Skip to content

Al lor tablo konteni

‘Sa Bizin Vinn enn Memoryal pou Zot’

‘Sa Bizin Vinn enn Memoryal pou Zot’

“Sa zour-la bizin vinn enn memoryal pou zot, ek zot bizin selebre sa kouma enn fet pou Jéhovah.”​—EX. 12:14.

1, 2. Ki laniverser bizin sirtou interes tou bann Kretien, ek kifer?

 KAN ou pans enn dat inportan, ki date ki vinn dan ou lespri? Si ou marye, kitfwa ou pou pans ou laniverser maryaz. Pou lezot, kitfwa se dat enn levennman istorik ki boukou dimounn selebre, parey kouma lindepandans zot pei. Me eski ou konn enn laniverser ki enn pep finn selebre pandan plis ki 3,500 an?

2 Sa laniverser-la, se Pâque ki bann Izraelit ti selebre apre ki zot ti libere ar lesklavaz dan l’Égypte. Sa levennman-la bizin ena enn gran linportans pou ou. Kifer? Parski sa ena enn rapor ar sertin domenn inportan dan ou lavi. Kitfwa ou kapav dir: ‘Pâque se enn fet ki bann Zwif ti selebre. Me mwa, mo pa enn Zwif. Kifer mo bizin interes mwa ar sa selebrasion-la?’ Nou gagn repons sa kestion-la dan sa bann parol-la: “Christ nou pâque finn sakrifie.” (1 Cor. 5:7) Pou konpran sa bann parol-la, nou bizin konn plis lor Pâque ki bann Zwif ti selebre ek examine ki rapor sa selebrasion-la ena avek enn komannman ki tou bann Kretien inn gagne.

KIFER BANN IZRAELIT TI FER PÂQUE?

3, 4. Ki ti arive avan premie Pâque?

3 Plizir santenn milyon dimounn lor later, mem si zot pa bann Zwif, ena enn sertin konesans lor seki ti arive avan premie Pâque ki bann Zwif ti selebre. Kitfwa zot inn lir sa levennman-la dan enn liv Labib ki apel Exode, zot inn tann sa zistwar-la ouswa zot inn get enn fim ki baze lor sa levennman-la.

4 Bann Izraelit ti bann esklav pandan plizir lane dan l’Égypte. Jéhovah ti avoy Moïse ek so frer Aaron pou demann Pharaon pou liber So pep. Me Pharaon ti enn dirizan ki ti ena enn gran lorgey, ek li pa ti les bann Izraelit ale. Alor Jéhovah ti avoy bann ple lor l’Égypte. Kan Li ti avoy diziem ple, premie-ne bann Ezipsien ti mor ek sa ti pous Pharaon pou les bann Izraelit ale.​—Ex. 1:11; 3:9, 10; 5:1, 2; 11:1, 5.

5. Ki bann Izraelit ti bizin fer avan ki zot ti libere? (Get zimaz dan koumansman lartik.)

5 Me ki bann Izraelit ti bizin fer avan ki zot ti libere? Zot ti bizin swiv sertin linstriksion. Sa ti arive dan printan lane 1513 Avan Nou Lepok, dan mwa Abib, ki plitar ti apel Nisan. a Bondie ti dir ki diziem zour sa mwa-la, bann Izraelit ti bizin koumans prepar zot pou enn levennman ki ti pou arive le 14 Nisan. Sa zour-la ti koumanse apre kouse soley, parski pou bann Ebre, enn zour ti koumanse apre kouse soley ek ti fini apre kouse soley landemin. Le 14 Nisan, sak fami ti bizin touy enn mouton mal (ouswa enn bouk) ek pas inpe disan sa zanimo-la lor montan ek linto laport zot lakaz. (Ex. 12:3-7, 22, 23) Sa fami-la ti bizin roti sa zanimo-la ek manz li ansam avek dipin san levin ek avek sertin lerb. Anz Bondie ti pou pas lor l’Égypte ek ti pou touy bann premie-ne. Me Bondie ti pou protez bann Izraelit ki ti obeir Li ek apre ti pou liber zot.​—Ex. 12:8-13, 29-32.

6. Kifer bann Izraelit ti bizin selebre Pâque toule lane?

6 Se seki ti arive kan Bondie ti liber bann Izraelit, ek zot ti pou bizin rapel zot liberasion dan bann lane apre. Bondie ti dir zot: “Sa zour-la bizin vinn enn memoryal pou zot, ek zot bizin selebre sa kouma enn fet pou Jéhovah dan tou zot zenerasion. Zot bizin selebre sa kouma enn lord pou touletan.” Apre selebrasion ki ti ena le 14 Nisan, bann Izraelit ti osi selebre enn lot fet ki ti apel Fet Gato San Levin pandan set zour. Mem si ti fer Pâque le 14 Nisan, ti kapav apel osi toule wit zour, Pâque. (Ex. 12:14-17; Luc 22:1; Jean 18:28; 19:14) Pâque, ti enn parmi bann fet (ouswa “bann laniverser,” dapre The Bible in Living English) ki bann Izraelit ti gagn lord pou selebre toule lane.​—2 Chron. 8:13.

7. Ki selebrasion Jésus ti etabli kan zot ti fer dernie Pâque?

7 Jésus ek so bann zapot ti bann Zwif, alor, parey kouma bann lezot Zwif ki ti anba Lalwa Mosaïk, zot ti selebre Pâque. (Mat. 26:17-19) Dernie fwa ki zot ti fer sa, Jésus ti etabli enn nouvo selebrasion ki so bann disip ti pou bizin fer sak lane. Sa selebrasion-la apel Repa nou Segner. Me ki zour ti pou bizin fer sa?

KI ZOUR BIZIN FER REPA NOU SEGNER?

8. Ki kestion sertin kapav poze konsernan Pâque ek Repa nou Segner?

8 Jésus ti donn bann linstriksion konsernan Repa nou Segner zis apre ki li ti selebre Pâque avek so bann zapot. Alor, Repa nou Segner ti tom mem zour ki Pâque. Me sirman ou finn remarke ki dapre sertin kalandriye, dat ki bann Zwif fer Pâque zordi, kitfwa pa tom mem dat ki nou selebre lamor Jésus. Kifer ena sa diferans-la? Komannman ki Bondie ti donn bann Izraelit ed nou pou gagn sa repons-la. Apre ki Moïse ti dir “kongregasion antie lasanble Israël touy” agno ki ti servi pou repa Pâque, li ti presize exakteman ki moman pandan le 14 Nisan zot ti bizin fer sa.​—Lir Exode 12:5, 6.

9. Dapre Exode 12:6, kan eski ti bizin touy agno ki ti servi pou Pâque? (Get osi lankadre “Ki Moman dan sa Zour-la?”)

9 Enn liv Zwif (The Pentateuch and Haftorahs) montre ki, dapre Exode 12:6, ti bizin touy sa agno ki ti servi pou Pâque la, “ant de swar.” Sertin version Labib servi exakteman mem expresion. Lezot version Labib, parmi ena Tanakh Zwif, tradir sa par “zis apre kouse soley.” Alor ti bizin touy agno-la kan 14 Nisan ti koumanse, setadir zis apre kouse soley, me pandan ki ti ankor fer kler.

10. Dapre sertin, kan eski ti touy agno, me ki kestion sa fer nou poze?

10 Plitar, sertin Zwif ti panse ki sa ti pou pran boukou letan pou touy tou bann agno ki bann Zwif ti amenn dan tanp. Alor, zot ti krwar ki, lexpresion “ant de swar,” ki mansione dan Exode 12:6, fer referans ar lafin lazourne 14 Nisan, ant moman ki soley koumans bese (apre midi) ek lafin lazourne kan soley inn kouse. Me si ti touy bann agno-la ver lafin 14 Nisan, kan eski bann Izraelit ti pou manz repa Pâque? Enn profeser ki apel Jonathan Klawans dir: “Enn nouvo zour ti koumanse kan soley kouse, alor ti fer sa sakrifis-la le 14 Nisan, me zot ti koumans selebre Pâque ek zot ti manz repa Pâque le 15, mem si dan Exode, pa donn bann presizion lor bann dat.” Li ti osi ekrir: “Bann liv ki bann Rabin ti ekrir . . . pa mem dir nou kouma ti pe fer Séder [repa Pâque] avan destriksion Tanp” an 70 Nou Lepok.​—Se nou ki’nn met an italik.

11. (a) Ki ti ariv Jésus zour ki ti ena Pâque an 33 Nou Lepok? (b) Kifer le 15 Nisan lane 33 Nou Lepok ti “enn gran” Saba? (Get not.)

11 Alor, kan eski ti selebre Repa Pâque an 33 Nou Lepok? Dabor, li bon nou kone ki le 13 Nisan, kan zour ti pre pou arive ‘pou sakrifie agno pou Pâque’, Jésus ti dir Pierre ek Jean: “Ale, al prepar repa Pâque pou ki nou manz li.” (Luc 22:7, 8) “Finalman . . . ler ti arive” pou manz repa Pâque, apre kouse soley le 14 Nisan, ki ti tom Zedi, dan lasware. Jésus ti manz sa repa-la avek so bann zapot, ek apre li ti etabli Repa nou Segner. (Luc 22:14, 15) Sa swar-la, so bann lennmi ti aret li ek ti ziz li. Kan ti pre pou ariv midi le 14 Nisan, zot ti fer koulout li lor enn poto ek li ti mor dan lapremidi. (Jean 19:14) Savedir ki “Christ nou pâque finn sakrifie” mem zour ki ti touy agno pou Pâque. (1 Cor. 5:7; 11:23; Mat. 26:2) Alor, Jésus ti antere kan le 14 Nisan ti pe al fini, avan ki 15 Nisan ti koumanse. b​—Lév. 23:5-7; Luc 23:54.

ENN MEMORYAL KI ENA ENN SINIFIKASION POU NOU

12, 13. Kouma bann zanfan Izraelit ti konserne par selebrasion Pâque?

12 Me anou retourn ar premie Pâque ki ti ena an Égypte. Moïse ti dir ki toule lane pep Bondie ti pou bizin kontign selebre Pâque; zot ti pou bizin fer sa “pou touletan.” Sak lane kan bann Izraelit ti pou selebre Pâque, bann zanfan ti pou demann zot paran pou ki rezon zot fer sa. (Lir Exode 12:24-27; Deut. 6:20-23) Alor, Pâque ti pou “enn memoryal” mem pou bann zanfan.​—Ex. 12:14.

13 Zenerasion apre zenerasion, bann Izraelit ti ansegn zot zanfan bann leson inportan lor Pâque. Enn parmi bann leson, se ki Jéhovah ti kapav protez so bann adorater. Bann zanfan ti aprann ki Jéhovah ti enn Bondie reel, ki pran kont so bann serviter ek ki protez zot. Li ti montre sa kan Li ti protez premie-ne bann Izraelit ek kan “Li ti pini bann Ezipsien.”

14. Ki leson bann paran Kretien kapav ed zot zanfan pou aprann ar selebrasion Pâque?

14 Zordi, toule lane bann paran Kretien pa rakont zot bann zanfan seki Pâque reprezante. Me eski ou ansegn ou bann zanfan mem leson​—ki Bondie protez so pep? Eski ou montre zot ki ou sir ki Jéhovah ankor protez so pep zordi? (Ps. 27:11; Is. 12:2) Kan ou fer sa, eski ou met lavi dan sa konversasion-la, ouswa ou zis rakont zot sa dan enn fason monotonn? Fer zefor pou koz lor sa leson-la, setadir ki Jéhovah protez so pep, pou ed ou fami ena plis konfians an Jéhovah.

Ki bann leson konsernan Pâque ou kapav ansegn ou bann zanfan? (Get paragraf 14)

15, 16. Ki nou aprann lor Jéhovah kan nou lir Exode sapit 12-15?

15 Ena enn lot leson ki nou aprann ar selebrasion Pâque. Jéhovah pa zis kapav protez so pep, me Li ti osi delivre zot kan Li ti ‘fer zot sorti dan l’Égypte.’ Reflesi lor seki sa ti inplike. Jéhovah ti gid zot par enn kolonn niaz ek enn kolonn dife. Jéhovah ti separ la Mer Rouge an de ek zot ti mars omilie lamer, ant de gran miray delo. Kan zot ti fini traverse ek zot ti an sekirite, zot ti trouve kouma sa delo-la ti kraz lor larme Ezipsien. Lerla bann Izraelit ti loue Jéhovah parski Li ti delivre zot ek zot ti sante: “Les mo sant pou Jéhovah . . . Seval ek so kavalie, Li finn zet zot dan lamer. Mo lafors ek mo pwisans, se Yah, parski Li mo Sover.”​—Ex. 13:14, 21, 22; 15:1, 2; Ps. 136:11-15.

16 Si ou ena zanfan, eski ou ed zot pou ena konfians an Jéhovah ek konsider Li kouma enn Sover? Kan ou pran bann desizion ouswa dan ou bann konversasion, eski ou bann zanfan trouve ki ou ena konfians ki Jéhovah kapav sov ou ek ou fami? Kitfwa dan ou Ladorasion an Fami ou kapav examinn Exode sapit 12-15, Actes 7:30-36 ouswa Daniel 3:16-18, 26-28 pou montre kouma Jéhovah ti delivre so pep. Wi, bann zenn ek bann ki aze bizin sir ki Jéhovah pa ti zis enn Sover dan lepase. Parey kouma Li ti delivre so pep dan lepok Moïse, Li pou delivre nou osi dan lavenir.​—Lir 1 Thessaloniciens 1:9, 10.

SEKI NOU BIZIN RAPEL

17, 18. Kifer disan Jésus ena plis valer ki disan sa agno ki ti servi pou Pâque la?

17 Bann vre Kretien pa selebre Pâque. Sa selebrasion-la ti form parti dan Lalwa Mosaïk, ek nou, nou pa swiv sa Lalwa-la. (Rom. 10:4; Col. 2:13-16) Okontrer, nou selebre enn lot levennman ki ena boukou valer pou nou, lamor Garson Bondie. Me selman, nou kapav aprann boukou ar selebrasion Pâque ki ti fer premie fwa an Égypte.

18 Disan agno ki bann Izraelit ti met lor montan ek linto zot laport ti protez lavi zot bann premie-ne. Zordi, nou pa ofer Bondie bann sakrifis zanimo​—ni zour ki bann Zwif fer Pâque, ni okenn lot zour. Me ena enn sakrifis ki ena boukou plis valer ki kapav fer bann dimounn viv pou touletan. Lapot Paul ti ekrir konsernan “kongregasion bann premie-ne ki zot nom finn ekrir dan lesiel.” Sa bann Kretien ki ena lesperans pou al viv dan lesiel la, pou gagn lavi sov gras-a disan Jésus, “disan ki finn verse.” (Héb. 12:23, 24) Bann Kretien ki ena lesperans pou viv lor later pou touletan, kapav gagn lavi sov gras-a sa mem disan-la. Zot bizin rapel touletan sa promes-la: “Par li, nou libere par la ranson gras-a so disan, wi, nou gagn pardon pou nou bann pese, dapre labondans so faver ki personn pa merite.”​—Éph. 1:7.

19. Kouma fason ki ti touy agno ki ti servi pou Pâque, fortifie nou konfians dan bann profesi?

19 Kan bann Izraelit ti touy enn agno pou repa Pâque, zot ti bizin pa kas okenn lezo sa zanimo-la. (Ex. 12:46; Nomb. 9:11, 12) Ki nou kapav dir lor “Lagno Bondie” ki finn donn so lavi kouma enn ranson? (Jean 1:29) So bann lennmi ti koulout li lor enn poto omilie de bandi. Bann Zwif ti demann Pilate pou kas lipie sa bann zom ki ti lor poto la. Sa ti pou fer zot mor pli vit ek zot pa ti pou res lor poto ziska le 15 Nisan, ki ti enn doub Saba. Bann solda ti kas lipie sa de bandi-la, “me kan zot ti ariv kot Jésus, zot ti trouve ki li ti fini mor, alor, zot pa ti kas so lipie.” (Jean 19:31-34) Parey kouma bann lezo sa agno ki ti servi pou Pâque la, bann lezo Jésus osi pa ti kase. Alor, sa agno-la ti “enn lonbraz” seki ti pou arive le 14 Nisan, an 33 Nou Lepok. (Héb. 10:1) Anplis, fason ki bann kitsoz ti pase, ti akonpli Psaume 34:20, ek sa bizin fortifie nou konfians dan bann profesi Labib.

20. Ki diferans ena ant Pâque ek Repa nou Segner?

20 Me selman, ena bann diferans ant Pâque ki bann Zwif ti selebre ek Repa nou Segner. Sa bann diferans-la montre ki Pâque pa ti reprezant seki Jésus ti demann so bann disip pou fer, pou rapel so lamor. Dan l’Égypte, bann Izraelit ti manz laser sa agno ki zot ti touye la, me zot pa ti bwar so disan. Sa ti diferan ar seki Jésus ti demann so bann disip pou fer. Li ti dir ki bann ki pou regn ansam avek li “dan rwayom Bondie” bizin manz dipin ek bwar divin ki bann sinbol so laser ek so disan. Nou pou examinn sa an detay dan prosin lartik.​—Marc 14:22-25.

21. Ki bienfe nou pou gagne kan nou kone seki ti pase pou Pâque?

21 Pena dout ki Pâque ti enn levennman bien inportan dan zistwar pep Bondie. Sakenn parmi nou kapav tir bann leson ar seki ti arive. Alor, Pâque ti “enn memoryal pou” bann Zwif, pa pou bann Kretien. Nou antan ki Kretien, nou bizin konn sa levennman-la ek tir bann leson inportan, parski sa form parti dan ‘tou Lekritir ki inspire par Bondie.’​—2 Tim. 3:16.

a Premie mwa dan kalandriye Ebre ti apel Abib, me plitar ti apel sa mwa-la Nisan kan bann Izraelit ti retourne apre zot lexil dan Babylone. Dan sa lartik-la nou pou servi lexpresion Nisan.

b Apre Pâque, kan soley ti kouse, le 15 Nisan ti koumanse. Sa zour-la ti premie zour fet Gato San Levin ek ti touletan enn saba. Le 15 Nisan lane 33 ti tom enn Samdi, zour ki bann Zwif ti abitie fer Saba. Kan de Saba ti tom mem zour, ti apel sa zour-la “enn gran” Saba.​—Lir Jean 19:31, 42.