Skip to content

Al lor tablo konteni

Eski To Apresie Seki To’nn Gagne?

Eski To Apresie Seki To’nn Gagne?

‘Nou finn resevwar lespri ki sorti kot Bondie pou ki nou kapav rekonet bann don ki Li donn nou dan so bonte.’1 COR. 2:12.

1. Kouma boukou dimounn konsider seki zot ena?

SIRMAN to’nn deza tann dimounn dir, ‘Se kan nou perdi enn kitsoz ki nou apresie so valer.’ Eski inn deza ariv twa sa? Kan enn dimounn gagn tou kitsoz depi tipti, bien souvan li pa apresie sa bann kitsoz-la kouma bizin. Par exanp, enn kikenn ki’nn grandi dan enn fami ris kapav panse ki li normal li ena tou sa bann kitsoz-la. Alor, li pa apresie zot valer. Li parey pou sertin zenn. Zot mank lexperyans, akoz sa zot pa reisi konpran bien ki kitsoz ena plis valer dan lavi.

2, 3. (a) Ki fason panse li bon bann zenn evite? (b) Ki pou ed nou apresie seki nou ena?

2 Si to enn zenn, ki kitsoz ki pli inportan pou twa? Pou boukou zenn dan lemond, se bann kitsoz materyel, kouma enn bon lapey, enn zoli lakaz, bann dernie gajet elektronik. Si pou zot, se zis sa bann kitsoz-la ki inportan, alor zot finn rat seki pli inportan: Zot relasion avek Bondie. Twa zenn ki’nn grandi dan laverite, to’nn gagn enn zoli kado ki fode zame to bliye so valer: To leritaz spiritiel. * (Mat. 5:3) Si enn  zenn pa apresie so leritaz spiritiel, li kapav gagn bann move konsekans ki pou afekte li toutlong so lavi.

3 Zenn, to kapav evit sa. Ki pou ed twa apresie leritaz ki to’nn gagne? Anou get de-trwa lexanp dan Labib ki pou ed pa zis bann zenn, me tou bann Kretien pou apresie leritaz ki Jéhovah inn donn zot.

SERTIN PA TI APRESIE ZOT LERITAZ

4. Ki 1 Samuel 8:1-5 montre nou konsernan bann garson Samuel?

4 Labib koz lor bann dimounn ki finn gagn enn leritaz spiritiel extraordiner, me ki pa finn konn apresie li. Nou trouv sa bien dan ka bann garson profet Samuel. Depi bien zenn, Samuel ti servi Jéhovah ek li finn touletan res fidel anver Bondie. (1 Sam. 12:1-5) Samuel ti enn bon lexanp pou so bann garson, Yoël ek Abiya. Me zot pa’nn imit li. Zot pa ti apresie lexanp fidelite ki zot papa inn lese ek zot ti koumans fer seki move. Labib dir nou ki zot “ti detourn lazistis.”Lir 1 Samuel 8:1-5. *

5, 6. Ki ti ariv bann garson Yoshiya ek so ti-zanfan?

5 Bann garson Lerwa Yoshiya osi pa ti apresie zot leritaz spiritiel. Pourtan Yoshiya ti enn lerwa fidel ek li ti ador Jéhovah. Kan Gran Pret ti retrouv liv Lalwa Bondie ek ti fer lir sa devan Yoshiya, Yoshiya ti fer bann gran zefor pou aplik bann linstriksion Jéhovah. Li ti fer tou pou eliminn lidolatri ek spiritis dan pei. Li ti ankouraz lepep pou obeir Jéhovah. (2 Rois 22:8; 23:2, 3, 12-15, 24, 25) Pena dout ki so bann garson ti gagn enn gran leritaz spiritiel! Trwa parmi so bann garson ek enn so ti-zanfan ti vinn lerwa. Me pa mem enn ladan ti montre ki li apresie leritaz spiritiel ki li ti gagne.

6 Plitar Yehoahaz, garson Yoshiya ti vinn lerwa. Me li ti “fer seki move devan lizie Jéhovah.” Li ti regne zis trwa mwa avan ki enn Pharaon l’Égypte met li dan prizon. Yehoahaz ti mor an kaptivite, bien lwin ar so lakaz. (2 Rois 23:31-34) Apre sa, so frer Yehoïaqim ti regne pandan 11 an. Li osi li pa ti apresie bon lexanp ki so papa ti’nn lese. Akoz so move kondwit, profet Jérémie ti dir Yehoïaqim: “To lanterman pou parey kouma lanterman enn bourik.” (Jér. 22:17-19) Tsidqiya, garson Yoshiya, ek Yehoïakîn, so ti-zanfan ki’nn vinn lerwa apre li, ti bann vorien. Zot osi zot pa ti swiv bon lexanp Yoshiya.2 Rois 24:8, 9, 18, 19.

7, 8. (a) Kouma Salomon inn montre ki li pa ti apresie so leritaz spiritiel? (b) Ki nou kapav aprann ar lexanp bann dimounn ki finn gaspiy zot leritaz spiritiel?

7 Lerwa Salomon ti aprann boukou ar so papa, David. Li ti gagn enn gran leritaz spiritiel ek koumansman, li ti bien servi Jéhovah. Me plitar, li ti nepli apresie seki li’nn erite. “Dan so vie zour, bann madam Salomon ti detourn so leker pou fer li swiv lezot bondie, ek so leker pa ti antie pou Jéhovah so Bondie, parey kouma leker David, so papa ti ete.” (1 Rois 11:4) Finalman, Salomon ti perdi faver Jéhovah.

8 Tou sa bann dimounn-la ti ena enn gran lavenir devan zot ek zot ti ena  lokazion pou fer seki drwat devan lizie Jéhovah. Me li bien malere ki zot inn tourn ledo ar tousala! Selman, pa tou zenn dan lepase ki’nn gaspiy zot leritaz spiritiel. Asterla anou examinn sertin bon lexanp ki bann zenn zordi kapav imite.

ZOT INN APRESIE SEKI ZOT INN GAGNE

9. Kouma bann garson Noé inn les nou enn zoli lexanp? (Get zimaz koumansman lartik.)

9 Bann garson Noé inn les nou enn zoli lexanp. Zot papa ti gagn lord pou aranz enn lars ek pou rant ladan avek so fami. Bann garson Noé ti kone ki zot bizin obeir Jéhovah. Pena dout ki zot ti donn zot papa koudme pou aranz lars ek apre zot ti rant ladan avan Deliz vini. (Gen. 7:1, 7) Pou ki rezon zot ti fer sa? Genèse 7:3 dir ki zot ti ramas bann zanimo dan lars “pou prezerv lavi zot bann desandan [sa bann zanimo la] partou lor later.” Bann dimounn osi ti sape. Bann garson Noé ti apresie zot leritaz spiritiel. Akoz sa zot inn gagn enn gran privilez: Prezerv ras imin, ek retabli vre ladorasion lor enn later ki’nn pirifie.Gen. 8:20; 9:18, 19.

10. Kouma kat zenn Ebre ti montre ki zot apresie zot leritaz spiritiel?

10 Plizir siek apre, kat zenn Ebre ti montre ki zot vremem apresie zot leritaz spiritiel. Dan lane 617 Avan Nou Lepok, bann Babilonien ti amenn Hanania, Mishaël, Azaria, ek Daniel an kaptivite dan Babylone. Sa kat zenn la ti bann zoli garson, zot ti bien malin ek zot pa ti pou gagn okenn difikilte pou adapte ar lavi dan Babylone. Zot ti kapav vinn bann gran dimounn. Me pourtan zame zot inn bliye kisannla zot ete ek seki zot inn aprann depi tipti. Toule kat ti bien apresie zot leritaz spiritiel. Akoz sa, Jéhovah inn bien beni zot.—Lir Daniel 1:8, 11-15, 20. *

11. Kouma Jésus inn servi so leritaz spiritiel?

11 Biensir, nou pa kapav bliye pli gran lexanp ki nou ena: Jésus, Garson Bondie. Li ti aprann boukou ar so papa ek li ti apresie sa gran leritaz spiritiel ki li ti gagne la. Nou trouv sa bien dan seki li ti dir: “Tou seki mo Papa inn ansegn mwa, samem mo finn ansegn zot.” (Jean 8:28) Jésus ti kontan partaz ar lezot seki li’nn aprann. Li ti dir bann lafoul: “Mo bizin anons Bonn Nouvel Rwayom Bondie dan lezot lavil osi; akoz samem Bondie finn avoy mwa.” (Luc 4:18, 43) Boukou dimounn dan lemond pa apresie laverite ki sorti kot Bondie. Akoz sa, Jésus ti dir so bann disip ki fode pa zot fer parti dan sa lemond-la.Jean 15:19.

APRESIE SEKI TO’NN GAGNE

12. (a) Kouma 2 Timothée 3:14-17 aplik ar boukou zenn zordi? (b) Ki kestion enn zenn Kretien bizin poz limem?

12 Parey kouma sa bann zenn ki nou’nn fek mansione la, kitfwa to’si to’nn grandi dan enn fami Temwin. Alor, seki Labib dir lor Timothée kapav aplik bien ar to sitiasion. (Lir 2 Timothée 3:14-17.) Se to paran “ki’nn montre twa” bann kitsoz konsernan vre Bondie ek kouma pou fer Li plezir.  Kitfwa zot inn koumans ansegn twa depi ki to enn tibaba. Seki to’nn aprann sirman inn donn twa “sazes pou ena lafwa” dan Jésus ek sa inn bien ‘ekip’ twa pou servi Bondie. Selman, eski to vremem apresie seki to’nn gagne? Kitfwa to pou bizin examinn tomem atraver sa bann kestion-la: ‘Ki mo panse lor tou sa bann fidel Temwin ki’nn viv avan mwa la? Eski mo fier ki mo’si mo enn Temwin parey kouma zot? Eski mo fier ki mo enn parmi sa tigit dimounn ki Bondie apel so bann kamarad la? Eski mo realize ki pa tou dimounn ki ena sa privilez extraordiner ki mo ena la?’

Ki to resanti kan to panse ki to’si to parmi bann Temwin ki fidel? (Get paragraf 9, 10, 12)

13, 14. Ki tantasion bann zenn Kretien gagne, me kifer li bet ki zot sede? Donn enn lexanp.

13 Sertin zenn dan lorganizasion pa trouv diferans ki ena ant nou paradi spiritiel ek lemond Satan. Pourtan se koumadir lanwit-lizour. Sertin finn anvi mem goute kouma lavi dan sa lemond-la ete. Me zenn, reflesi: Eski volonterman to pou les enn loto roul lor twa zis pou kone si to pou gagn dimal ouswa to pou mor? Bien bet, pa vre? Alor, pa neseser nou gout bann move kitsoz ki ena dan sa lemond-la pou kone ki kantite soufrans sa kapav fer nou gagne.1 Pierre 4:4.

14 Gener, enn zenn garson ki res l’Asie inn grandi dan enn fami Temwin. Li ti batize laz 12 an. Me, kan li ti enn adolesan, li ti anvi gout seki ena dan lemond. Li dir: “Mo ti anvi konn ‘liberte’ ki sa lemond-la ofer.” Li ti koumans amenn enn doub lavi. Deza laz 15 an, li ti pe bwar ek zoure parey kouma so bann kamarad. Souvan Gener ti rant tar lakaz apre ki li’nn fini zwe biyar ek bann video games violan avek so bann kamarad. Selman, amezir ki letan pase, li ti koumans realize ki bann divertisman sa lemond-la pa ti pe rann li ere. So lavi pa ti ena okenn sans. Asterla ki li’nn retourn dan laverite, li dir: “Mo ankor bizin lite pou rezet bann tantasion sa lemond-la. Me sa li nanye konpare ar tou sa bann benediksion ki Jéhovah inn donn mwa la.”

15. Lor ki kitsoz mem bann zenn ki pa’nn grandi dan laverite bizin reflesi?

15 Ena osi lezot zenn dan lorganizasion ki pa finn grandi dan laverite. Si to enn parmi sa bann zenn-la, eski to’nn deza reflesi lor privilez extraordiner ki to ena pou konn Kreater liniver ek servi Li? Parmi tou sa milyar dimounn ki ena lor later-la, Li finn atir twa ek finn fer twa konn laverite. Eski se pa enn gran benediksion sa? (Jean 6:44, 45) Lor preske sak 1,000 abitan lor  later, zis 1 ladan inn gagn enn konesans exakt lor laverite ek twa, to enn parmi zot. Kan nou tann sa, eski sa pa fer nou tou kontan, ki nou’nn grandi dan laverite ouswa non? (Lir 1 Corinthiens 2:12.) Gener dir: “Ki mo ete mwa pou ki Jéhovah, Proprieter liniver remark mwa? Kan mo pans sa, mo gagn frison.” (Ps. 8:4) Enn ser dir: “Bann zelev santi zot fier kan zot profeser rekonet zot. Asterla mazine ki kantite fier nou bizin fier ki Jéhovah, nou Gran Profeser konn nou!”

KI TO POU FER?

16. Ki meyer desizion enn zenn kapav pran zordi?

16 Mazinn gran privilez ki to ena. To’si to kapav parmi bann fidel serviter Jéhovah ki’nn pran desizion pou servi Li. Alor, swiv zot lexanp. Sa se meyer desizion ki to kapav pran. Pa fer parey kouma mazorite zenn zordi ki pe gaspiy zot lavi ek ki, lizie ferme, pe pran semin destriksion.2 Cor. 4:3, 4.

17-19. Kifer li bon to montre ki to diferan ar sa lemond-la?

17 Biensir, li pa touletan fasil pou montre ki to diferan ar sa lemond-la. Me, se samem pli bon kitsoz ki to kapav fer. Anou pran enn lexanp. Mazinn enn atlet ki’nn kalifie pou partisip dan enn gran konpetision internasional. Pou li ariv sa nivo-la, li pa kapav fer parey kouma so bann kamarad. Li pa kapav gaspiy so letan, so lenerzi pou bann kitsoz ki pa vo lapenn. Mem si lezot pran li pou enn kikenn ki diferan, li aksepte sa. Kifer? Parski so lobzektif se pou antrenn li ankor plis pou ki li kapav gagne.

18 Bann dimounn dan sa lemond-la pa reflesi lor konsekans ki zot bann aksion kapav ena demin. Me nou antan ki bann serviter Jéhovah nou diferan. Nou kone ki si nou rezet bann kitsoz ki pou fer nou perdi nou bon bann relasion avek Jéhovah, nou pou “gout vre lavi.” (1 Tim. 6:19) Get seki sa ser ki nou ti mansione avan la, dir: “Si to defann to bann krwayans, to pou gagn enn gran satisfaksion lafin lazourne. Sa prouve ki to ena lafors pou naz kont kouran dan lemond Satan. Anplis, se koumadir to trouv Jéhovah pe fer twa enn sourir ek Li fier kan Li get twa! Se seki to resanti kan to diferan avek lezot!”

19 Ena dimounn viv zis pou zordi, zot konsantre zis lor seki zot kapav gagne asterla. Sa bann dimounn-la pe gaspiy zot lavi. (Eccl. 9:2, 10) Zenn, si to konpran kifer to lor later ek ki to ena posibilite pou viv pou touletan, sa pou pous twa pou pran bann bon desizion. To pa pou “viv kouma” bann dimounn dan sa lemond-la. Okontrer, to lavi pou ena enn sans.Éph. 4:17; Mal. 3:18.

20, 21. Si nou pran bann bon desizion, ki nou pou gagne dan lavenir, me ki Jéhovah demann nou fer?

20 Si nou pran bann bon desizion, asterla mem nou lavi pou ena enn sans, ek dan lavenir nou pou kapav “erit later,” setadir gagn lavi pou touletan. Jéhovah inn rezerv boukou benediksion pou nou, plis ki seki nou kapav mazine. (Mat. 5:5; 19:29; 25:34) Selman, Li pa donn nou sa bann kitsoz-la dan enn fason otomatik. Li demann nou pou obeir Li. (Lir 1 Jean 5:3, 4.) Me li vo lapenn ki nou servi Li avek fidelite zordi!

21 Jéhovah finn telman beni nou! Li’nn donn nou enn konesans exakt lor so Parol. Li’nn fer nou konpran laverite lor Li ek lor so bann proze. Antan ki Temwin Jéhovah, Li’nn donn nou privilez pou port so nom. Li’nn promet nou ki Li pou avek nou. (Ps. 118:7) Alor, anou tou, zenn ouswa aze, montre ki nou apresie nou leritaz spiritiel ek ki nou bien anvi donn Jéhovah ‘laglwar pou touzour.’Rom. 11:33-36; Ps. 33:12.

^ par. 2 Dan nou leritaz spiritiel ena: Aprann lor Jéhovah ek kone kouma pou servi Li; port nom Bondie ek vinn enn so kamarad; ena enn konesans exakt lor so Parol, Labib; aprann ar lexanp fidelite nou bann paran; vinn enn serviter Bondie parey kouma boukou ki’nn viv avan nou.

^ par. 4 1 Samuel 8:1-5: Kan Samuel inn vinn vie, li ti etabli so bann garson kouma bann ziz lor nasion Israël. So premie garson ti apel Yoël, ek deziem-la, Abiya. Zot ti bann ziz dan Béer-Sheba. Me so bann garson pa ti parey kouma li. Zot ti pe fer bann travay malonet, zot ti aksepte gous, ek zot ti detourn lazistis. Ariv enn moman, tou bann ansien dan Israël ti rasanble ek zot ti vinn get Samuel dan Rama. Zot dir li: ‘Gete! To’nn vinn vie, me to bann garson pa kouma twa. Asterla, etabli enn lerwa pou ziz nou parey kouma bann lezot nasion fer.’”

^ par. 10 Daniel 1:8, 11-15, 20: Me Daniel ti bien deside dan so leker ki li pa pou les bann manze rafine ki lerwa manze ek divin ki lerwa bwar, fer li vinn inpir. Alor, li demann fonksioner prinsipal lakour, permision pou pa manz sa bann kitsoz ki pou fer li vinn inpir la. 11 Me Daniel dir ar gardien ki fonksioner prinsipal lakour ti etabli lor Daniel, Hanania, Mishaël, ek Azaria: 12 ‘Silteple, teste to bann serviter pandan dis zour ek donn nou legim pou manze ek delo pou bwar; 13 apre sa, get diferans ki ena ant nou figir ek figir lezot zenn ki’nn manz manze rafine. Lerla, dapre seki to trouve, gete ki to’le fer avek to bann serviter.’ 14 Alor, li aksepte seki zot inn dir li ek li teste zot pandan dis zour. 15 Alafin sa dis zour-la, zot figir paret pli fre ek pli bien ki tou bann zenn ki ti manz bann manze rafine. 20 Letan lerwa poz zot bann kestion, li trouve ki dan tou kitsoz zot dis fwa pli saz ek pli intelizan ki tou bann pret ki fer mazik ek bann ki invok bann lespri dan tou so rwayom.”