Skip to content

Al lor tablo konteni

Ena Gran Kouraz—Se Jéhovah Ki Ed Ou!

Ena Gran Kouraz—Se Jéhovah Ki Ed Ou!

“Ena gran kouraz ek dir: ‘Se Jéhovah ki ed mwa.’”​—HÉB. 13:6.

1, 2. Ki bann difikilte boukou imigre bizin fer fas kan zot retourn kot zot? (Get zimaz koumansman lartik.)

 EDUARDO dir: “Kan mo ti pe travay deor, mo ti ena enn bon travay ek mo ti gagn boukou kas. Me, kan mo ti koumans etidie Labib avek bann Temwin Jéhovah, mo ti rann mwa kont ki mo ena enn responsabilite pli inportan​—pa zis pran swin mo fami lor plan fizik, me osi lor plan spiritiel. Alor, mo ti retourn kot mwa.” a​—Éph. 6:4.

2 Eduardo ti kone ki kan li ti pe retourn kot li, li ti pe fer Jéhovah plezir. Me parey kouma Marilyn ki nou ti mansione dan lartik avan, sa ti pou pran letan pou Eduardo retabli bann bon relasion avek so fami. Li ti pou osi gagn difikilte pou donn so madam ek so bann zanfan seki zot bizin dan enn pei pli pov. Kouma li ti pou pran swin so fami? Ki led li ti kapav atann gagne ar lezot dan kongregasion?

RETABLI BANN BON RELASION AVEK JÉHOVAH EK AVEK LAFAMI

3. Kan enn paran pa la, kouma sa afekte bann zanfan?

3 Eduardo rekonet: “Mo ti rann mwa kont ki mo finn negliz mo bann zanfan kan zot ti plis bizin mo led ek mo lafeksion. Mo pa ti la pou lir bann zistwar Labib avek zot, priye ansam avek zot, may zot, ek zwe avek zot.” (Deut. 6:7) So gran tifi Anna rapel: “Mo ti mank lafeksion mo papa kan li pa ti lakaz avek nou. Kan li ti retourne, nou ti konn li zis par figir ek lavwa. Sa pa ti paret natirel kan li ti may mwa.”

4. Kan enn misie pa la, kouma sa anpes li ranpli bien so rol antan ki sef fami?

4 Kan enn papa pa la, sa osi anpes li ranpli bien so rol antan ki sef fami. Ruby, madam Eduardo, explike: “Mo ti bizin amenn de rol​—rol Mama ek rol Papa​—ek mo ti’nn abitie pran laplipar bann desizion familial. Kan Eduardo ti retourn lakaz, mo ti bizin aprann ki savedir vremem montre soumision. Mem asterla, parfwa mo bizin rapel momem ki mo misie la.” (Éph. 5:22, 23) Eduardo azoute: “Nou bann tifi ti’nn abitie demann zot mama permision pou fer bann kitsoz. Antan ki paran, nou ti rann nou kont ki nou ti bizin zwenn ansam kouma enn sel pou nou bann zanfan, ek mo ti bizin aprann pran latet dan nou fami kouma enn Kretien bizin fer.”

5. Ki enn papa ti fer pou retabli bann bon relasion avek so fami, ek ki rezilta sa ti ena?

5 Eduardo ti bien deside pou fer tou seki li kapav pou retabli enn bon relasion avek so fami ek pou ed zot vinn for lor plan spiritiel. Li dir: “Mo ti bien deside pou ansegn mo bann zanfan laverite par mo bann parol ek mo lexanp​—pa zis dir ki mo kontan Jéhovah me montre sa par mo bann aksion.” (1 Jean 3:18) Eski Jéhovah ti beni Eduardo pou so lafwa? Anna reponn: “Kan nou ti trouv tou bann zefor ki li ti fer pou vinn enn bon papa ek pou revinn pros ar nou, sa ti fer enn gran diferans. Nou ti fier kan nou ti trouv li fer bann zefor pou servi dan kongregasion. Lemond ti pe esey elwagn nou ar Jéhovah. Me kan nou ti trouv nou bann paran fer tou pou res dan laverite, nou ti esey fer parey. Mo papa ti promet ki zame li pou kit nou ankor, ek li pa’nn fer li. Si li ti fer sa, kitfwa mo pa ti pou dan lorganizasion Jéhovah zordi.”

REKONET OU TOR

6. Ki leson sertin paran finn aprann pandan peryod lager?

6 Sertin lexperyans montre ki pandan lager dan bann pei Balkans, bann zanfan Temwin Jéhovah ki ti res laba ti ere malgre bann sitiasion difisil. Kifer? Bann paran ki pa ti kapav kit zot lakaz pou al travay, ti bizin res kot zot ek ti etidie, ti zwe ek ti koz avek zot bann zanfan. Ki leson nou aprann? Bann zanfan pli bizin zot paran avek zot, olie ki larzan ouswa kado. An realite, kouma Parol Bondie dir, bann zanfan pou gagn bann bienfe si zot gagn latansion ek formasion zot paran.​—Prov. 22:6.

7, 8. (a) Ki erer sertin paran fer kan zot retourn kot zot? (b) Kouma bann paran kapav ed zot zanfan pou sirmont bann santiman negatif?

7 Malerezman, kan sertin paran inn retourn kot zot ek inn trouv zot bann zanfan vinn amer ouswa indiferan, zot inn mal reazir ek inn dir: “Kouma zot kapav ingra koumsa pou tou bann sakrifis ki mo’nn fer pou zot?” Me, si sa bann zanfan-la ena enn latitid negatif koumsa, se sirtou parski zot paran pa ti la. Ki enn paran kapav fer pou regle sa problem-la?

8 Demann Jéhovah ed ou pou konpran pli bien bann manb ou fami. Apre, kan ou pe koz avek ou fami, rekonet ek aksepte ki ou ena enn par responsabilite dan sa problem-la. Si ou exkiz ou sinserman, sa kapav ede. Kan ou konzwin ek ou bann zanfan trouve ki ou pe kontign fer zefor pou fer bann kitsoz kouma bizin, zot pou trouve ki ou sinser. Si ou bien deside pou fer sa ek ou ena pasians, tigit-tigit ou pou regagn lamour ek respe ou fami.

‘DONN OU FAMI SEKI LI BIZIN’

9. Pou nou ‘donn nou fami seki li bizin,’ kifer li pa neseser ki touletan nou pe rod gagn plis kitsoz materyel?

9 Lapot Paul ti dir ki kan bann Kretien pa kapav zwenn le-debout, se zot zanfan ek zot bann tizanfan ki bizin “ranbours zot paran ek zot gran-paran seki zot dwa bannla.” Me Paul ti osi ankouraz tou bann Kretien pou kontant zot avek bann kitsoz ki zot bizin sak zour​—manze, linz, ek lakaz. Fode pa ki touletan nou pe rod gagn enn pli bon lavi ouswa enn lavenir pli stab kote finans. (Lir 1 Timothée 5:4, 8; 6:6-10.) Pou enn Kretien ‘donn so fami seki li bizin,’ pa neseser li rod bann rises materyel ki ena dan sa lemond ki biento pou fini la. (1 Jean 2:15-17) Nou bizin pa les “pouvwar ki larises ena pou anbet dimounn” ouswa “bann traka ki ena dan lavi” anpes nou fami “sezi vre lavi” dan lemond nouvo kot pou ena lazistis ki Bondie inn promet!​—Marc 4:19; Luc 21:34-36; 1 Tim. 6:19.

10. Kouma nou montre ki nou ena sazes Bondie kan nou evit fer bann det?

10 Jéhovah kone ki nou bizin inpe larzan. Me larzan pa kapav protez nou ek ed nou, parey kouma sazes Bondie fer. (Eccl. 7:12; Luc 12:15) Dan boukou ka, bann dimounn pa vremem kone komie sa pou kout zot kan zot al travay deor, ek pena okenn garanti ki zot pou gagn boukou kas. An realite, ena bann gran danze. Boukou imigran retourn kot zot avek bann pli gro det. Olie ki zot pli lib pou servi Bondie, finalman se bann dimounn ki zot dwa kas ki zot bizin servi. (Lir Proverbes 22:7.) Nou pou azir avek sazes si depi koumansman mem nou evit fer bann det.

11. Kouma enn bidze kapav ed bann fami pou servi zot larzan avek sazes?

11 Pou desizion ki li ti pran pou res avek so fami reisi, Eduardo ti kone ki li ti bizin servi so larzan avek sazes. Li ek so madam ti fer enn bidze kot zot ti met bann kitsoz materyel ki zot vremem bizin. Ek biensir, sa bidze-la ti pli sere ki bann bidze ki so fami ti ena avan. Me zot tou ti korpere ek pa ti depans kas lor bann kitsoz ki pa inportan. b Eduardo dir: “Par exanp, mo ti tir mo bann zanfan dan bann lekol prive ek mo ti met zot dan bann bon lekol piblik.” Li ek so fami ti priye pou ki li gagn enn travay ki pa ti pou ena enn move lefe lor zot bann bon labitid spiritiel. Kouma Jéhovah ti reponn zot lapriyer?

12, 13. Ki bann kitsoz pratik enn papa ti fer pou ed so fami, ek kouma Jéhovah ti beni bann zefor ki li ti fer pou ena enn lavi sinp?

12 Eduardo dir: “Pandan de premie lane, nou ti gagn difikilte pou zwenn le-debout. Kas ki mo ti’nn ekonomize ti pe fini, mo tigit lapey pa ti touletan ase pou kouver bann depans ek fizikman mo ti fatige. Me nou ti kapav asiste tou bann renion ek sorti predikasion ansam.” Eduardo ti deside pou pa mem get bann propozision travay ki ti pou elwagn li ar so fami pandan plizir mwa ouswa plizir lane. Li dir: “Okontrer, mo ti aprann pou fer plizir travay pou ki kan enn travay pa disponib, mo kapav fer enn lot.”

Eski ou kapav aprann pou fer plizir travay pou ki ou kapav pran swin ou fami? (Get paragraf 12)

13 Parski Eduardo ti bizin pey so bann det tigit-tigit, li ti bizin pey plis lintere lor kas ki li ti pran prete. Me li ti konsider sa kouma enn ti pri ki li ti bizin peye pou ki li kapav pas letan avek so fami dan tou domenn zot lavi, parey kouma Jéhovah atann bann paran fer. Eduardo dir: “Asterla, mo gagn mwins ki dis poursan ki mo ti pe gagne deor, me nou pa pe mordefin. ‘Lame Jéhovah pa kourt.’ Ofet, nou ti desid pou fer pionie. Se extraordiner ki apre sa, bann difikilte ekonomik ti diminie ek li ti pli fasil pou gagn bann kitsoz materyel ki nou ti bizin.”​—Is. 59:1.

FER FAS AR PRESION LAFAMI

14, 15. Kouma bann fami kapav fer fas ar presion pou met bann kitsoz materyel avan bann kitsoz spiritiel, ek ki rezilta sa kapav ena si zot donn enn bon lexanp?

14 Dan boukou landrwa, bann dimounn santi zot oblize pou donn zot fami ek zot bann kamarad kas ek kado. Eduardo explike: “Sa form parti nou kiltir, ek nou kontan done.” Li dir osi: “Me ena enn limit. Avek tak mo ti explik mo bann fami ki mo pou donn zot seki mo kapav san ki mo met an danze bezwin spiritiel mo fami ek nou bann aktivite spiritiel.”

15 Souvan bann fami ankoler, kritik ek zot desi ar bann imigran ki’nn retourn dan zot pei ek osi ar bann ki refiz kit zot fami pou al travay deor, parski zot ti atann ki se bann imigran-la ki bizin amenn manze dan lakaz. Sertin dir ki zot pena lamour. (Prov. 19:6, 7) Me Anna, tifi Eduardo, fer sa remark-la: “Malgre sa, kan nou refiz sakrifie bann kitsoz spiritiel pou bann kitsoz materyel, sertin nou bann fami alafin kapav realize ki kantite nou lavi Kretien li bien inportan. Me kouma zot pou reisi konpran sa si nou fer seki zot demann nou?”​—Konpar avek 1 Pierre 3:1, 2.

ENA LAFWA DAN BONDIE

16. (a) Kouma enn dimounn kapav ‘anbet limem par bann fos rezonnman’? (Jacq. 1:22) (b) Ki kalite desizion Jéhovah beni?

16 Kan enn ser ti ariv dan enn pei pli ris san so konzwin ek so bann zanfan, li ti dir bann ansien: “Nou’nn bizin fer bann gran sakrifis pou mo vinn la. Mo misie finn mem bizin aret servi kouma ansien. Alor, mo espere ki Jéhovah pou beni sa bann zefor-la.” Jéhovah touletan beni bann desizion ki montre ki nou ena lafwa an Li. Me kouma Li pou beni enn desizion ki al kont so volonte, sirtou si pou bann rezon banal, nou abandonn nou bann privilez spiritiel?​—Lir Hébreux 11:6; 1 Jean 5:13-15.

17. Kifer nou bizin rod direksion Jéhovah avan ki nou pran enn desizion ek kouma nou kapav fer sa?

17 Rod direksion Jéhovah avan ki ou pran bann desizion ek bann langazman, pa apre. Priye pou gagn so lespri sin, so sazes ek so direksion. (2 Tim. 1:7) Demann oumem: ‘Eski dan ninport ki sitiasion mo dispoze pou obeir Jéhovah? Mem kan ena persekision?’ Dan sa ka-la, eski ou dispoze obeir Li kan ou bizin amenn enn lavi pli sinp? (Luc 14:33) Demann bann ansien bann konsey Biblik, ek fer konfians Jéhovah ki promet pou ed ou kan ou swiv so konsey. Bann ansien pa kapav pran desizion dan ou plas, me zot kapav ed ou pou fer bann swa ki avek letan pou fer ou gagn lazwa.​—2 Cor. 1:24.

18. Kisannla ena responsabilite pou pran “sarz” lafami, me ki sitiasion kapav donn lezot lokazion pou ed zot konpagnon Kretien?

18 Jéhovah donn enn sef fami responsabilite pou pran “sarz” so fami sak zour. Nou bizin felisit ek priye pou bann ki ranpli sa responsabilite-la san kit zot konzwin ouswa zot zanfan malgre bann presion ek bann tantasion pou fer sa. Bann sitiasion ki nou pa atann, kouma bann katastrof ek bann irzans medikal donn nou lokazion pou montre vre lamour anver nou bann konpagnon Kretien ek pou konpran sakenn nou kamarad. (Gal. 6:2, 5; 1 Pierre 3:8) Eski ou kapav donn enn konpagnon Kretien larzan kan li pe bien bizin ouswa ed li pou gagn enn travay dan so pei mem? Si ou fer sa, ou kapav diminie presion ki li ena pou kit so fami ek al travay enn lot plas.​—Prov. 3:27, 28; 1 Jean 3:17.

RAPEL KI SE JÉHOVAH KI ED OU!

19, 20. Kifer bann Kretien kapav sir ki Jéhovah pou ed zot?

19 Bann Lekritir ankouraz nou: “Pa les lamour pou larzan dominn zot lavi, alor ki zot kontant zot ar seki zot ena. Parski [Bondie] inn dir: ‘Zame mo pou kit twa, ek zame mo pou abandonn twa.’ Koumsa, nou kapav ena gran kouraz ek dir: ‘Se Jéhovah ki ed mwa; mo pa pou per. Ki dimounn kapav fer mwa?’” (Héb. 13:5, 6) Kouma nou kapav trouv sa dan nou lavi?

20 Enn frer ki depi bien lontan pe servi kouma ansien dan enn pei an devlopman dir: “Souvan bann dimounn fer komanter ki bann Temwin Jéhovah vremem ere. Zot osi remarke ki mem bann Temwin ki pov touletan bien abiye ek paret pli bien ki lezot dimounn.” Se seki Jésus ti promet ar bann ki met Rwayom Bondie an premie. (Mat. 6:28-30, 33) Wi, ou Papa ki dan lesiel, Jéhovah, kontan ou ek anvi seki pli bon pou ou ek pou ou bann zanfan. “Lizie Jéhovah pe get partou lor later pou montre so lafors an faver bann dimounn ki ena enn leker konple anver Li.” (2 Chron. 16:9) Jéhovah inn donn nou so bann komannman​—parmi ena bann ki konsern lavi fami ek bann bezwin materyel​—pou nou profi. Kan nou swiv sa bann komannman-la, nou montre ki nou kontan Li ek nou fer Li konfians. “Ala seki vedir lamour Bondie: swiv so bann komannman; ek pourtan so bann komannman pa lour.”​—1 Jean 5:3.

21, 22. Kifer ou bien deside pou montre ki ou ena konfians an Jéhovah?

21 Eduardo dir: “Mo kone ki mo pa pou kapav ratrap letan ki mo’nn pase lwin ar mo madam ek mo bann zanfan, me mo pa kontign viv dan regre. Boukou mo bann ansien koleg travay zot bien ris me malere. Zot bann fami ena bann problem bien grav. Me nou, nou fami bien ere! Ek mo bien inpresione pou trouv lezot frer dan mo pei, mem si zot pov, pe kontign met bann kitsoz spiritiel an premie dan zot lavi. Nou tou nou pe trouve kouma seki Jésus ti promet pe realize.”​—Lir Matthieu 6:33.

22 Ena gran kouraz! Swazir pou obeir Jéhovah ek pou fer Li konfians. Fode ki ou lamour pou Bondie, pou ou konzwin, ek pou ou bann zanfan pous ou pou ranpli ou bann responsabilite spiritiel anver ou fami. Koumsa, ou pou trouve ki ‘se Jéhovah ki ed ou.’

a Finn sanz bann nom.

b Get seri lartik « Comment gérer votre argent » dan Réveillez-vous ! Septam 2011.