz ki ena boukou valer ar twa. Li’nn trouve ki to leker sinser ek ki to kapav kontan Li. (1 Kro. 28:9) Zeova konn twa, Li konpran twa, ek Li kontan twa. Sa bien rekonfort nou, pa vre!

2. Ki lexanp Zezi inn servi pou montre nou ki Zeova interese ar sakenn parmi nou?

2 Zeova vremem interese ar twa, ek Li osi gagn traka tou to bann frer ek ser Kretien. Pou konpran sa lide-la, Zezi ti konpar Zeova ar enn berze. Si enn parmi so 100 mouton perdi, ki sa berze-la pou fer? Li pou “les sa katrovin-diznef mouton la lor montagn pou al rod sa enn ki finn perdi la.” Ek kan berze-la retrouv so mouton, li pa pou kriy ar li. Li pou extra kontan parski li’nn retrouv so mouton ki ti perdi. Ki leson nou aprann? Sak mouton ena valer pou Zeova. Zezi ti dir: “Koumsamem zot Papa ki dan lesiel, li pa anvi ki okenn sa bann ti dimoun la perdi.”​—Mat. 18:12-14.

3. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

3 Nou pa anvi dekouraz nou bann frer ek ser. Ki nou bizin fer pou pa bles lezot? Ek ki nou bizin fer kan enn kikenn bles nou? Dan sa lartik-la, nou pou reponn sa bann kestion-la. Pou koumanse, anou gete kisannla “bann tipti” ki mansione dan Matie sapit 18.

KISANNLA “SA BANN TIPTI-LA”?

4. Kisannla “sa bann tipti-la”?

4 “Sa bann tipti-la” se tou bann disip Zezi, ninport ki laz zot ena. Zot tou “kouma zanfan,” parski zot dispoze pou les Zezi ansegn zot. (Mat. 18:3) Mem si zot sorti dan diferan kiltir ek lanvironnman, ek ki zot ena diferan personalite, zot tou ena lafwa dan Zezi. Ek Zezi kontan zot boukou.​—Mat. 18:6; Zan 1:12.

5. Ki Zeova resanti kan enn kikenn bles enn parmi so bann serviter?

5 Tou “sa bann tipti-la” ena valer pou Zeova. Pou nou konpran santiman Zeova, anou reflesi lor seki nou nou resanti pou bann zanfan. Bann zanfan ena valer pou nou. Nou anvi protez zot parski zot frazil, ek zot pena lexperyans ek lasazes bann adilt. Nou pa kontan kan nou trouv enn kikenn fer so kamarad soufer. Asterla, si enn kikenn fer enn zanfan soufer, nou plis ankoler ankor, pa vre? Dan mem fason, Zeova anvi protez nou, ek Li bien ankoler kan enn kikenn bles enn parmi so bann serviter.​—Iza. 63:9; Mark 9:42.

6. Dapre 1 Korintien 1:26-29, kouma bann dimounn dan sa lemond-la konsider bann disip Zezi?

6 Dan ki fason ankor bann disip Zezi zot kouma bann “tipti”? Reflesi lor la: Kisannla ki inportan pou bann dimounn sa lemond-la? Bann dimounn ki ris, ki seleb, ouswa ki ena lotorite. Me bien souvan bann disip Zezi zot pa koumsa. Akoz sa, bann dimounn dan sa lemond-la panse ki bann disip Zezi zot “tipti,” setadir zot pa inportan. (Lir 1 Korintien 1:26-29.) Me Zeova pa trouv zot dan sa fason-la.

7. Kouma Zeova anvi ki nou konsider nou bann frer ek ser?

7 Zeova kontan tou so bann serviter, ki zot nouvo ouswa lontan dan laverite. Tou nou bann frer ek ser inportan pou Zeova, alor zot bizin inportan pou nou osi. Nou bizin kontan tou nou “bann frer e ser dan lafwa,” pa zis sertin parmi zot. (1 Pier 2:17) Nou bizin dispoze pou fer tou seki nou kapav pou protez zot ek pran zot swin. Si nou kone ki nou’nn bles enn kikenn, fode pa nou fer koumadir nanye pa’nn arive ek nou panse ki dimounn-la oblize pardonn nou ek bliye seki’nn arive. Kifer sertin ofanse vit? Sertin frer ek ser ofanse vit parski zot santi zot inferyer akoz lanvironnman kot zot inn grandi. Ena lezot ki nouvo dan laverite ek zot pankor konpran ki zot bizin pardonn lezot kan lezot fer bann erer. Me dan ninport ki sitiasion, nou bizin fer zefor pou fer lape. Asterla, si enn kikenn li ofanse vit, li bizin rekonet ki sa latitid-la pa bon ek ki li bizin fer zefor pou sanze. Lerla, li pou zwaye ek li pou ena enn bon relasion avek so bann frer ek ser.

KONSIDER LEZOT KOUMA PLI SIPERYER KI TWA

8. Dan lepok Zezi, ki fason panse bann dimounn ti ena, ek kouma sa ti inflians bann disip Zezi?

8 Kifer Zezi ti koz lor “sa bann tipti-la”? Parski so bann disip ti demann li: “Kisannla pli gran dan rwayom lesiel?” (Mat. 18:1) Dan lepok Zezi, bann Zwif ti konsider pozision ouswa ran enn kikenn kouma enn kitsoz ki bien inportan. Enn Biblis dir: “Seki ti pli inportan pou bann dimounn se gagn loner ar lezot ek vinn enn kikenn ki seleb.”

9. Ki kitsoz bann disip Zezi ti bizin fer?

9 Bann Zwif ti panse ki li bien inportan ki zot pli bon ki lezot. Zezi ti kone ki bann Zwif ti ena sa latitid-la. Akoz sa, so bann disip ti bizin fer boukou zefor pou rezet sa latitid-la. Zezi ti dir zot: “Pou zot, fode pa li koumsa. Pli gran parmi zot bizin azir kouma enn pli zenn, e seki komande bizin azir kouma enn serviter.” (Lik 22:26) Nou konport nou kouma bann “pli zenn” kan nou “konsider lezot meyer” ki nou. (Fil. 2:3) Plis nou fer zefor pou devlop sa latitid-la, mwins nou pou ena tandans pou bles lezot.

10. Ki konsey lapot Pol nou bizin met an pratik?

10 Nou bann frer ek ser pli siperyer ki nou dan plizir domenn. Nou pou trouv sa si nou konsantre nou lor bann zoli kalite ki zot ena. Nou bizin met an pratik konsey ki lapot Pol ti donn bann Kretien dan Korint. Li ti dir: “Dan ki manier to panse to pli siperyer ki enn lot? Tou seki to ena, to pa finn gagn sa ar Bondie? Si li koumsa, kifer to fer vantar komsi seki to ena la, to pa finn gagn li ankado?” (1 Kor. 4:7) Alor, fode pa nou atir latansion lor noumem, ek fode zame nou panse ki nou pli siperyer ki lezot. Par exanp, si enn frer fer bann zoli diskour ouswa si enn ser kapav koumans bann letid Labib fasilman, li bizin touletan donn loner Zeova pou seki li pe kapav fer.

PARDONN LEZOT ‘AVEK TOU TO LEKER’

11. Ki leson nou aprann ar lexanp Zezi?

11 Apre ki Zezi ti dir so bann disip ki zot bizin fer bien atansion pou pa fer lezot tonbe, li ti servi lexanp enn lerwa ek so esklav. Sa lerwa-la ti kennsel enn gro det ki so esklav zame pa ti pou kapav peye. Me plitar, sa esklav-la ti refiz kennsel enn ti det ki enn lot esklav ti ena. Alafin, lerwa-la ti zet sa move esklav-la dan prizon. Ki leson nou aprann? Zezi ti dir: “Koumsamem mo Papa ki dan lesiel pou fer avek sakenn parmi zot, si zot pa pardonn zot bann frer ek ser avek tou zot leker.”​—Mat. 18:21-35.

12. Kouma nou bles lezot kan nou refiz pardonn zot?

12 Kan sa esklav-la ti azir koumsa, li pa ti fer zis li tousel ditor. Li ti fer lezot osi ditor. Premierman, li pa ti ena pitie pou lot esklav-la ek li ti fer “met li dan prizon ziska li fini ranbours so det.” Deziemman, li ti fer ditor bann lezot esklav ki ti trouv seki ti arive. Labib dir: “Kan bann lezot kamarad serviter trouv saki pe pase, zot ti bien tris.” Dan mem fason, nou bann aksion kapav ena enn lefe lor lezot. Si enn kikenn fer nou ditor ek nou refiz pardonn li, ki kapav arive? Premierman, nou bles sa dimounn-la kan nou refiz pardonn li ek nou pa montre lamour anver li. Kitfwa nou pou mem fer koumadir li nepli existe. Deziemman, nou pou met bann frer ek ser malalez kan zot pou remarke ki nou ena enn problem ar sa dimounn-la.

Eski to pou gard dan leker ouswa to pou pardonn avek tou to leker? (Get paragraf 13-14) *

13. Ki nou aprann ar lexanp Crystal?

13 Kan nou pardonn nou bann frer ek ser, nou gagn bann bienfe ek nou fer lezot osi gagn bann bienfe. Anou get lexanp enn pionie ki nou pou apel Crystal. Enn ser dan so lasanble ti bles li. Crystal dir: “Parfwa, so bann parol ti telman bles mwa ki zot ti koumadir bann kout kouto. Mo pa ti mem anvi pres avek li. Mo ti koumans perdi mo zel pou predikasion ek mo lazwa osi.” Crystal ti panse ki li ti ena bann bon rezon pou ankoler. Me li pa ti res ankoler ar ser-la ek li pa ti pans zis li tousel. Avek limilite, li ti aplik bann konsey Labib ki ena dan lartik « Pardonnez de tout votre coeur » dan Latour Degard 15 Oktob 1999, an Franse. Crystal ti pardonn ser-la. Li dir: “Asterla, mo konpran ki nou tou nou pe fer zefor pou met nouvo personalite lor nou, ek ki Zeova dispoze pou pardonn nou toulezour. Mo santi mwa soulaze, ek mo’nn regagn mo lazwa.”

14. Dapre Matie 18:21, 22, ki difikilte lapot Pier ti gagne, ek ki nou aprann ar repons ki Zezi ti donn li?

14 Nou kone ki nou bizin pardonn lezot. Me nou kapav trouv sa difisil pou pardone. Lapot Pier osi kitfwa ti gagn sa difikilte-la. (Lir Matie 18:21, 22.) Ki kitsoz kapav ed nou pou pardone? Premierman, reflesi ki kantite fwa Zeova inn pardonn twa. (Mat. 18:32, 33) Nou pa merit pardon Zeova, me kanmem sa, Li dispoze pou pardonn nou. (Ps. 103:8-10) Labib dir ki “nou bizin kontan nou kamarad.” Alor, nou pena swa, nou bizin pardonn nou bann frer ek ser. (1 Zan 4:11) Deziemman, reflesi lor seki arive kan to pardone: To ed sa dimounn ki’nn fer twa ditor la, to ede pou ki ena linite dan lasanble, to gard to lamitie avek Zeova, ek to santi twa soulaze. (2 Kor. 2:7; Kol. 3:14) Trwaziemman, priye Zeova pou ki Li ed twa pou pardone. Pa les Satan gat to lamitie avek to bann frer ek ser. (Efe. 4:26, 27) Nou bizin led Zeova pou ki nou pa tom dan piez Satan.

PA LES NANYE FER TWA TONBE

15. Dapre Kolosien 3:13, ki nou bizin fer si enn frer ouswa enn ser fer enn kitsoz ki agas nou?

15 Ki to bizin fer si enn frer ouswa enn ser fer enn kitsoz ki agas twa? Fer tou seki to kapav pou gard lape. Priye Zeova ek dir Li seki to resanti. Demann Zeova pou beni sa dimounn ki’nn ofans twa la, ek demann Li pou ed twa trouv bann zoli kalite ki sa dimounn-la ena, bann kalite ki Limem Li apresie kot sa dimounn-la. (Lik 6:28) Si to pa kapav bliye seki sa dimounn-la inn fer twa, reflesi ki meyer fason to kapav koz sa ar li. Fode zame to panse ki to frer inn bles twa par expre. (Mat. 5:23, 24; 1 Kor. 13:7, NW) Kan to koz avek li, pa dout so bann lintansion. Ki to bizin fer si li pa anvi fer lape? Kontign “siport” to frer. Kontign ena pasians anver li. (Lir Kolosien 3:13.) Me pli inportan, fode zame to gard to frer dan leker, parski sa kapav gat to lamitie avek Zeova. Pa les nanye vinn ant twa ek Zeova. Si to fer sa, to pou montre ki to lamour pou Zeova pli inportan ki ninport ki kitsoz.​—Ps. 119:165.

16. Ki responsabilite sakenn parmi nou ena?

16 Nou bien apresie privilez ki nou ena pou servi Zeova ansam ar nou bann frer ek ser! Nou “enn sel troupo” ki dirize par “enn sel berze”! (Zan 10:16) Liv Organisés pour faire la volonté de Jéhovah, paz 165, dir: “Parski to pe profit sa linite-la, to ena responsabilite pou gard li.” Alor, nou bizin “fer zefor pou trouv nou bann frer ek ser parey kouma Zeova trouv zot.” Nou tou nou bann “tipti” ki ena boukou valer pou Zeova. Eski to trouv to bann frer ek ser dan sa fason-la? Zeova trouv tou seki to fer pou ed to bann frer ek ser, ek Li bien apresie sa.​—Mat. 10:42.

17. Ki nou bien deside pou fer?

17 Nou kontan nou bann frer ek ser. Alor, nou bien deside pou pa met devan zot okenn “obstak ki kapav fer [zot] tonbe.” (Rom. 14:13, NW) Anou konsider nou bann frer ek ser kouma pli siperyer ki nou, ek anou pardonn zot avek tou nou leker. Anou pa les nanye fer nou tonbe. Okontrer, anou “kontign fer bann kitsoz ki favoriz lape ek bann kitsoz ki fortifie sakenn nou kamarad.”​—Rom. 14:19NW.

KANTIK 130 Pardonn Lezot

^ par. 5 Nou tou nou inparfe, alor li kapav arive ki nou dir ek fer bann kitsoz ki bles nou bann frer ek ser. Ki nou bizin fer kan sa arive? Eski nou esey fer nou best pou fer lape avek nou frer? Eski nou pou al demann li exkiz deswit? Ouswa eski nou panse ki, si li’nn blese, se pa nou problem, se so problem? Eski nou ofanse vit kan enn kikenn dir ouswa fer enn kitsoz? Kan sa arive, eski nou dir ki se koumsa mem ki nou ete ek nou refiz sanze? Ouswa eski nou konpran ki sa latitid-la pa bon ek ki nou bizin sanze?

^ par. 53 DESKRIPSION ZIMAZ: Enn ser ankoler avek enn lot ser. Apre ki toulede inn regle zot problem an prive, zot fer lape ek zot kontign servi Zeova dan lazwa.