Skip to content

Al lor tablo konteni

Eski Ou Ena Mem Fason Panse ki Jéhovah lor Febles Lezot?

Eski Ou Ena Mem Fason Panse ki Jéhovah lor Febles Lezot?

“Bann parti lekor ki paret pli feb, zot neseser.”​—1 COR. 12:22.

1, 2. Kifer Paul ti kapav konpran bann ki feb?

 PARFWA nou tou nou santi nou feb. Enn ti lagrip ouswa bann alerzi kapav telman afebli nou ki nou trouv sa difisil pou fer nou bann laktivite toulezour. Asterla, fer koumadir ou pe santi ou feb pa zis enn ouswa de semenn, me sa pe dire pandan plizir mwa. Dan enn sitiasion koumsa, eski ou pa pou apresie si lezot montre ki zot konpran ou?

2 Lapot Paul ti kone kouma bann presion ki enn dimounn gagne andeor kongregasion ouswa dan kongregasion kapav afekte, ouswa afebli li. Plizir fwa, Paul ti panse ki li ti pou nepli kapav siporte. (2 Cor. 1:8; 7:5) Kan li ti reflesi lor so lavi ek bann difikilte ki li’nn kone antan ki enn Kretien fidel, Paul ti rekonet: “Kisannla ki feb, san ki mo feb?” (2 Cor. 11:29) Ek konsernan bann manb kongregasion ki Paul ti konpar ar bann parti enn lekor imin, li ti dir ki bann ki “paret pli feb, zot neseser.” (1 Cor. 12:22) Ki Paul ti pe rod dir? Kifer nou bizin ena mem fason panse ki Jéhovah lor bann ki paret pli feb? Ek kouma kan nou fer sa, nou pou gagn bann bienfe?

FASON PANSE JÉHOVAH LOR FEBLES LEZOT

3. Ki kapav inflians nou fason panse lor bann ki bizin led dan kongregasion?

3 Nou pe viv dan enn lemond kot ena lespri konpetision ek kot souvan bann dimounn donn plis valer bann ki for ek zenn. Boukou dimounn kapav fer tou pou gagn seki zot anvi, ek souvan zot pa pran kont santiman bann ki pli feb. Mem si nou pa aksepte sa kalite kondwit-la, san nou rann nou kont, nou kapav devlop enn move fason panse anver bann ki regilierman bizin led, mem dan kongregasion. Me nou kapav devlop enn fason panse pli ekilibre parey kouma Bondie.

4, 5. (a) Kouma lexanp ki ena dan 1 Corinthiens 12:21-23 ed nou pou konpran pli bien fason panse Jéhovah lor febles lezot? (b) Ki bienfe nou gagne kan nou ed bann ki feb?

4 Nou kapav konpran pli bien fason panse Jéhovah lor febles lezot atraver enn lexanp ki ena dan premie let ki Paul ti ekrir bann Korintien. Dan sapit 12, Paul fer nou rapel ki mem bann parti nou lekor ki mwin atiran ouswa ki pli feb ena zot rol. (Lir 1 Corinthiens 12:12, 18, 21-23.) Sertin dimounn ki krwar dan levolision finn dir ki sertin parti nou lekor zot pa neseser. Selman, bann resers finn montre ki bann parti nou lekor ki enn tan bann dimounn ti konsider kouma initil, an realite, zot fer bann travay bien inportan. a Par exanp, sertin ti dir ki ti-ledwa lipie pa vremem itil; selman, asterla inn rekonet ki li zwe enn rol inportan dan lekilib nou lekor.

5 Lexanp ki Paul ti servi montre ki tou bann manb kongregasion inportan. Satan depouy bann dimounn ar zot dignite. Parkont, Jéhovah konsider tou so bann serviter, mem bann ki paret pli feb, kouma “neseser.” (Job 4:18, 19) Sa panse-la bizin ed sakenn parmi nou pou apresie nou plas dan nou kongregasion ek apresie ki nou form parti dan lorganizasion Bondie. Par exanp, pans enn zour kot ou ti ed enn vie dimounn ki ti bizin led. Kitfwa ou’nn bizin mars mem pa ki li. Kan ou’nn ed sa dimounn-la, eski ou pa’nn fer enn kitsoz itil ek sa pa’nn fer ou kontan? Wi, kan nou ed lezot, nou gagn lazwa, nou kiltiv plis pasians, lamour, ek nou vinn pli mir. (Éph. 4:15, 16) Nou Papa ki kontan nou, kone ki enn kongregasion ki donn valer tou so bann manb, malgre zot bann limit, se enn kongregasion ki ekilibre ek ki ena lamour.

6. Kouma parfwa Paul ti servi bann mo “feb” ek “for”?

6 Kan Paul ti ekrir bann Korintien, li ti servi bann mo “feb” ek “febles” pou koz lor fason ki bann dimounn ki pa ti Kretien ti konsider bann Kretien premie siek, ek osi pou koz lor seki li ti resanti lor limem. (1 Cor. 1:26, 27; 2:3) Kan Paul ti koz lor bann ki ti “for,” li pa ti ena lintansion pou fer sertin Kretien santi zot pli siperyer. (Rom. 15:1) Okontrer, li ti pe dir ki bann Kretien ki ena plis lexperyans ti bizin ena pasians avek bann ki pa ti ankor bien anrasine dan laverite.

ESKI NOU BIZIN SANZ NOU FASON PANSE?

7. Ki kitsoz kapav anpes nou ed bann ki bizin led?

7 Kan nou ed “sa kikenn ki tipti la,” nou pa zis imit Jéhovah, me nou osi gagn so faver. (Ps. 41:1; Éph. 5:1) Selman, nou rekonet ki kan nou ena enn move fason panse lor bann ki bizin led, parfwa sa kapav anpes nou ed zot. Ouswa, parski nou pa tro kone ki pou dir, nou kapav santi nou anbarase ek res lwin ar bann ki pe gagn difikilte. Enn ser ki apel Cynthia, b ek ki so misie inn kit li, dir: “Si bann frer ek ser evit ou, ouswa pa azir kouma bann kamarad pros bizin azir, sa bles ou. Kan ou pe gagn bann difikilte ou bizin bann dimounn avek ou.” Lerwa David osi ti ena sa mem santiman-la kan lezot ti evit li.​—Ps. 31:12.

8. Ki pou ed nou plis konpran nou bann frer ek ser?

8 Nou pou pli kapav konpran nou bann frer ek ser si nou rapel ki se bann sitiasion difisil ki’nn afebli sertin parmi zot​—zot pe soufer akoz enn move lasante, pe viv avek enn fami ki pa servi Jéhovah, ouswa pe fer fas ar depresion. Kitfwa enn zour nou’si nou kapav trouv nou dan mem sitiasion. Dan l’Égypte, bann Izraelit ti pov ek feb. Akoz sa, avan ki zot rant dan Later Promiz, Jéhovah ti fer zot rapel ki fode pa zot “andirsi [zot] leker” anver zot bann frer ki ti pe soufer. Jéhovah ti atann ki zot ed zot bann frer ki ti pov.​—Deut. 15:7, 11; Lév. 25:35-38.

9. Ki kitsoz ki pli inportan kan nou pe ed bann ki pe fer fas ar bann difikilte? Donn enn lexanp.

9 Olie ki nou ziz ouswa dout bann ki pe fer fas ar bann difikilte, nou bizin rekonfort zot lor plan spiritiel. (Job 33:6, 7; Mat. 7:1) Anou pran enn lexanp: Kan enn motosiklis ki’nn blese dan enn aksidan ariv lopital, eski bann dokter pou esey kone si se li ki responsab sa aksidan-la? Non, deswit zot pou donn li led medikal ki bizin. Li parey, si enn nou bann konpagnon Kretien inn afebli akoz bann problem personel, seki pli inportan se ed li lor plan spiritiel.​—Lir 1 Thessaloniciens 5:14.

10. Kouma bann ki paret pli feb an realite zot “ris dan lafwa”?

10 Si nou pran letan pou reflesi lor sitiasion nou bann frer, nou kapav trouve ki an realite zot pa sa feb-la. Pans bann ser ki pe gagn persekision avek zot fami pandan plizir lane. Sertin kapav paret sinp ek frel-frel, selman eski zot pa montre ki zot ena enn lafwa extraordiner ek ki zot for? Kan ou trouv enn mama selibater vinn renion regilierman avek so zanfan, eski so lafwa ek so determinasion pa inpresionn ou? Ek ki nou kapav dir lor bann adolesan ki res atase ar laverite malgre bann move linflians dan lekol? Alor, nou rekonet ki bann frer ek ser ki kitfwa paret pli feb, zot osi zot “ris dan lafwa” parey kouma lezot ki dan enn pli bon sitiasion.​—Jacq. 2:5.

DEVLOP MEM FASON PANSE KI JÉHOVAH

11, 12. (a) Ki pou ed nou devlop mem fason panse ki Jéhovah lor febles lezot? (b) Ki nou aprann ar fason ki Jéhovah ti tret Aaron?

11 Kan nou examine kouma Jéhovah tret sertin so bann serviter, sa kapav ed nou pou devlop mem fason panse ki Li lor febles lezot. (Lir Psaume 130:3.) Par exanp, si ou ti ansam avek Moïse, ki ou ti pou panse lor bann exkiz bien bet ki Aaron ti done kan li ti fer enn vo an-or? (Ex. 32:21-24) Ouswa, ki ou ti pou panse lor so latitid kan li ti les li inflianse par so ser Miriam, ek ti kritik Moïse parski Moïse ti marye avek enn madam ki pa ti enn Izraelit? (Nomb. 12:1, 2) Kouma ou ti pou reazir kan Aaron ek Moïse pa ti donn loner Jéhovah kan par enn mirak Li ti donn delo so pep dan Meriba?​—Nomb. 20:10-13.

12 Dan sak sitiasion, Jéhovah ti kapav pini Aaron deswit. Selman, Li ti trouve ki Aaron pa ti enn move dimounn ek li pa ti ena enn gran par responsabilite dan seki ti arive. Li paret ki akoz bann sitiasion ek linflians lezot, Aaron inn les li detourne ar seki bon. Me, Aaron ti rekonet ki li ti fer bann erer ek ti aksepte bann zizman Jéhovah. (Ex. 32:26; Nomb. 12:11; 20:23-27) Jéhovah ti plito get lafwa Aaron ek so latitid ki montre ki li ti repanti. Plizir siek apre, bann ekrivin Psaume ti ankor koz lor Aaron ek so bann desandan kouma bann dimounn ki ti ena lakrint pou Jéhovah.​—Ps. 115:10-12; 135:19, 20.

13. Kouma nou kapav analiz nou fason panse lor febles lezot?

13 Pou ki nou kapav devlop mem fason panse ki Jéhovah, nou bizin reget fason ki nou konsider bann ki paret feb. (1 Sam. 16:7) Par exanp, kouma nou reazir kan enn adolesan pa vey bien lor swa so bann divertisman ouswa montre ki li pa pran kont bann konsey? Olie ki nou kritik li, kifer nou pa reflesi lor seki nou kapav fer pou ed li grandi lor plan spiritiel? Nou kapav pran linisiativ pou ed nou bann frer, ek kan nou fer sa, nou pou pli konpran zot ek nou pou ena plis lamour pou zot.

14, 15. (a) Ki Jéhovah ti resanti kan Éliya ti mank kouraz pou enn moman? (b) Ki leson nou kapav aprann ar seki ti ariv Éliya?

14 Kan nou reflesi kouma Jéhovah ti tret sertin so bann serviter ki ti dekouraze, sa osi kapav ed nou pou ena enn bon fason panse lor lezot. Éliya ti enn parmi sa bann serviter-la. Mem si li pa ti per pou defie 450 profet Baal, Éliya ti sove kan li ti aprann ki Larenn Jézabel ti pe fer plan pou touy li. Apre ki li ti mars apepre 150 kilomet ziska Béer-Shéba, li ti al bien lwin dan dezer. Éliya ti telman fatige parski li ti mars dan enn soley dife ki li ti asiz anba enn pie ek “ti demann [Jéhovah] pou tir so lavi.”​—1 Rois 18:19; 19:1-4.

Jéhovah ti pran an konsiderasion bann limit ki Éliya ti ena ek ti avoy enn anz pou ankouraz li (Get paragraf 14, 15)

15 Ki Jéhovah ti resanti kan depi lesiel Li ti get so fidel profet ki ti dekouraze? Eski Li ti rezet so serviter parski pou enn moman li ti deprime ek ti mank kouraz? Non! Jéhovah ti pran an konsiderasion bann limit ki Éliya ti ena ek ti avoy enn anz ver li. De fwa sa anz-la ti ankouraz Éliya pou manze. Koumsa, larout ki Éliya ti pou fer apre pa ti pou “tro long pou [li].” (Lir 1 Rois 19:5-8.) Wi, mem avan ki Jéhovah ti donn bann linstriksion, Li ti ekout so profet ek ti pran bann dispozision pratik pou soutenir li.

16, 17. Kouma nou kapav imit fason ki Jéhovah ti interes Li ar Éliya?

16 Kouma eski nou kapav imit nou Bondie ki interese ar bann dimounn? Fode pa ki nou prese pou donn bann konsey. (Prov. 18:13) Li pli bon ki avan, nou pran letan pou montre ki nou konpran bann ki panse zot “merit mwins loner” akoz bann problem personel. (1 Cor. 12:23) Lerla, nou pou kapav donn zot led ki zot vremem bizin.

17 Anou get lexanp Cynthia, ki ti mansione avan. So misie ti’nn abandonn li ek so de tifi, ek zot ti tousel. Kouma sertin zot bann konpagnon Kretien ti azir? Li explike: “Kan nou ti fer zot kone ki’nn arive par telefonn, zot ti ariv kot nou dan mwins ki 45 minit. Zot ti pe plore. Zot ti res avek nou pandan bann premie de ouswa trwa zour. Parski nou pa ti pe manz kouma bizin ek nou ti bien sansib, zot ti amenn nou res kot zot pandan enn letan.” Sa rapel nou seki Jacques ti ekrir: “Si enn frer ouswa enn ser pena linz ek pena ase manze pou sak zour, ek pourtan enn parmi zot dir bannla: ‘Al anpe, sof zot bien ek manz bien,’ me pa donn zot seki neseser pou zot lekor, ki serti zot dir sa? Lafwa, san bann aksion, li mor.” (Jacq. 2:15-17) Gras-a led ki bann frer ek ser zot kongregasion ti donn zot dan ler ki bizin, Cynthia ek so bann tifi ti reisi gagn lafors pou fer pionie tanporer zis sis mwa apre sa move lexperyans-la.​—2 Cor. 12:10.

BOUKOU GAGN BANN BIENFE

18, 19. (a) Kouma nou kapav ed bann ki pou enn moman inn afebli? (b) Kisannla gagn bann bienfe kan nou ed bann ki feb?

18 Kitfwa par ou prop lexperyans ou kone ki sa pran letan pou regagn ou lasante apre ki ou’nn afebli par enn maladi. Li parey, sa kapav pran letan pou enn Kretien ki’nn afebli par bann difikilte personel ouswa bann sitiasion bien difisil pou regagn so lafors lor plan spiritiel. Li vre ki sa Kretien-la bizin ranforsi so lafwa gras-a so letid personel, lapriyer, ek lezot laktivite teokratik. Me eski nou pou ena pasians anver li ziska ki li regagn so lekilib lor plan spiritiel? Ek pandan sa letan-la, eski nou pou kontign montre lamour anver li? Eski nou pou fer zefor pou ed bann ki’nn afebli, santi ki zot ena valer ek ki nou ena lafeksion pou zot?​—2 Cor. 8:8.

19 Fode zame nou bliye ki kan nou soutenir nou bann frer, nou pou gagn lazwa. Nou pou osi plis konpran nou bann frer ek ena plis pasians anver zot. Me pa zis nou tousel ki pou gagn bann bienfe. Pou ena plis lamour ek lafeksion dan kongregasion. Sirtou, nou pe imit Jéhovah ki donn valer sak dimounn. Wi, nou tou nou ena bann bon rezon pou swiv konsey pou “ed bann feb.”​—Actes 20:35.

a Dan so liv La Lignée humaine, Charles Darwin ti dekrir enn kantite manb lekor imin kouma “initil.” Enn so bann partizan ti afirme ki ti ena plizir douzenn “manb ki pa servi nanye,” parmi ena lapandis, ek thymus, enn lorgann ki kontrol fonksionnman sistem defans nou lekor.

b Sa nom-la finn sanze.