Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Kwõj Ke Keememej?

Kwõj Ke Keememej?

Em̦õj ke am̦ kar lukkuun riiti katak ko ilo Naan in Keeañ ko an iiõ in? Eokwe, jouj im lale el̦aññe kwõmaroñ uwaaki kajjitõk ko itulal̦:

Ewi wãween an Jemes 5:11 kaenõm̦m̦an kõj ilo an ba bwe Jeova “elukkuun l̦ap an yokwe” im “etũriam̦o”?

Jejel̦ã bwe kõn an Jeova tũriam̦o, ekõn̦aan jeorl̦o̦ki bõd ko ad. Jemes 5:11 ej kaenõm̦m̦an im kaalikkar ñan kõj bwe ilo an tũriam̦o, em̦õn̦õn̦õ in bareinwõt jipañ kõj. Jekõn̦aan bareinwõt anõke e.​—w21.01, peij 21.

Etke Jeova ear ejaake laajrak eo kõn bar?

Kõn an yokwe, ear ejaake laajrak in. Laajrak in ej kõm̦m̦an bwe baam̦le eo an Jeova en jerbal ilo juon wãween eaenõm̦m̦an im elaajrak. Kajjojo ro uwaan baam̦le eo me rej l̦oore laajrak in rejel̦ã wõn eo ej kapen pepe ko im tõl ilo an kajejjete pepe kein.​—w21.02, peij 3.

Etke Kũrjin ro rej aikuj in kõjparok ñe rej kõjerbal app in message ko?

Ñe juon ej kããlõt ñan kõjerbal app rot kein, ej aikuj in kõjparok wõn ro ej kõm̦m̦ao ippãer. Ejjab pidodo ñan kõm̦m̦ane men in el̦aptata ñe elõñ armej ro rej pãd ilo juon kurub in message. (1 Tim. 5:13) Ebar kauwõtata ñan bõk kun̦aad ilo ad kajeeded nuuj ko jejjab jel̦ã ñe relukkuun m̦ool, im ñan kajjioñ kõm̦m̦an peejnej ak wiakake men ko ñan ro jeid im jatid.​—w21.03, peij 31.

Ta jet iaan un ko unin an kar Anij kõtl̦o̦k bwe Jesus en eñtaan im mej?

Juon un ej kõnke ilo an kar Jesus ettoto ilo juon jurõn al̦al̦, men in ear kõm̦m̦an bwe ri-Ju ro ren rõl̦o̦k jãn aer lia. (Gal. 3:10, 13) Un eo kein karuo ej kõnke Jeova ear katakin im kammineneik Jesus ñan eddo eo an ãinwõt Bũrij eo ad El̦ap. Im un eo kein kajilu ej bwe an Jesus dãpij wõt an tiljek ñan mej ear kam̦ool bwe armej ro remaroñ tiljek wõt meñe rej ioon mãlejjoñ. (Job 1:9-11)—w21.04, peij 16-17.

Ta ko kwõmaroñ kõm̦m̦ani ñe epen am̦ tõpar armej ro ilo jerbalin kwal̦o̦k naan?

Kwõmaroñ tõpar armej ro ilo awa ko me remaroñ pãd ilo m̦õko im̦weer. Kwõmaroñ bar kajjioñ kwal̦o̦k naan ilo jikin ko jet. Im kwõmaroñ bar kajjioñ kwal̦o̦k naan ilo bar juon wãween, ãinwõt jeje lõta.​—w21.05, peij 15-16.

Ta mel̦el̦ein an kar rijjilõk Paul ba: “Kõn wõt kien eo, em̦õj aõ mej jãne”? (Gal. 2:19, ftn.)

Kien eo ear kõm̦m̦an bwe en lukkuun alikkar bwe armej ro rej rijjerawiwi ak rejjab weeppãn, bareinwõt ear tõll̦o̦k Israel ñan Christ. (Gal. 3:19, 24) Men in ear tõll̦o̦k Paul ñan an tõmak ilo Christ. Ilo an kar ãindein, Paul ear ‘mej jãn kien eo’; ak ear jako an kien eo lukwõje.​—w21.06, peij 31.

Ewi wãween an Jeova likũt juon joñak ñan kõj ikijjeen an kwal̦o̦k kijenmej?

Jeova ej kwal̦o̦k an kijenmej ium̦win aolep wãween kein: an m̦õj kattoone ãt eo etan, an elõñ jum̦ae irooj bõtata eo an, an jet iaan ro nejin jum̦ae, riab ko ejjab jem̦l̦o̦k an Setan bõkm̦aantak, an eñtaan ri-karejar ro an, an jenolo̦k jãn ro jeran me em̦õj aer jako ilo mej, an armej ro ko̦kkure ro jet, im an armej ro ko̦kkure menin kõm̦anm̦an ko an.​—w21.07, peij 9-12.

Ewi wãween an kar Josep likũt juon joñak em̦m̦an ikijjeen kwal̦o̦k kijenmej?

Josep ear kijenmej wõt meñe ear jab jim̦we wãween an kar l̦õm̦aro jein kõm̦m̦an ñane. Men eo rar kõm̦m̦ane ear tõll̦o̦k ñan an ro jet kar riab im n̦aruon im an kar kalbuuj ilo Ijipt ium̦win elõñ iiõ ko.​—w21.08, peij 12.

Ta m̦akũtkũt eo ilo kõkkar me Haggeai 2:6-9, 20-22 ear kanaan kake?

Aelõñ ko rej em̦m̦akũt ilo juon wãween enana ñan ennaan eo kõn Aelõñ eo, ak elõñ rej em̦m̦akũt im kwal̦o̦k aer itoklimo kõn m̦ool eo. M̦õttan jidik naaj kõm̦akũtkũt aelõñ ko im renaaj bõk ko̦kkure.​—w21.09, peij 15-19.

Etke jejjab aikuj in ebbweer jãn ad kõm̦m̦ane jerbalin kwal̦o̦k naan eo?

Jeova ej lo ad kate kõj, im ebuñbũruon kõn men in. El̦aññe jenaaj kate wõt kõj bwe jen jab m̦õk ak ebbweer, jenaaj bõk mour indeeo.​—w21.10, peij 25-26.

Ewi wãween an Livitikõs jebta 19 jipañ kõj ñan jerbale naanin jiroñ eo me ej ba: “Kom̦win kwõjarjar ilo aolep kõm̦m̦an ko ami”? (1 Pit. 1:15)

Naan kein ilo eoon in remaroñ kar itok jãn Livitikõs 19:2. Jebta  19 ej kwal̦o̦k elõñ waanjoñak ko kõn wãween ad maroñ jerbale 1 Piter 1:15 ilo mour ko ad kajjojo raan.​—w21.12, peij 3-4.