Skip to content

Al lor tablo konteni

Kisannla Antikris?

Kisannla Antikris?

Enn fim orer ki fek sorti apel Antichrist.

Enn group lamizik popiler ti tir enn album ki apel Antichrist Superstar.

Enn filozof 19em siek, Friedrich Nietzsche, ti ekrir enn liv ki apel L’Antéchrist.

Dan lepok Moyen Âge, ant 5em siek ek 15em siek nou lepok, bann lerwa ek lanperer ti apel zot lennmi antikris.

Martin Luther, enn reformater relizie an Allemagne, ti kalifie bann pap Legliz Katolik kouma bann antikris.

DEPI bien lontan, finn servi mo “antikris” pou kalifie preske tou kitsoz, kouma par exanp bann lerwa ek bann fim. Alor, li normal ki nou demann noumem: Kisannla antikris? Eski sa mo-la konsern nou zordi? Si nou anvi konn lidantite antikris, li lozik ki nou koumans rod sa dan Labib kot servi sa mo-la sink fwa.

INN DEMASKE ANTIKRIS

Sel ekrivin Labib ki finn servi mo “antikris,” se lapot Zan. Kouma li ti dekrir antikris? Not seki li ti dir dan premie let ki li ti ekrir: “Bann ti zanfan, inn ariv dernie ler, ek parey kouma zot finn tann dir ki antikris pe vini, depi asterla-mem ena boukou ki finn vini; ek akoz sa nou kone ki dernie ler inn arive. Zot ti sorti parmi nou, me zot pa ti parey kouma nou. . . . Kisannla ki manter, apar sa kikenn ki refiz aksepte ki Zezi, limem Kris? Sa kikenn ki refiz aksepte Bondie ek So Garson, limem ki antikris.”​—1 Zan 2:18, 19, 22NW.

Lapot Zan ti konpran ki antikris se tou bann dimounn ki fann bann mansonz lor Zezi Kris ek lor so bann lansegnman

Ki sa bann verse-la montre nou? Zan koz lor ‘boukou antikris,’ sa fer nou konpran ki antikris se pa enn sel dimounn me enn group dimounn. Antikris se bann dimounn ouswa bann lorganizasion ki fann bann mansonz, ki pa aksepte ki Zezi limem Kris ouswa Lemesi, ek ki esey deform relasion ki ena ant Bondie ek So Garson, Zezi Kris. Bann ki form parti dan antikris pretann ki zot mem Kris ouswa so bann reprezantan. Me Zan dir ki ‘zot finn sorti parmi nou,’ ek zot finn detourn zot ar bann vre lansegnman ki ena dan Labib. Anplis, sa group-la ti la kan Zan ti ekrir so let, pandan “dernie ler”​—kitfwa ver lafin lepok bann zapot.

Ki Zan ti ekrir ankor lor antikris? Kan Zan ti koz lor bann fos profet, li ti donn sa lavertisman-la: “Tou parol inspire ki rekonet ki Zezi Kris inn vinn dan enn lekor fizik, sorti kot Bondie. Me tou parol inspire ki pa aksepte Zezi, pa sorti kot Bondie. Anplis, se samem parol inspire antikris ki zot finn tann dir pe vini, ek asterla li deza dan lemond.” (1 Zan 4:2, 3, NW.) Apre, dan so deziem let, Zan repet sa pwin-la: “Boukou dimounn ki tronp lezot finn sorti dan lemond, bann dimounn ki pa aksepte ki Zezi Kris inn vinn dan laser. Limem ki tronp lezot ek ki antikris.” (2 Zan 7, NW.) Alor li kler ki Zan ti konpran ki antikris se tou bann dimounn ki fann bann mansonz lor Zezi Kris ek lor so bann lansegnman.

BANN “FOS PROFET” EK “SA ZOM KI REBEL KONT LALWA LA”

Zezi ti averti nou ki bann fos profet ti pou vini ‘kouma bann mouton me an-verite zot bann loulou feros’

Bien avan ki Zan ti ekrir lor sa bann inposter-la, Zezi Kris ti averti so bann disip: ‘Fer atansion ar bann fos profet ki vini kouma bann mouton me ki an-verite bann loulou feros.’ (Matie 7:15) Dan mem fason, lapot Pol ti averti bann Kretien Tesalonik: “Pa les personn tronp zot dan okenn fason, parski sa zour-la [zour Zeova] pa pou arive amwin ki lapostazi arive avan ek devwal sa zom ki rebel kont lalwa-la, garson destriksion.”​—2 Tesalonisien 2:3NW.

Alor, dan premie siek, bann fos profet ek bann aposta (bann dimounn ki’nn rebel kont Zeova) ti bien aktif ek ti pe fer tou pou afebli kongregasion Kretien. Mo “antikris” ki Zan ti servi vedir tou bann dimounn ki fann bann mansonz lor Zezi Kris ek lor so bann lansegnman. Kouma Zeova konsider zot? Dapre seki Pol ti dir, zot bann “garson destriksion.”

MEFIE ANTIKRIS ZORDI

Ki nou kapav dir dan nou lepok? Bann dimounn ek bann lorganizasion ki reprezant antikris ankor touzour opoze ar Kris ek so bann lansegnman. Zot fann bann mansonz ek zot tronp bann dimounn par expre. Kifer? Parski zot anvi met konfizion dan latet bann dimounn lor lidantite nou Papa, Zeova, ek So Garson, Zezi Kris. Nou ena bann bon rezon pou mefie nou ar sa bann mansonz-la. Anou get de lexanp.

Pandan plizir siek, bann relizion ki dir zot Kretien finn ansegn doktrinn Trinite. Zot pretann ki Bondie ek So Garson form enn sel. Se koumsa ki antikris finn kasiet lidantite Zeova ek Zezi Kris ek finn fer sa vinn enn mister. Sa mister-la finn anpes bann dimounn sinser pou imit Zezi Kris ek pou vinn pros avek Bondie, kouma Labib ankouraz nou.​—1 Korintien 11:1; Zak 4:8.

Bann relizion ki dir zot Kretien finn ankouraz bann dimounn pou servi bann tradiksion Labib kot finn tir nom Bondie, Zeova. Sa finn met plis konfizion dan latet bann dimounn. Mem si nom Zeova paret apepre 7,000 fwa dan text orizinal Labib, zot finn tir so nom. Avek ki rezilta? Lidantite vre Bondie finn vinn ankor plis enn mister.

Parkont kan bann dimounn finn aprann ki Bondie apel Zeova, sa finn ed zot pou vinn pli pros ar Li. Se seki ti ariv Richard, ki rapel enn konversasion ki li ti gagne avek enn koup Temwin Zeova. Li rakonte: “Zot ti montre mwa dan Labib ki vre Bondie apel Zeova. Mo ti extra kontan pou kone ki Bondie ena enn nom. Zame mo’nn tann sa avan.” Depi sa zour-la, Richard finn fer bann sanzman pou li kapav viv an-akor avek bann prinsip Labib ek pou fer plezir Zeova. Li azoute: “Kan mo finn aprann konn nom Bondie sa finn ed mwa pou devlop bann bon relasion avek Li.”

Pandan plizir siek, antikris finn les bann dimounn dan nwarte spiritiel. Me kan nou finn etidie Parol Bondie, Labib, nou finn aprann konn vre lidantite antikris ek nou finn libere ar so bann mansonz ek so bann fos lansegnman.​—Zan 17:17.