Skip to content

Al lor tablo konteni

“Zot Mo Bann Temwin”

“Zot Mo Bann Temwin”

“‘Zot mo bann temwin,’ se seki Jéhovah dir.”​—IS. 43:10.

1, 2. (a) Ki ete enn temwin, ek kouma bann media sa lemond-la pa’nn zwe zot rol kouma bizin? (b) Kifer Jéhovah pa depann lor bann media sa lemond-la pou koz lor Li?

 KI ETE enn temwin? Enn diksioner dir ki se “enn kikenn ki trouv enn levennman ek fer konn seki’nn arive.” Par exanp, dan lavil Pietermaritzburg an Afrique du Sud, depi plis ki 160 an inn pibliye enn lagazet ki asterla apel The Witness. Sa nom-la apropriye parski lobzektif enn lagazet se koz avek presizion lor bann levennman ki arive dan lemond. Fondater lagazet The Witness ti promet ki sa lagazet-la ti pou dir “laverite, tou laverite, ek zis laverite.”

2 Me malerezman, bann media sa lemond-la inn koz bien tigit lor bann linformasion pli inportan konsernan listwar limanite ouswa inn mem deform sa bann linformasion-la. Akoz sa, Bondie tou-pwisan ti dir par mwayin so profet Ézékiel ki ti viv dan lepase: “Bann nasion pou bizin kone ki momem Jéhovah.” (Ézék. 39:7) Me Pli Gran Dirizan liniver pa depann lor bann media sa lemond-la pou koz lor Li. Li ena anviron wit milyon Temwin ki fer bann dimounn dan tou nasion kone kouma Li’nn azir anver bann dimounn dan lepase ek kouma Li pe azir anver zot azordi. Sa larme Temwin la anons osi bann benediksion ki Bondie inn promet pou limanite dan lavenir. Kan nou fer sa travay-la vinn nou priorite, nou montre ki nou pe viv an-akor avek nom ki Bondie inn donn nou, parey kouma nou lir dan Isaïe 43:10: “‘Zot mo bann temwin,’ se seki Jéhovah dir, ‘wi, mo serviter ki mo finn swazire.’”

3, 4. (a) Kan eski bann Etidian Labib ti adopte enn nouvo nom, ek ki zot ti resanti? (Get zimaz dan koumansman lartik.) (b) Ki bann kestion nou pou examine asterla?

3 Se enn gran privilez pou port nom Jéhovah, parski Li “Lerwa leternite,” ek Li dir: “Samem mo nom pou touletan, ek se koumsa ki bann dimounn bizin rapel mwa zenerasion an zenerasion”! (1 Tim. 1:17; Ex. 3:15; konpar avek Ecclésiaste 2:16.) An 1931, bann Etidian Labib ti adopte nom Temwin Jéhovah. Apre sa, dan magazinn Latour Degard ti’nn pibliye boukou let rekonesans. Enn kongregasion dan Canada ti ekrir: “Sa bon nouvel ki nou apel ‘Temwin Jéhovah’ la inn fer nou bien kontan, ek fer nou plis determine pou montre ki nou merit sa nouvo nom-la.”

4 Kouma ou kapav montre ou rekonesans pou gran privilez ki ou ena pou port nom Bondie? Ek, eski ou kapav explike dan ki verse Labib nou nom Temwin Jéhovah sorti?

BANN TEMWIN BONDIE DAN LEPASE

5, 6. (a) Dan ki fason bann paran Izraelit ti rann temwaniaz lor Jéhovah? (b) Ki kitsoz ankor bann paran Izraelit ti gagn lord pou fer, ek kifer azordi osi bann paran bizin fer sa?

5 Dan lepok Isaïe, sak Izraelit ti enn “temwin” Jéhovah, ek nasion Israël an-antie ti “serviter” Bondie. (Is. 43:10) Enn fason ki bann paran Izraelit ti rann temwaniaz lor Bondie se kan zot ti ansegn zot zanfan kouma Li ti azir anver zot bann anset. Par exanp, kan Jéhovah ti donn so pep linstriksion pou selebre Pâque sak lane, Li ti dir zot: “Kan zot bann garson pou demann zot: ‘Ki sa fet-la reprezante pou zot?’ zot bizin dir: ‘Se sakrifis Pâque pou Jéhovah, ki ti pas lao lor lakaz bann Izraelit dan l’Égypte kan Li ti pini bann Ezipsien, me Li pa ti fer ditor nou lakaz.’” (Ex. 12:26, 27) Kitfwa sa bann paran-la ti osi explik zot zanfan kouma kan premie fwa Moïse ti al get dirizan l’Égypte pou demann permision pou bann Izraelit al ador Jéhovah dan dezer, Pharaon ti reponn: “Kisannla sa Jéhovah-la, pou ki mo bizin ekout so lavwa ek les Israël ale?” (Ex. 5:2) Biensir, kitfwa zot ti rakont osi kouma apre ki Jéhovah ti avoy dis ple lor l’Égypte ek ti delivre bann Izraelit ar larme Pharaon kot Lamer Rouge, zot tou ti gagn repons pou kestion ki Pharaon ti poze. Jéhovah ti​—ek Li​—Bondie Tou-Pwisan. Bann Izraelit ti osi trouve par zotmem ki Jéhovah Li vre Bondie ek ki Li realiz so bann promes.

6 Pena dout, bann Izraelit ki ti ena rekonesans pou privilez pou port nom Bondie ti koz lor sa bann levennman extraordiner la, pa zis ar zot zanfan me osi ar bann etranze ki ti esklav kot zot. Bann Izraelit ti bizin osi form zot zanfan pou ena enn kondwit sin, parey kouma Jéhovah ti donn zot lord. Jéhovah ti dir: “Zot bizin sin, parski mwa, Jéhovah zot Bondie, mo sin.” (Lév. 19:2; Deut. 6:6, 7) Se vremem enn bon lexanp pou bann paran Kretien zordi. Zot osi zot bizin form zot zanfan pou ena enn kondwit sin, ek koumsa zot pou ed zot zanfan onor nom Bondie ki extraordiner!​—Lir Proverbes 1:8 a; Éphésiens 6:4.

Kan nou ansegn nou bann zanfan lor Jéhovah, sa donn So nom loner (Get paragraf 5, 6)

7. (a) Kan bann Izraelit ti res fidel anver Jéhovah, ki lefe sa ti ena lor bann nasion alantour? (b) Ki responsabilite tou bann ki port nom Bondie ena?

7 Alor, kan bann Izraelit ti res fidel, zot ti donn enn bon temwaniaz lor nom Bondie. Jéhovah ti dir zot: “Tou bann pep lor later pou bizin trouve ki’nn met nom Jéhovah lor zot, ek bannla pou per zot.” (Deut. 28:10) Me malerezman, laplipar ditan bann Izraelit ti infidel. Sak fwa zot ti re-al ador bann zidol ki bann dimounn ti fer. Anplis, zot ti vinn kriel parey kouma bann bondie Kananeen ki zot ti pe adore. Zot ti sakrifie zot zanfan ek ti fer dominer ar bann pov. Se vremem enn leson inportan pou nou ki port nom sa Bondie ki Pli Sin la. Nou bizin touletan fer zefor pou vinn sin parey kouma Li!

“GETE! MO PE FER ENN KITSOZ NOUVO”

8. Ki Jéhovah ti demann Isaïe fer, ek kouma Isaïe ti reazir?

8 Bann Izraelit ki ti prizonie dan Babylone ti pou temwin enn delivrans extraordiner ki Jéhovah ti’nn predir. (Is. 43:19) Sis premie sapit dan liv Isaïe koz sirtou lor bann lavertisman konsernan maler ki ti pou vinn lor Jérusalem ek so bann lavil alantour. Jéhovah, ki lir dan leker, ti dir Isaïe kontign averti bann Izraelit mem si zot pa ti pou repanti. Isaïe ti sirpri ar fason ki bann Izraelit ti reazir ek ti anvi kone ziska kan zot ti pou kontign dezobeir Jéhovah. Jéhovah ti reponn li: “Ziska ki bann lavil vinn bann rwinn san okenn abitan ek bann lakaz san okenn dimounn ek pei-la detrir ek abandone.”​—Lir Isaïe 6:8-11. b

9. (a) Kan eski profesi Isaïe konsernan Jérusalem ti realize? (b) Ki lavertisman pous nou pou res lor nou gard azordi?

9 Isaïe ti gagn sa mision-la dan dernie lane regn Lerwa Ouzziya, ouswa ver 778 Avan Nou Lepok. Li ti kontign profetize pandan anviron 46 an ziska apre 732 Avan Nou Lepok, mem plizir lane pandan regn Lerwa Hizqiya. Li ti fer sa 125 an avan ki Jérusalem detrir an 607 Avan Nou Lepok. Alor, pep Bondie ti konn bien alavans seki ti pou ariv li dan lavenir. Azordi osi, Jéhovah servi so pep pou fer lezot konn bien alavans seki pou arive dan lavenir. Depi 135 an, apartir so premie nimero mem, Latour Degard inn averti so bann lekter pou res lor zot gard parski biento move regn Satan pou al fini ek pou ranplase par Regn Mil An Jésus Christ.​—Rév. 20:1-3, 6.

10, 11. Kouma bann Izraelit ki ti dan Babylone ti trouv profesi Isaïe realize?

10 Boukou Zwif ki ti obeir ek ti rann zotmem ar bann Babilonien, ti gagn lavi sov kan Jérusalem ti detrir ek zot ti al kouma prizonie dan Babylone. (Jér. 27:11, 12) Laba, 70 an plitar, pep Bondie ti trouve kouma sa profesi extraordiner la ti realize: “Ala seki Jéhovah dir, sa Kikenn ki re-aste twa la, Sin Israël: ‘Akoz twa mo pou avoy dan Babylone ek fer tou bann bar so bann laport tonbe.’”​—Is. 43:14.

11 An-akor avek sa profesi-la, enn levennman inportan ti arive enn lanwit dan koumansman Oktob 539 Avan Nou Lepok. Pandan ki lerwa Babylone ek so bann dimounn inportan ti pe bwar divin dan bann resipian sakre ki zot ti pran dan tanp Jérusalem ek ti pe loue zot bann bondie, bann larme Med ek Pers ti atak Babylone ek ti gagn viktwar lor li. An 538 ouswa 537 Avan Nou Lepok, Cyrus ki ti gagn viktwar lor Babylone, ti donn lord bann Zwif pou retourn Jérusalem pou rekonstrir tanp Bondie. Isaïe ti’nn fini predir tousala, ek parmi li ti dir kouma Jéhovah ti pou pran swin ek protez so pep ki ti’nn repanti ek ki ti pe retourn Jérusalem. Bondie ti apel zot: “Pep ki mo ti forme pou mwa pou ki zot kapav fer konn mo louanz.” (Is. 43:21; 44:26-28) Kan sa bann ansien exile la ti retourn Jérusalem ek ti rekonstrir tanp Jéhovah, zot ti temwin ki Jéhovah, sel vre Bondie, touletan tini so parol.

12, 13. (a) Kisannla ti ena ankor avek bann Izraelit kan ti retabli ladorasion Jéhovah? (b) Ki bann “lezot brebi” bizin fer depi asterla mem, ek ki lesperans zot ena?

12 Plizir milyon dimounn ki pa ti Izraelit ti form parti dan sa nouvo nasion-la, ek plitar boukou lezot non-Zwif ti vinn ador Jéhovah ansam avek bann Zwif. (Ezra 2:58, 64, 65; Esther 8:17) Azordi, “enn gran lafoul” “lezot brebi” Jésus soutenir avek fidelite bann Kretien ki ena lesperans pou al viv dan lesiel ek ki form parti dan “Israël Bondie.” (Rév. 7:9, 10; Jean 10:16; Gal. 6:16) Gran lafoul osi port nom Temwin Jéhovah, nom ki Bondie inn donn zot.

13 Pandan Regn Mil An Christ, gran lafoul pou ena enn gran lazwa pou explik bann resisite kouma zot ti viv antan ki Temwin Jéhovah dan bann dernie zour sa sistem-la. Me nou pou kapav fer sa si depi asterla mem nou viv an-akor avek nom ki Bondie inn donn nou ek fer zefor pou res sin. Ek osi, sak zour malgre nou bann gran zefor, nou bizin demann pardon parski nou rekonet ki nou fer pese ek ki port nom sakre Bondie se enn gran loner.​—Lir 1 Jean 1:8, 9.

SINIFIKASION NOM BONDIE

14. Ki sinifikasion nom Jéhovah?

14 Pou ogmant nou rekonesans pou privilez ki nou ena pou port nom Bondie, li bon nou medit lor sinifikasion sa nom-la. Nom Bondie, ki souvan nou tradir par “Jéhovah” sorti dan enn verb Ebre ki kapav servi pou dekrir enn aksion ek ki kapav tradir par “vini.” Alor, nou konpran ki nom Jéhovah vedir “Li Fer Arive.” Sa sinifikasion-la bien apropriye ar rol ki Jéhovah ena antan ki Kreater liniver ek Kreater bann kreatir intelizan ek antan ki sa Kikenn ki realiz so proze la. Amezir ki bann levennman deroule, Jéhovah kontign realiz so volonte ek so proze mem si kit opozan, parey kouma Satan, rod fer kitsoz pou anpes So proze realize.

 15. Dan ki fason Jéhovah ti revel enn faset so personalite ki an-akor avek sinifikasion so nom? (Get lankadre “ Enn Nom ki Ena enn Gran Sinifikasion.”)

15 Kan Jéhovah ti donn Moïse mision pou fer so pep sorti dan l’Égypte, Jéhovah ti revel enn faset so personalite. Pou dekrir so nom, Li ti servi enn lot verb ki ena enn rapor avek verb Ebre ki’nn mansione avan. Me sann fwa-la, Li ti koz lor Limem. Labib dir: “Bondie ti dir Moïse: ‘Mo Pou Vinn Seki Mo Swazir pou Vini’ [ouswa, “Mo Pou Vinn Seki Mo Pou Vini”]. Ek Li ti azoute: ‘Se seki to bizin dir bann Izraelit, “Mo Pou Vinn inn avoy mwa ver zot.”’” (Ex. 3:14; not) Alor, dan ninport ki sitiasion Jéhovah pou vinn seki bizin pou realiz so proze. Pou bann Izraelit ki ti esklav, Li ti vinn enn Sover, enn Protekter, enn Gid, ek enn Kikenn ki donn zot tou seki zot ti bizin lor plan materyel ek spiritiel.

MONTRE NOU REKONESANS

16, 17. (a) Kouma nou kapav montre nou rekonesans pou privilez ki nou ena pou port nom Bondie? (b) Ki nou pou examine dan prosin lartik?

16 Azordi, Jéhovah kontign azir an-akor avek sinifikasion so nom kan Li donn nou tou seki nou bizin lor plan spiritiel ek materyel. Pourtan, sinifikasion so nom pa zis vedir seki Li, Li swazir pou vini. Sa vedir osi seki Li fer arive an rapor avek travay ki so bann Temwin akonpli pou realiz so proze. Kan nou medit lor la, sa pou pous nou pou kontign viv an-akor avek nom ki Li’nn donn nou. Kåre ki ena 84 an ek ki enn Temwin zele dan Norvège depi 70 an, dir: “Pou mwa se enn gran privilez servi Jéhovah, Lerwa leternite, ek form parti dan pep ki port so nom sakre. Se touletan enn gran privilez pou explik bann dimounn laverite ki ena dan Labib ek trouve kouma zot kontan kan zot konpran sa bann verite-la. Par exanp, mo gagn enn gran satisfaksion kan mo ansegn zot seki sakrifis Christ reprezante, ek kouma gras-a sa sakrifis-la zot kapav gagn lavi eternel dan lemond nouvo kot pou ena lape ek lazistis.”

17 Li vre ki dan sertin teritwar, li pe vinn deplizanpli difisil pou zwenn bann dimounn ki anvi aprann konn Bondie. Malgre sa, parey kouma Kåre, eski ou pa gagn enn gran lazwa kan ou zwenn enn dimounn ki interese ek ou kapav ansegn li konsernan nom Jéhovah? Me kouma nou kapav bann Temwin Jéhovah ek anmemtan bann temwin Jésus? Prosin lartik pou reponn sa kestion-la.

a Proverbes 1:8: “Mo garson, ekout disiplinn to papa, ek pa abandonn linstriksion to mama.”

b Isaïe 6:8-11:8 Apre mo ti tann lavwa Jéhovah dir: ‘Kisannla ki mo pou avoye, ek kisannla ki pou al pou nou?’ Ek mo ti dir: ‘Ala mo la! Avoy mwa.’ 9 Ek li ti reponn: ‘Ale, ek dir sa pep-la: “Zot pou kontign tande, me zot pa pou konpran; zot pou kontign trouve, me zot pa pou gagn okenn konesans.” 10 Fer leker sa pep-la vinn dir, fer zot zorey vinn sourd, ek kol zot lizie, pou ki zot pa trouve avek zot lizie, ek zot pa tande avek zot zorey, pou ki zot leker pa konpran, ek ki zot pa retourne ek gagn gerizon.’ 11 Lerla mo ti dir: ‘Ziska kan, A Jéhovah?’ Lerla Li ti dir: ‘Ziska ki bann lavil vinn bann rwinn san okenn abitan ek bann lakaz san okenn dimounn ek pei-la detrir ek abandone.’”