Skip to content

Al lor tablo konteni

Kifer Nou Bizin Sin?

Kifer Nou Bizin Sin?

“Zot bizin sin.”LÉV. 11:45.

1. Kouma liv Lévitique kapav ed nou?

JÉHOVAH atann ki tou so bann serviter zot sin. Mem si partou dan Labib koz lor pirte, se liv Lévitique ki pli souvan koz lor la. Kan nou konpran ek apresie sa liv-la, nou pou kone ki nou bizin fer pou res sin.

2. Ki nou pou dekouver dan liv Lévitique?

2 Liv Lévitique, ki’nn ekrir par Moïse, form parti dan “tou Lekritir” ki “itil pou ansegne.”(2 Tim. 3:16) Sak sapit sa liv-la mansionn nom Jéhovah apepre dis fwa. Kan nou konpran liv Lévitique, sa pou donn nou lafors pou rezet bann kitsoz ki kapav zet dezoner lor nom Bondie. (Lév. 22:32) Fraz “momem Jéhovah,” ki repete plizir fwa dan sa liv-la rapel nou ki nou bizin obeir Jéhovah. Dan sa lartik-la ek dan prosin lartik, nou pou dekouver bann prinsip, ki kouma bann trezor, dan liv Lévitique. Sa bann prinsip-la pou ed nou ador Bondie dan enn fason ki sin.

BANN SERVITER JÉHOVAH BIZIN SIN

3, 4. Kan Moïse ti begn Aaron ek so bann garson avek delo, ki sa aksion-la reprezante? (Get zimaz dan koumansman lartik.)

3 Lir Lévitique 8:5, 6. * Jéhovah ti etabli Aaron kouma gran pret ek so bann garson kouma pret lor nasion Israël. Aaron reprezant Jésus, ek so bann garson reprezant bann Kretien ki pou al dan lesiel. Moïse ti begn Aaron avek delo. Ki sa aksion-la reprezante? Eski savedir ti bizin pirifie Jésus? Non. Jésus pa ti ena pese ek li ti “san defo.” (Héb. 7:26; 9:14) Me se apre ki Aaron ti fini begne ki li reprezant Jésus ki sin ek drwat. Alor, kan Moïse ti begn bann garson Aaron avek delo, ki sa reprezante?

4 Sa aksion-la reprezant pirifikasion bann ki pou al servi kouma pret dan lesiel. Eski sa pirifikasion-la ena enn rapor avek zot batem? Non, parski batem pa lav pese enn dimounn. Okontrer batem se zis enn aksion ki montre ki sa dimounn-la inn vwe so lavi ar Bondie. Bann ki pou al dan lesiel zot pirifie “par mwayin laparol.” Alor, zot bizin fer tou pou aplik bann lansegnman Christ dan zot lavi. (Éph. 5:25-27) Se koumsa ki zot vinn sin. Me ki nou kapav dir konsernan “bann lezot brebi”?Jean 10:16.

5. Kifer nou kapav dir ki bann lezot brebi vinn sin par mwayin Parol Bondie?

5 Bann garson Aaron pa reprezant “gran lafoul” bann lezot brebi Jésus. (Rév. 7:9) Pourtan, zot osi zot pirifie par mwayin Parol Bondie. Kan zot lir seki Labib dir lor pouvwar ki sakrifis Jésus ena, zot ena lafwa dan sa bann parol-la ek sa pous zot pou ador Jéhovah “lanwit-lizour.” (Rév. 7:13-15) Bann ki ena lesperans pou al dan lesiel ek bann lezot brebi bizin kontign pirifie zotmem. Se koumsa ki touletan zot kapav gard enn bon kondwit. (1 Pierre 2:12) Mazine ki kantite Jéhovah kontan kan Li trouv pirte ek linite so bann serviter ki pe obeir ek pe swiv avek fidelite zot Berze, Jésus!

6. Kifer nou bizin examinn noumem regilierman?

6 Bann pret nasion Israël ti bizin prop lor plan fizik. Ki sa inplike pou nou zordi? Boukou dimounn ki etidie Labib remarke ki nou bann lasal bien prop ek ki nou osi nou prop ek an-ord. Anplis, bann ki anvi ador Jéhovah bizin ena “enn leker prop.” (Lir Psaume 24:3, 4; * Is. 2:2, 3) Alor, nou bizin servi Jéhovah avek enn lespri, enn leker, ek enn lekor prop. Akoz sa, nou bizin examinn noumem regilierman. Kitfwa nou pou trouve ki nou bizin fer bann gran sanzman pou gard nou pirte. (2 Cor. 13:5) Par exanp, enn kikenn ki batize me ki get pornografi bizin demann limem: ‘Eski mo pe montre ki mo sin?’ Apre sa, li bizin rod led pou aret sa move labitid-la.Jacq. 5:14.

MONTRE KI OU SIN KAN OU OBEIR

7. An rapor avek Lévitique 8:22-24, ki lexanp Jésus inn lese?

7 Zour ki ti etabli bann pret lor nasion Israël, Moïse ti touy enn mouton mal. Li ti pran enn tipe disan ek ti met sa lor zorey drwat, pous lame ek pous lipie drwat Gran Pret Aaron ek so bann garson. (Lir Lévitique 8:22-24. *) Fason ki ti servi sa disan-la montre ki bann pret ti fer zot servis avek lobeisans. Jésus osi, antan ki Gran Pret, ti ekout bann linstriksion Bondie, ti fer volonte Jéhovah, ek ti ena enn lavi sin. Dan sa fason-la, li’nn les enn lexanp parfe pou bann ki ena lesperans pou al dan lesiel ek bann lezot brebi.Jean 4:31-34.

8. Ki bann adorater Jéhovah bizin fer?

8 Tou bann adorater Jéhovah bizin swiv lexanp Jésus ki ti res fidel. Nou bizin obeir tou bann linstriksion ki Bondie donn nou dan Labib ek koumsa nou pou evit “fer lapenn lespri sin Bondie.” (Éph. 4:30) Nou bizin bien deside pou fer “bann semin drwat pou [nou] lipie.”Héb. 12:13.

9. Sit seki trwa frer ki ti travay ansam avek bann manb Komite Santral ti dir, ek kouma seki zot inn dir kapav ed ou pou res sin?

9 Anou examinn seki trwa frer ti dir. Zot ti travay ansam avek bann manb Komite Santral pandan plizir lane. Enn ladan ti dir: “Sa ti enn privilez bien spesial. Me travay ansam avek sa bann frer-la inn montre mwa ki zot osi zot inparfe, mem si zot ena lesperans pou al dan lesiel. Pourtan, enn parmi bann lobzektif ki mo ti fixe pandan tou sa bann lane-la, se obeir bann ki diriz nou.” Deziem frer-la ti dir: “Bann verse kouma 2 Corinthiens 10:5 ki koz lor nou lobeisans anver Christ, finn ed mwa pou obeir ek korper avek bann ki diriz nou. Se sa ki apel obeir avek tou nou leker.” Trwaziem frer-la ti dir: “Nou montre ki nou kontan seki Jéhovah kontan ek deteste seki Li deteste, ek ki touletan nou pe rod so direksion ek fer bann kitsoz ki fer Li plezir, kan nou obeir so lorganizasion ek bann ki Li pe servi pou fer so proze konsernan later avanse.” Sa frer-la rapel lexanp Nathan Knorr, enn manb Komite Santral. Frer Knorr ti aksepte seki ti ekrir dan lartik “Nesans enn Nasion” (an Angle) dan Latour Degard 1925, mem si lezot ti met sa an-dout. Lobeisans Frer Knorr ti vremem inpresionn sa frer-la. Kan nou medit lor seki sa trwa frer la inn dir, sa kapav ed nou pou obeir Jéhovah ek res sin.

RESPEKTE LALWA BONDIE LOR DISAN

10. Kifer li bien inportan ki nou obeir lalwa Bondie lor disan?

10 Lir Lévitique 17:10. * Jéhovah ti donn lord bann Izraelit pou pa manz “ninport ki kalite disan.” Bann Kretien osi inn gagn lord pou pa pran ek pa manz disan dimounn ek zanimo. (Actes 15:28, 29) Eski sa pa fer nou gagn frison kan nou panse ki Bondie kapav rezet nou ek tir nou dan so kongregasion parski nou’nn fer enn kitsoz ki Li pa kontan? Nou kontan Jéhovah ek nou anvi obeir Li. Li kapav arive ki bann ki pa servi Jéhovah ek ki pa obeir Li, fer presion lor nou ouswa sipliy nou pou met disan. Mem si nou lavi an danze, nou pa pou sede. Nou kone ki sertin pou boufonn nou parski nou refiz met disan, me nou, nou finn swazir pou obeir Bondie. (Jude 17, 18) Ki pou donn nou lafors pou refiz met ouswa manz disan?Deutéronome 12:23.

11. Kifer nou kapav dir ki seki ti pase Zour Propitiation pa ti zis enn sinp koutim?

11 Seki gran pret nasion Israël ti fer enn fwa par an Zour Propitiation, ed nou pou konpran kouma Bondie konsider disan. Disan bann zanimo ti servi zis pou enn kitsoz spesial: Pou gagn pardon bann pese. Sa ti permet bann Izraelit ena bann bon relasion avek Bondie. Gran pret ti fann enn tipe disan toro ek disan bouk devan kouvertir lars lalians. (Lév. 16:14, 15, 19) Par mwayin sa disan-la, Bondie ti pardonn pese bann Izraelit. Jéhovah ti dir osi ki si enn dimounn touy enn zanimo pou manze, li bizin vers so disan ek kouver sa ar later, parski “lavi tou kalite kreatir, se so disan.” (Lév. 17:11-14) Eski tousala ti zis bann koutim ki pena okenn linportans? Plizir santenn lane avan, Bondie ti defann Noé ek so bann desandan pou manz disan. (Gen. 9:3-6) Ki sa reprezante pou bann Kretien?

12. Kouma Paul montre rapor ki disan ena avek pardon bann pese?

12 Lapot Paul ti explike ki disan ena pouvwar pou pirifie. Li ti ekrir: “Dapre lalwa, preske tou kitsoz pirifie avek disan, ek bann pese pa pou pardone si disan pa verse.” (Héb. 9:22) Me, valer sakrifis bann zanimo ti zis pou enn tan. Paul ti dir ki sa bann sakrifis-la ti rapel bann Izraelit ki zot ti fer pese ek ki zot ti bizin enn pli gran sakrifis pou tir zot pese net. Lalwa ti “enn lonbraz bann bon kitsoz ki pou vini, me an realite li pa sa bann kitsoz-la mem.” (Héb. 10:1-4) Alor, kouma bann pese ti pou pardone?

13. Ki ou resanti kan ou kone ki Jésus inn prezant valer so disan devan Jéhovah?

13 Lir Éphésiens 1:7. Jésus ti donn so lavi an sakrifis pou tou bann dimounn, ek sa ena enn gran linportans pou bann ki kontan li ek so Papa. (Gal. 2:20) Pourtan, seki Jésus ti fer apre so rezireksion, se sa ki delivre nou ar pese. Seki ti pase Zour Propitiation montre sa bien. Kan gran pret ti rant dan landrwa ki Pli Sin, se koumadir li ti vinn devan Bondie pou prezant Li disan bann zanimo. (Lév. 16:11-15) Apre so rezireksion, Jésus ti mont dan lesiel ek ti prezant valer so disan devan Bondie. (Héb. 9:6, 7, 11-14, 24-28) Nou ena enn gran rekonesans anver Bondie parski Li pardonn nou pese ek fer nou ena enn konsians kler, gras-a nou lafwa dan sakrifis Jésus!

14, 15. Kifer li inportan nou konpran ek respekte lalwa Jéhovah lor disan?

14 Kitfwa asterla ou pli konpran kifer Jéhovah inn donn nou lord pou pa manz “ninport ki kalite disan.” (Lév. 17:10) Eski ou konpran kifer disan li sa kantite sakre la pou Bondie? Disan reprezant lavi. (Gen. 9:4) Eski ou dakor ki nou bizin ena mem fason panse ki Bondie lor disan ek ki nou bizin obeir so lord pou pa manz ek pa pran disan? Sel fason ki nou kapav anpe avek Bondie se kan nou ena lafwa dan sakrifis Jésus, ek nou konpran ki disan ena enn gran valer devan lizie nou Kreater.Col. 1:19, 20.

15 Li kapav arive ki ninport kisannla parmi nou bizin deside si li pou aksepte ouswa refiz disan, bann fraksion disan ouswa bann tretman kot servi disan. Alor, li inportan ki ou priye Jéhovah, fer bann resers, ek fini deside ki ou pou fer avan mem ki enn problem arive. Koumsa ou pou bien determine pou pa met disan. Zame nou pou aksepte enn kitsoz ki Jéhovah kondane ek ki fer Li lapenn! Azordi, boukou dokter ek lezot dimounn ankouraz nou pou donn nou disan pou sov lavi bann dimounn. Me antan ki pep Bondie, enn pep ki sin, nou kone ki Jéhovah ena drwa pou dir nou kouma bizin servi disan. Pou Li, “ninport ki kalite disan,” sakre. Alor, nou bizin bien determine pou respekte so lalwa. Anplis, nou montre Jéhovah ki disan Jésus ena valer pou nou kan nou ena enn kondwit ki sin. Zis disan Jésus ki fer nou gagn pardon bann pese ek lavi pou touletan.Jean 3:16.

Eski ou bien deside pou respekte lalwa Jéhovah lor disan? (Get paragraf 14, 15)

KIFER JÉHOVAH ATANN KI NOU SIN?

16. Kifer bann serviter Jéhovah bizin montre ki zot sin?

16 Kan Jéhovah ti delivre bann Izraelit ki ti esklav dan l’Égypte, Li ti dir zot: “Momem Jéhovah, ki pe diriz zot ek fer zot sorti dan l’Égypte pou montre ki momem zot Bondie, ek zot bizin sin, parski mo sin.” (Lév. 11:45) Jéhovah ti atann ki bann Izraelit montre ki zot sin parski Limem, Li sin. Ek zordi osi Jéhovah atann ki nou res sin. Liv Lévitique fer nou konpran sa dan enn fason bien kler.

17. Ki ou panse asterla lor liv Lévitique?

17 Nou sir ki sa bann pwin ki ou’nn examine dan liv Lévitique-la finn bien ed ou. Sirman asterla, ou pli apresie sa liv-la ek ou pli konpran kifer ou bizin montre ki ou sin. Me ki nou kapav aprann ankor dan liv Lévitique? Kouma sa liv Labib la kapav ed nou pou ador Bondie dan enn fason ki sin? Nou pou examinn sa dan prosin lartik.

^ par. 3 Lévitique 8:5, 6: “Moïse ti dir lasanble: ‘Ala seki Jéhovah inn donn nou lord pou fer.’ Alor, Moïse ti fer Aaron ek so bann garson koste ek ti begn zot avek delo.”

^ par. 6 Psaume 24:3, 4: “Kisannla ki kapav mont lor montagn Jéhovah, ek kisannla ki kapav debout dan so landrwa sakre? Enn kikenn ki ena lame inosan ek enn leker prop, ki pa finn fer enn fos serman lor Mo lavi, ni fer enn serman pou anbet lezot.”

^ par. 7 Lévitique 8:22-24: “Lerla li ti amenn deziem mouton-la, mouton ki ti servi pou etabli bann pret, ek Aaron ek so bann garson ti poz zot lame lor latet mouton la. 23 Moïse ti touy li ek ti pran enn tipe so disan ek ti met sa lor bout zorey drwat Aaron ek lor so pous lame ek pous lipie drwat. 24 Apre sa Moïse ti fer bann garson Aaron vinn devan ek ti met enn tipe disan lor zot bout zorey drwat ek lor zot pous lame ek pous lipie drwat. Me li ti fann leres disan kat kote lotel.”

^ par. 10 Lévitique 17:10: “Si ninport kisannla dan lakaz Israël ouswa ninport ki etranze ki res parmi zot manz ninport ki kalite disan, mo pou vir mo figir ar sa kikenn ki pe manz disan la, ek mo pou touy li parmi so pep.”