Skip to content

Al lor tablo konteni

Aza, Yeoshafat, Izkiya, Yoshiya

Servi Zeova Avek enn Leker Konple!

Servi Zeova Avek enn Leker Konple!

“A Zeova, rapel, silteple, kouma mo finn mars devan twa ar fidelite ek avek enn leker konple.”​—2 LERWA 20:3.

KANTIK: 52, 65

1-3. Ki savedir servi Zeova avek “enn leker konple”? Donn enn lexanp.

NOU tou nou inparfe ek nou fer bann erer. Me erezman ki Zeova inn donn nou laranson ek Li dispoze pou pardonn nou. Alor, si nou ena limilite ek nou repanti, nou pou kapav rod so pardon. Nou kapav sir ki Zeova pa pou “tret nou dapre nou pese.” (Psom 103:10) Me kanmem sa, nou bizin “servi Li avek enn leker konple.” (1 Kronik 28:9) Kouma nou kapav fer sa mem si nou inparfe?

2 Pou ed nou konpran sa, anou konpar lavi Aza avek lavi Amatsia. Toulede lerwa ti fer bann bon kitsoz, me zot ti osi fer bann erer parski zot ti inparfe. Kanmem sa, Labib dir ki “leker Aza ti konple toutlong so lavi.” (2 Kronik 15:16, 17; 25:1, 2; Proverb 17:3) Aza ti touletan esey fer Zeova plezir parski so leker ti atase ar Zeova. (1 Kronik 28:9) Parkont, Amatsia pa ti servi Zeova avek “enn leker konple.” Kan li ti gagn laviktwar lor bann lennmi Bondie, Amatsia ti pran zot bann zidol, ti amenn zot ar li ek ti koumans ador zot.​—2 Kronik 25:11-16.

3 Enn kikenn ki servi Bondie avek “enn leker konple” ena enn gran lamour pou Zeova ek li anvi ador Zeova pou touletan. Dan Labib, “leker” reprezant souvan seki nou ete vremem. Sa inplik nou fason panse, seki nou kontan, seki nou anvi fer ar nou lavi, ek seki pous nou pou azir. Mem si nou inparfe, nou kapav ador Zeova avek enn leker konple. Nou servi Li parski nou vremem anvi servi Li, pa parski nou bizin fer li, ouswa parski se zis enn labitid.​—2 Kronik 19:9.

4. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

4 Pou nou kapav konpran pli bien seki sa vedir servi Bondie avek enn leker konple, anou examinn lavi Lerwa Aza ek lavi trwa lezot lerwa Zida ki ti fidel ar Zeova. Sa trwa lerwa-la ti Yeoshafat, Izkiya, ek Yoshiya. Mem si sa kat lerwa-la ti fer bann erer, kanmem sa zot ti fer Zeova plezir. Zeova ti trouve ki zot ti servi Li avek enn leker konple. Kifer eski Bondie ti trouv zot dan sa fason-la, ek kouma nou kapav imit zot?

AZA SO “LEKER TI KONPLE ANVER ZEOVA”

5. Ki Aza ti fer kan li ti vinn lerwa?

5 Aza ti trwaziem lerwa lor Zida apre ki nasion Izrael ti diviz an de: rwayom Izrael ek rwayom Zida. Kan Aza ti vinn lerwa lor Zida, li ti determine pou tir fos ladorasion ek tou bann pratik limoralite sexiel degoutan ki ti ena dan so rwayom. Li ti kraz bann zidol ki bann dimounn ti pe adore ek li ti pous bann prostitie sakre. Aza ti mem tir “so granmer dan so pozision antan ki larenn, parski li ti fer enn zidol degoutan.” (1 Lerwa 15:11-13) Aza ti osi ankouraz lepep “pou rod Zeova” ek pou obeir “Lalwa ek komannman.” Aza ti fer tou seki li ti kapav pou ed lezot ador Zeova.​—2 Kronik 14:4.

Aza ti determine pou tir fos ladorasion ki ti ena dan so rwayom

6. Kouma Aza ti reazir kan bann Etiopien ti vinn lager kont Zida?

6 Pandan dis premie lane ki Aza ti lerwa lor rwayom Zida, pa ti ena okenn lager. Apre, bann Etiopien ti vinn lager kont Zida avek enn milyon solda ek trwa san kales. (2 Kronik 14:1, 6, 9, 10) Ki Aza ti fer? Li pa ti ena okenn dout ki Zeova ti pou kapav ed So pep. Alor, li ti priye Zeova pou ed zot gagn sa lager-la. (Lir 2 Kronik 14:11. *) Parfwa, Zeova ti fer so pep gagn laviktwar lor zot bann lennmi mem kan bann lerwa Izrael pa ti fidel ar Li. Li ti fer sa pou montre ki Li tousel vre Bondie. (1 Lerwa 20:13, 26-30) Me sann fwa-la, Zeova ti ed so pep parski Aza ti kont lor Li. Zeova ti reponn lapriyer Aza ek zot ti gagn laviktwar. (2 Kronik 14:12, 13) Plitar, Aza ti fer enn gran erer. Olie ki li ti rod led Zeova, li ti al rod led ar lerwa Siri. (1 Lerwa 15:16-22) Me kanmem sa, Zeova ti trouve ki Aza ti kontan Li. So “leker ti konple anver Zeova pandan toutlong so lavi.” Kouma nou kapav imit bon lexanp Aza?​—1 Lerwa 15:14.

7, 8. Kouma to kapav imit lexanp Aza?

7 Kouma nou kone ki nou leker atase ar Zeova? Nou kapav demann noumem: ‘Eski mo pou obeir Zeova mem kan ena bann difikilte? Eski mo determine pou gard so kongregasion pir?’ Mazine ki kantite kouraz Aza finn bizin ena pou ki li’nn kapav tir pozision rwayal ki so granmer ti ena! Parfwa, to pou bizin ena kouraz parey kouma Aza. Par exanp, ki to pou fer si enn manb to fami ouswa enn kamarad bien pros fer enn pese, li pa repanti ek li exkli? Eski to pou bien determine pou pa frekant sa dimounn-la? Ki to leker pou pous twa pou fer?

8 Parey kouma Aza, parfwa nou kapav ena santiman ki tou dimounn kont nou. Kitfwa to bann kamarad lekol ouswa to bann profeser pran plezir ar twa parski to enn Temwin Zeova. Ouswa li posib ki to bann koleg travay panse ki to enn bet parski to pran to bann konze pou al lasanble ouswa parski to pa fer overtime souvan. Dan bann sitiasion koumsa, fer parey kouma Aza, kont lor Zeova. Priye Zeova, kontign ena kouraz, ek kontign fer seki bon. Pa bliye ki Bondie ti donn lafors Aza, ek Li pou donn twa osi lafors.

9. Kouma nou kapav fer plezir Zeova kan nou prese?

9 Aza pa ti pans zis limem, li ti ankouraz lezot osi “pou rod Zeova.” Nou osi nou ed lezot pou ador Bondie. Zeova trouve kan nou koz lor Li ar lezot. Li extra kontan kan Li trouv nou prese parski nou kontan Li ek parski nou trakase pou bann dimounn ek zot lavenir.

YEOSHAFAT TI ROD ZEOVA

10, 11. Kouma nou kapav imit lexanp Yeoshafat?

10 Yeoshafat, “ti kontign mars dan semin so papa Aza.” (2 Kronik 20:31, 32) Parey kouma so papa, Yeoshafat ti ankouraz lepep pou kontign ador Zeova. Li ti avoy bann zom dan bann lavil Zida pou ansegn bann dimounn seki ti ena dan “liv Lalwa Zeova.” (2 Kronik 17:7-10) Li ti mem al dan rwayom lenor Izrael pou al get bann dimounn ki res lor montagn Efraim, “pou fer zot retourn ar Zeova.” (2 Kronik 19:4) Yeoshafat ti enn lerwa “ki ti rod Zeova ar tou so leker.”​—2 Kronik 22:9.

Yeoshafat ti ankouraz lepep pou kontign ador Zeova

11 Azordi, Zeova anvi ki tou dimounn dan lemond antie aprann konn Li, ek nou tou nou kapav partisip dan sa travay-la. Eski to fixe twa lobzektif pou partisip dan sa travay-la sak mwa? Eski to ti pou kontan ansegn lezot Labib pou ki zot osi zot kapav koumans ador Zeova? Eski to priye pou sa? Si to fer zefor, Zeova kapav ed twa pou koumans enn letid Labib ar enn kikenn. Eski to dispoze pou sakrifie inpe to letan lib pou etidie Labib ar enn kikenn? Ek parey kouma Yeoshafat ki ti fer bann zefor pou ed lezot rekoumans servi Zeova, twa osi to kapav esey ed bann inaktif. Bann ansien pran mem bann dispozision pou vizit ek ed bann exkli ki dan zot teritwar, ki kitfwa finn aret fer bann pese ki zot ti pe fer dan lepase.

12, 13. (a) Ki Yeoshafat ti fer kan li ti gagn per? (b) Kifer eski nou bizin imit lexanp Yeoshafat?

12 Parey kouma so papa, Yeoshafat ti kont lor Zeova kan enn gran larme ti vinn lager kont Zida. (Lir 2 Kronik 20:2-4. *) Yeoshafat ti gagn per ek li ti rod led Zeova. Dan so lapriyer, li ti rekonet ki so larme pa ti pou kapav gagn laviktwar lor sa lennmi-la. Li ti dir osi ki li ek so pep pa ti kone ki pou fer. Yeoshafat pa ti ena okenn dout ki Zeova ti pou ed zot. Li ti dir: “Nou lizie tourne ver twa.”​—2 Kronik 20:12.

13 Parfwa, parey kouma Yeoshafat, kitfwa nou pa kone kouma pou fer fas ar enn problem, ek nou kapav mem gagn per. (2 Korintien 4:8, 9) Me rapel seki Yeoshafat ti fer. Devan lepep ki ti rasanble, li ti priye ek ti dir Zeova ki kantite zot ti santi zot feb. (2 Kronik 20:5) Bann sef fami kapav imit lexanp Yeoshafat. Kan to ena pou fer fas ar enn problem, priye Zeova. Demann Li pou ed twa ek to fami pou rezoud sa problem-la ek pou kone ki pou fer dan sa sitiasion-la. Pa gagn onte pou priye devan to fami lor sa size-la. Zot pou trouve ki kantite to fer Zeova konfians. Zeova ti ed Yeoshafat, ek Li pou ed twa osi.

IZKIYA TI KONTIGN FER SEKI BON

14, 15. Kouma eski Izkiya ti montre ki li ti ena san poursan konfians an Zeova?

14 Izkiya ti enn lot lerwa ki “ti res atase ar Zeova,” mem si so papa ti donn li enn move lexanp ek ti ador bann zidol. Izkiya “ti tir bann sant fos ladorasion ki dan bann oter, ti kraz bann kolonn sakre, ek ti koup poto sakre. Li ti kraz osi serpan an kwiv ki Moiz ti fer” parski bann Izraelit ti pe ador sa. Leker Izkiya ti vremem atase ar Zeova. “Li ti kontign gard bann komannman ki Zeova ti donn Moiz.”​—2 Lerwa 18:1-6.

15 Kan Izkiya ti lerwa, gran larme bann Asirien ti atak Zida ek ti menas pou detrir Zerizalem. Lerwa Lasiri, Senakerib, ti boufonn Zeova ek ti esey fer Izkiya zet zarm. Dan sa sitiasion difisil la, Izkiya ti fer san poursan konfians Zeova ek ti priye Li pou gagn so led. Izkiya ti kone ki Bondie ti boukou pli for ki bann Asirien ek ki Li ti kapav sov So pep. (Lir Izai 37:15-20. *) Bondie ti reponn so lapriyer kan Li ti avoy enn anz pou touy 185,000 solda Asirien.​—Izai 37:36, 37.

16, 17. Kouma nou kapav imit lexanp Izkiya?

16 Plitar, Izkiya ti malad ek li ti pre pou mor. Dan sa sitiasion difisil-la, li ti sipliy Zeova pou rapel so fidelite ek pou ed li. (Lir 2 Lerwa 20:1-3. *) Zeova ti ekout lapriyer Izkiya ek ti geri li. Gras-a Labib, nou kone ki azordi nou pa kapav atann ki Bondie fer enn mirak pou geri nou ouswa fer nou viv pli lontan. Me parey kouma Izkiya, nou kapav kont lor Zeova pou ed nou. Nou kapav dir Li: “Mo sipliy twa, A Zeova, rapel, silteple, kouma mo finn mars devan twa ar fidelite ek avek enn leker konple.” Eski to ena konfians ki Zeova pou touletan pran twa swin, mem kan to malad?​—Psom 41:3.

17 Dan ki fason ankor nou kapav imit lexanp Izkiya? Kitfwa ena bann kitsoz ki pe vinn ant nou ek nou relasion ar Zeova, ouswa ki pe pran letan ki nou bizin donn Zeova. Par exanp, boukou azordi tret bann dimounn kouma bann zidol. Zot admir bann dimounn ki popiler ek mem bann dimounn ki zot pa kone. Zot pas boukou letan pou lir bann lartik lor sa bann dimounn-la ek pou get zot bann foto. Ouswa, souvan zot servi bann rezo sosial ek bann lezot mwayin pou kominik avek bann dimounn lor Internet. Biensir, kitfwa nou kontan ki, gras-a sa bann mwayin-la, nou pe kapav kominik avek nou bann fami ouswa avek nou bann bon kamarad. Me, kitfwa nou pe perdi tro boukou letan lor bann rezo sosial. Nou kapav mem vinn gran nwar si boukou dimounn montre ki zot kontan bann foto ouswa bann komanter ki nou mete lor Internet. Ouswa nou kapav ofanse si nou trouve ki sertin finn aret get nou bann foto ek nou bann komanter. Nou kapav aprann ar lexanp lapot Pol, Akila, ek Prisil. Eski to panse ki toulezour zot ti pe pas zot letan pou konn tou ti zafer ki bann dimounn ti fer, sirtou bann dimounn ki pa ti servi Zeova? Labib dir ki Pol ti “bien okipe ar laparol.” Prisil ek Akila ti pas boukou letan pou prese ek explik lezot “volonte Bondie dan enn fason pli exakt.” (Zistwar Bann Apot 18:4, 5, 26, NW.) Nou kapav demann noumem: ‘Eski mo fer atansion pou pa tret bann dimounn kouma bann zidol? Eski mo evit pas boukou letan pou fer bann kitsoz ki pena gran linportans?’​—Lir Efezien 5:15, 16.

YOSHIYA TI OBEIR BANN KOMANNMAN ZEOVA

18, 19. Kouma nou kapav imit lexanp Yoshiya?

18 Lerwa Yoshiya osi ti obeir bann komannman Zeova “ar tou so leker.” (2 Kronik 34:31) Yoshiya ti aryer ti-zanfan Lerwa Izkiya. Kan li ti enn adolesan, “li ti koumans rod Bondie David.” Ek kan li ti ena 20 an, li ti koumans tir lidolatri dan Zida. (Lir 2 Kronik 34:1-3. *) Yoshiya ti fer boukou zefor pou fer Zeova plezir. Li ti fer plis zefor ki boukou lezot lerwa Zida. Enn zour, gran pret ti retrouv liv Lalwa Bondie dan tanp. Li posib ki Moiz ti ekrir sa liv-la limem! Kan so sekreter ti lir liv-la ar li, Yoshiya ti konpran ki li ti bizin fer plis pou servi Zeova dan enn pli bon fason. Li ti osi ankouraz lezot pou fer parey kouma li. Rezilta: Tanki Yoshiya ti vivan, lepep “pa ti detourn zot ar Zeova.”​—2 Kronik 34:27, 33.

Yoshiya ti ena enn gran dezir pou fer Zeova plezir ek deswit li ti fer bann sanzman

19 Si to enn zenn, to kapav imit lexanp Yoshiya ek fer zefor pou konn Zeova pli bien. Kitfwa Yoshiya ti aprann ki Zeova dispoze pou pardone gras-a lexanp so granper ki ti repanti. So granper ti Lerwa Manase. Twa osi to kapav aprann boukou ar bann dimounn aze ki ena dan to fami ek dan to kongregasion. Zot kapav rakont twa bann bon kitsoz ki Zeova inn fer pou zot. Pa bliye osi seki Yoshiya ti resanti kan li ti aprann seki ti ena dan bann Lekritir. Li ti ena enn gran dezir pou fer Zeova plezir ek deswit li ti fer bann sanzman. Twa osi to kapav plis motive pou obeir Zeova kan to lir Labib. Lerla, to lamitie ar Zeova pou vinn pli for ek to pou pli zwaye. Ek sa pou pous twa pou koz lor Zeova ar lezot. (Lir 2 Kronik 34:18, 19. *) Kan to pou etidie Labib, to pou trouve osi ki ena boukou kitsoz ki to kapav fer pou servi Bondie dan enn pli bon fason. Alor, parey kouma Yoshiya, fer tou seki to kapav pou met an pratik seki to aprann.

SERVI ZEOVA AVEK ENN LEKER KONPLE!

20, 21. (a) Ki pwin komin ena ant sa kat lerwa ki nou finn examine la? (b) Ki nou pou examine dan prosin lartik?

20 Ki nou kapav aprann ar lexanp sa kat lerwa ki ti servi Zeova avek enn leker konple la? Sa bann zom-la ti determine pou obeir Zeova ek pou ador Li toutlong zot lavi. Zot ti kont lor Li kan bann lennmi bien for ti vinn lager kont zot. Me pli inportan, zot ti servi Zeova parski zot ti kontan Li.

21 Mem si sa kat lerwa-la ti inparfe ek ti fer bann erer, Zeova ti kontan zot. Zeova ti trouve seki ti ena dan zot leker ek Li ti kone ki zot ti vremem kontan Li. Nou osi, nou inparfe ek nou fer bann erer. Me Zeova pou kontan kan Li trouve ki nou pe servi Li avek enn leker konple. Dan prosin lartik, nou pou gete seki nou kapav aprann ar bann erer ki sa bann lerwa-la ti fer.

^ par. 6 2 Kronik 14:11: “Lerla, Aza ti apel Zeova so Bondie ek ti dir: ‘A Zeova, mem si ena boukou dimounn ouswa bann dimounn ki pena lafors, pena okenn diferans pou twa kan to ede. A Zeova nou Bondie, ed nou, parski nou kont lor twa, ek lor to nom nou’nn al kont sa lafoul-la. A Zeova, to nou Bondie. Pa les enn dimounn mortel gagn viktwar kont twa.’”

^ par. 12 2 Kronik 20:2-4: Alor bann dimounn ti vinn dir Yeoshafat: ‘Enn gran lafoul pe vinn kont twa depi landrwa pre kot lamer, depi Edom, ek zot inn ariv Atsatsonn-tamar, setadir Enn-gedi.’ Kan li’nn tann sa, Yeoshafat ti gagn per, ek li ti determine pou rod Zeova. Lerla, li ti donn lord tou bann abitan Zida pou gard karem. Alor, lepep Zida ti rasanble pou rod led ar Zeova, zot ti sorti dan tou bann lavil Zida pou rod konsey ar Zeova.”

^ par. 15 Izai 37:15-20: 15 Ek Izkiya ti koumans priye Zeova ek ti dir: 16 ‘A Zeova, Sef bann larme, Bondie Izrael, twa ki asiz lor to tronn ki lao bann seribin, to tousel vre Bondie lor tou bann rwayom ki lor later. To finn kree lesiel ek later. 17 Bes to zorey, A Zeova, ek ekoute! Ouver to lizie, A Zeova, ek gete! Ekout tou bann parol ki Senakerib finn avoye pou provok Bondie vivan. 18 Li vre, A Zeova, ki bann lerwa Lasiri finn detrir tou bann pei, ek mem zot prop pei. 19 Ek zot finn zet zot bann bondie dan dife, parski sa pa ti bann bondie me bann kitsoz ki lame bann zom ti fer, dibwa ek ros. Akoz sa ki zot finn kapav detrir sa. 20 Me asterla, A Zeova nou Bondie, sap nou dan so lame, pou ki tou bann rwayom lor later kone ki to tousel Bondie, A Zeova.’”

^ par. 16 2 Lerwa 20:1-3: Dan sa lepok-la, Izkiya ti tom malad ek ti pre pou mor. Profet Izai, garson Amots ti vini ek ti dir li: ‘Ala seki Zeova finn dir: “Donn bann instriksion bann dimounn ki dan to lakaz, parski to pou mor; to pa pou geri.”’ Lerla Izkiya ti tourn so figir ar miray ek ti koumans priye Zeova: ‘Mo sipliy twa, A Zeova, rapel, silteple, kouma mo finn mars devan twa ar fidelite ek avek enn leker konple, ek mo finn fer seki bon devan to lizie.’ Ek Izkiya ti koumans plore boukou.”

^ par. 18 2 Kronik 34:1-3: Yoshiya ti ena wit an kan li ti vinn lerwa, ek li ti regne pandan 31 an lor Zerizalem. Li ti fer seki bon devan lizie Zeova ek li ti mars dan semin David so anset, ek li pa ti detourn ni dan drwat ni dan gos. Dan 8em lane so regn, alor ki li ti ankor enn garson, li ti koumans rod Bondie David so anset; ek dan 12em lane, li ti koumans pirifie Zida ek Zerizalem, li ti tir bann sant fos ladorasion ki dan bann oter ek bann poto sakre, bann zimaz ki’nn skilpte, ek bann zidol an metal.”

^ par. 19 2 Kronik 34:18, 19: 18 Shafann, ki ti sekreter, ti osi dir lerwa: ‘Ala liv ki pret Ilkiya finn donn mwa.’ Lerla Shafann ti koumans lir li devan lerwa. 19 Deswit kouma lerwa ti tann bann parol Lalwa, li ti desir so linz.”