Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Em̦m̦akũt ñan Ainikien Jilel ko Rainin

Em̦m̦akũt ñan Ainikien Jilel ko Rainin

KÕJ aolep jej tõmak bwe Jeova ej tõl im lel̦o̦k ñan armej ro an men ko rej aikuji bwe ren epaak wõt e “ilo raan ko ãliktata.” (2 Tim. 3:1) Bõtab ej ad make pepe kõn ta eo jenaaj kõm̦m̦ane. Jemaroñ keidi wãween in jej pãd ie ñan wãween ko ippãn ri-Israel ro ilo kar ãne jem̦aden, ke rar aikuj em̦m̦akũt ñan ainikien jilel ko.

Jeova ear ba ñan Moses bwe en kõm̦m̦an ruo jilel rej kõm̦m̦an jãn jelba me em̦õj noi, bwe ren kein an “kũrtok armej ro im kein kaalikkar iien em̦m̦akũt.” (Bõn. 10:2, UBS) Bũrij ro rar aikuj uuk jilel ko ilo wãween ko reoktak jãn doon ñan kaalikkar ta ko armej ro rar aikuj in kõm̦m̦ani. (Bõn. 10:3-8) Rainin, armej ro an Anij rej bõk naanin tõl ko ilo jet wãween ko. L̦õmn̦ak kõn jilu iaan wãween kein im rej kakeememej kõj kõn ainikien jilel ko ilo etto. Rainin, armej ro an Anij rej ruwainene in kobatok ñan iien kweilo̦k ko rel̦l̦ap, em̦m̦aan ro em̦õj kããlõt er ñan tõl rej bõk kein kamminene, im ewõr oktak ko ak men ko rekããl rej wal̦o̦k ilo karõk ko an aolep eklejia ko.

KŨR EO ÑAN KWEILO̦K KO REL̦L̦AP

Ñe Jeova ear kõn̦aan bwe “aolepen jar eo” ren kweilo̦ktok ilo jikin del̦o̦ñ eo iturearin im̦õn kõppãd eo, bũrij ro rar uuk jilel ko. (Bõn. 10:3) Aolep bwij ko me rar pãd ipel̦aakin im̦õn kõppãd eo im em̦õj kõjenolo̦k er ilo emãn kumi ko, rar maroñ roñ ainikien jilel ko. Ro rar pãd epaake jikin del̦o̦ñ eo remaroñ kar itok ium̦win jejjo wõt minit. Ro jet ear ettol̦o̦k ijo jikier im emaroñ kar bõk iien im l̦apl̦o̦k aer jerbal ñan tõpar ijo. Jekdo̦o̦n ñe rettol̦o̦k ak repaak, Jeova ear kõn̦aan bwe aolep ren kweilo̦ktok ippãn doon im bõk tokjãn.

Rainin, jejjab kweilo̦ktok ippãn doon ilo juon im̦õn kõppãd, bõtab em̦õj kũrtok kõj ñan kweilo̦k ko an armej ro an Anij. Men in ej kitibuj kweilo̦k ko rel̦l̦ap im iien ko jet ejejuwaer, im kweilo̦k kein rej letok katak ko relukkuun aorõk im bareinwõt naanin tõl ko. Ilo aelõñ ko ipel̦aakin lal̦ in, armej ro an Jeova rej m̦õn̦õn̦õ ilo aer bõk ejja katak ko ilo kweilo̦k ko. Bareinwõt, ro rej em̦m̦akũt ñan naanin kũr eo ñan pãd ilo iien kein rej m̦õn̦õn̦õ kõn aer kobatok ippãn kumi in me el̦ap an m̦õn̦õn̦õ. Jet ettol̦o̦k ijo jikier jãn ro jet. Mekarta, ak ro rej em̦m̦akũt ñan naanin kũr eo rej aolep errã bwe ewõr tokjãn aer kate er.

Ak ta kõn kumi ko me rej pãd ijoko rettol̦o̦k jãn jikin kweilo̦k ko rel̦l̦ap? Kõn wõt kein jerbal ko rekapeel ilo raan kein, elõñ rej bõk tokjãn jãn ejja katak ko wõt ilo kweilo̦k ko im ej ãinwõt ñe rej pãd ilo iien kweilo̦k kein rel̦l̦ap. Ñan waanjoñak, ilo iien eo ear wõr juon ri-lotok jãn ra eo ilo New York, ra eo ilo Benin ear jilkinl̦o̦k rekoot in kweilo̦k eo ñan Arlit, juon bukwõn ilo Niger me ej jikin kappok dekã ko raorõk, ilo juon ãne jem̦aden etan Sahara Desert. Roñoul juon jeid im jatid, im ro me ewõr aer itoklimo rar kobatok. Meñe rar pãd ilo juon jikin ettol̦o̦k, ak rar eñjake aer juon wõt ippãn ro ilo kweilo̦k eo el̦ap me 44,131 oraer. Juon jeid im jatid em̦m̦aan ear je im ba: “Kõmij kam̦m̦oolol kom̦ jãn tum̦wilal̦in bũruem kõn ami bõktok rekoot in kweilo̦k eo el̦ap. Ear kaalikkar ñan kõm kõn joñan an lukkuun l̦ap ami yokwe kõm.”

KŨR EO ÑAN EM̦M̦AAN RO EM̦ÕJ KÃÃLÕT ER ÑAN TÕL

Ñe bũrij ro an ri-Israel ro rar uuk juon wõt jilel, “irooj ran̦, jiõb ro an to̦ujin ko an Israel” rar aikuj pãd ilo im̦õn kweilo̦k eo. (Bõn. 10:4) Ilo ijin remaroñ bõk mel̦el̦e ko im kamminene ko jãn Moses. Men in enaaj kar jipañ er bwe ren jel̦ã kõm̦m̦ani eddo ko aer ñan bwij eo aer. Ñe kwõn kar juon iaan rein rej tõl, kwõn kar ke kate eok joñan wõt am̦ maroñ ñan pãd ilo iien in im bõk tokjãn?

Rainin, em̦m̦aan ro rej lale eklejia rejjab “irooj” ro, im rejjab irooj ioon bwij eo an Anij ilo aer lale er. (1 Pit. 5:1-3) Bõtab rej lukkuun kate er ñan jabõte bwij eo an Anij. Kõn men in, rej pojak in em̦m̦akũt ñe em̦õj kũr er bwe ren bõk kamminene ko jet, ãinwõt aer etal ñan Jikuul̦ eo ñan Em̦m̦aan ro Rej Lale Eklejia. Ilo jikuul̦ in, em̦m̦aan ro rej katak kilen kakõm̦anm̦anl̦o̦k wãween aer lali eddo ko aer ilo eklejia eo. Im men in enaaj jipañ kõm̦m̦an bwe en lukkuun epaak jem̦jerã eo an aolep ilo eklejia eo ippãn Jeova. Jekdo̦o̦n ñe kwõjjañin kar pãd ilo juon iaan jikuul̦ kein, ak ejjel̦o̦k pere bwe kwõj bõk tokjãn jãn ro rar pãd ilo jikuul̦ kein.

ÑE EM̦ÕJ KAJJITÕK BWE JEN KÕM̦M̦AN OKTAK KO

Ewõr iien bũrij ro an ri-Israel ro rar uuk jilel ko ilo juon wãween ekairujruj ak eokkõtaktak ainikien. Kõjjel̦ã in ear kwal̦o̦k bwe Jeova ear kõn̦aan bwe bwij ko aolep ren em̦m̦akũt. (Bõn. 10:5, 6) Wãween an kar bwij ko em̦m̦akũt ekar lukkuun kabwilõñlõñ im laajrak, bõtab ekar l̦ap jerbal. Jet iien ewõr jet remaroñ kar jab kõn̦aan kõm̦m̦ane men in. Etke?

Jet remaroñ kar l̦õmn̦ak bwe el̦ap an eokkutkut aer kõm̦m̦ani kõjjel̦ã ko ñan em̦m̦akũt im ekkã aer jidimkij. “Jet iien kõdo̦ eo ear pãdwõt jãn jota ñan jibboñ.” Ilo iien ko jet rar aikuj em̦m̦akũt, kõdo̦ eo emaroñ pãd ium̦win “ruo raan, ak juon allõñ, ak . . . aetokl̦o̦k.” (Bõn. 9:21, 22, UBS) Im jete alen in an bwij ko kar em̦m̦akũt? Bõnbõn jebta 33 ej kwal̦o̦k bwe emaroñ kar 40 jim̦a jikin ko me ri-Israel ro rar pãd ie.

Jet iien, jet remaroñ kar pãd ilo juon jikin me ellor. Emaroñ kar juon jikin me ebwe an em̦m̦an ñan pãd ie ilo “ãne jem̦aden eo el̦ap im kauwõtata.” (Dut. 1:19) Kõn men in, emaroñ kar juon mãlejjoñ ñan bõk l̦õmn̦ak eo bwe remaroñ em̦m̦akũt ñan juon jikin ejjab lukkuun em̦m̦an ñan pãd ie.

Ke bwij ko rar jino em̦m̦akũt, emaroñ kar pen ñan an bwij ko jet kõttar ñan iien aer em̦m̦akũt. Aolep rar roñ ainikien jilel eo me ekairujruj im eokkõtaktak ainikien, bõtab aolep bwij ko rar jab maroñ em̦m̦akũt ilo juon wõt iien. Ainikien jilel in ear kõjjel̦ãiki bwij ko ilo iturear, Juda, Issakar, im Zebulun, bwe rar aikuj em̦m̦akũt. (Bõn. 2:3-7; 10:5, 6) Ãlikin an rein em̦m̦akũt, bũrij ro rar uuk jilel ko aer ilo ejja wãween eo wõt bar juon alen ñan kõjjel̦ãiki bwij ko jilu me rar pãd iturõk. Bũrij ro rar wõnm̦aanl̦o̦k wõt ilo aer kõm̦m̦ane men in m̦ae iien ededel̦o̦k an aolep bwij ko em̦m̦akũt.

Emaroñ kar wõr juon iien me kwaar jab lukkuun errã kõn jet oktak ko ilo doulul in. Bõlen kwõmaroñ kar l̦õmn̦ak bwe elukkuun lõñ oktak ko rar wal̦o̦k me kwaar jab kõtmãne kaki. Ak bõlen ekar em̦m̦an wõt ippam̦ jet iaan karõk ko m̦okta im kwaar kõn̦aan bwe ren jab oktak. Jekdo̦o̦n ta un eo, ak kwõmaroñ kar kile bwe ear pen ñan am̦ kwal̦o̦k kijenmej, im ear bõk iien ñan am imminene kake. Bõtab, el̦aññe jej kate kõj ñan em̦m̦akũt ilo iien eo jej kile bwe jej aikuj, jemaroñ lo bwe Anij ej kõjeraam̦m̦an kõj.

Ilo tõre ko an Moses, Jeova ear tõl im lale elõñ milien em̦m̦aan ro, kõrã ro, im ajri ro ilo ãne jem̦aden. Ñe en kar jab kõjparok im tõl er, remaroñ kar jab mour. Rainin, Jeova ej tõl kõj ilo raan kein ãliktata me rekauwõtata. Ej jipañ kõj bwe jen epaake im bwe en kajoor wõt tõmak eo ad. Kõn men in, jen peek ippãd make ñan pokake ãinwõt kar ri-Israel ro retiljek ke rar pokake ak em̦m̦akũt ñan ainikien jilel ko!