Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Anij Emaroñ kar Buñbũruon Ippãn

Anij Emaroñ kar Buñbũruon Ippãn

JEJ karejar ñan Jeova im jekõn̦aan bwe en buñbũruon ippãd im bwe en kõjeraam̦m̦an kõj. Bõtab, ta eo jej aikuj kõm̦m̦ane bwe Anij en buñbũruon ippãd? Eokwe ilo iien ko etto, ekar wõr jet armej me rar kõm̦m̦ani jerawiwi ko rel̦l̦ap ak tokãlik Anij ear bar m̦õn̦õn̦õ ippãer. Bareinwõt, meñe ekar wõr kadkad ko rem̦m̦an ippãn ro jet, ak tokãlik ear jako an Anij buñbũruon ippãer. Kõn men in, jemaroñ kajjitõk ippãd make, “Ta eo Jeova ekõn̦aan bwe kõj kajjojo jen kõm̦m̦ane?” Eokwe bwebwenato in an Rihoboam, juon iaan kiiñ in Juda ro emaroñ jipañ kõj ñan lo uwaakin kajjitõk in.

MEN EO ENANA EAR WAL̦O̦K KE RIHOBOAM EAR JINO KIIÑ

Jemãn Rihoboam, Solomon, ear kiiñ in Israel ium̦win 40 iiõ. (1 Kñ. 11:42) Ãlikin an kar jemãn mej, Rihoboam ear etal jãn Jerusalem ñan Shikem bwe en erom kiiñ. (2 Kr. 10:1, UBS) Ak kõnke Solomon ear buñbuñ kõn an kar lukkuun mãlõtlõt, men in ear ke kõm̦m̦an bwe Rihoboam en mijak in erom kiiñ? Ewi wãween an naaj kam̦ool el̦aññe emãlõtlõt ñan an kõm̦adm̦õde juon apañ epen me ej pojak in wal̦o̦k?

El̦ap an kar RiIsrael ro eñtaan ilo tõrein. Kõn men in, jet iaaer rar etal ñan ippãn Rihoboam im kwal̦o̦k ta eo rar kõn̦aan bwe en kõm̦m̦ane ñan er. Rar ba: “Solomon, jem̦am̦, ear likũt ine ko reddo ioom. El̦aññe kwõnaaj kõmeraikl̦o̦k ine kein im kapidodoikl̦o̦k wãween am mour, innem kõm naaj ro doom̦ retiljek.”​—2 Kr. 10:3, 4, UBS.

Ear jab pidodo pepe eo Rihoboam ear aikuj kõm̦m̦ane. El̦aññe ear kõm̦m̦an ekkar ñan kõn̦aan ko an armej ro, e im baam̦le eo an ekoba ro rar jokwe ilo m̦weo im̦õn kiiñ eo, remaroñ kar aikuj luuji jet iaan jeraam̦m̦an ko ewõr ippãer im rar lukkuun imminene kaki. Bõtab, el̦aññe ear jab roñjake armej ro, remaroñ kar jum̦ae e. Innem, ta eo Rihoboam ear kõm̦m̦ane? M̦oktata, ear kappok naanin kakapilõklõk ippãn em̦m̦aan ro rerũtto me rar bar jipañ jemãn, im rar ba ñane bwe en roñjake armej ro. Ak tokãlik, Rihoboam ear etal im kõnnaan ippãn ro rar dettan wõt e im pepe ñan l̦oore naanin kakapilõklõk eo aer. Kõn men in ear nana an kõm̦m̦an ñan armej ro im ear ba ñan er: “Jema ear likũt ine ko reddo ioom̦i; ak ña inaaj kaddouk l̦o̦k. Ear deñl̦o̦ke kom̦ kõn juon ra, ak ña inaaj deñl̦o̦ke kom̦ kõn juon al̦al̦!”​—2 Kr. 10:6-14, UBS.

Innem, ta eo jemaroñ katak jãn men in? Alikkar bwe ej juon menin mãlõtlõt ñe jej roñjake ro rerũtto me ekajoor tõmak ko aer. Im kõnke el̦ap imminene ko ippãn rein, remaroñ jipañ kõj ñan kõm̦m̦ani pepe ko rejim̦we ilo aer letok naanin kakapilõklõk ko rem̦m̦an ñan kõj.​—Job 12:12.

‘RAR POKAKE NAAN EO AN JEOVA’

Rihoboam ear kiiõ kakobaik rũttarin̦ae ro an bwe ren tarin̦aeik bwij ko rar jum̦aiki. Bõtab Jeova ear jilkinl̦o̦k rũkanaan eo Shemaia bwe en ba ñan er: “Kom̦win jab tarin̦aeik RiIsrael ro jeimi im jatimi, ak kom̦ otemjej kom̦win jepl̦aak ñan ijoko jikimi. Men eo ear wal̦o̦k ekkar ñan ankilaõ.”​—1 Kñ. 12:21-24, UBS. *​—Lale kõmel̦el̦e eo itulal̦.

Ear ke pidodo ñan an Rihoboam roñjake Jeova? Enaaj kar ta l̦õmn̦ak eo an armej ro kõn kiiñ in aer ekããl? Remaroñ kar l̦õmn̦ak bwe em̦õjn̦o̦ kõnke ear ba l̦o̦k ñan er bwe enaaj kajeik er “kõn juon al̦al̦,” ak kiiõ ejjab kõm̦m̦an jabdewõt ke armej ro rar jum̦aik e. (Keidi 2 Kr. 13:7, UBS.) Meñe armej ro remaroñ kar bõk l̦õmn̦ak rot in kõn kiiñ in, ak e im rũttarin̦ae ro an rar “pokake naan eo an Irooj im jepl̦aak ñan ijoko jikier.”

Ta eo jemaroñ katak jãn men in? Eokwe, ej juon menin mãlõtlõt bwe jen pokake Anij aolep iien meñe armej remaroñ kajjirere kake kõj. Aolep iien Anij enaaj kõjeraam̦m̦an kõj ñe jej pokake wõt e.​—Dt. 28:2.

Rihoboam ear ke lo jeraam̦m̦an kõn an kar pokake? Eokwe, ear kiiñ wõt ñan Juda im Benjamin im ear pepe ñan kalõk jikin ko rekããl. Bareinwõt, ear ‘kanooj kapenl̦o̦k’ jikin ko jet. (2 Kr. 11:5-12) El̦aptata, ear pokake kien ko an Jeova ium̦win jidik iien. Kõnke bwij ko 10 an aelõñin Israel rar jino kabuñ ñan ekjab, elõñ jãn aelõñ in rar etal ñan Jerusalem bwe ren rejetake Rihoboam im kabuñ eo em̦ool. (2 Kr. 11:16, 17, UBS) Innem, kõn an kar Rihoboam pokake Jeova, aelõñ eo an ear kajoorl̦o̦k.

RIHOBOAM EAR JERAWIWI IM TOKÃLIK EAR UKEL̦O̦K

Ke ear kajoor aelõñ eo an Rihoboam, ear kõm̦m̦ane juon men ro jet remaroñ kar jab kõtmãne kake. Ear bõjrak jãn an pokake kien ko an Jeova im ear jino kabuñ ñan anij ko rewaan! Ak etke ear ãindein? Men in emaroñ kar wal̦o̦k kõnke jinen ear jab juon RiIsrael, ak ear juon RiAmon. (1 Kñ. 14:21) Innem jinen ear ke iuuni e bwe en kõm̦m̦ane men in? Eokwe, jejjab jel̦ã, ak armej ro ilo aelõñ eo an rar l̦oore joñak eo an enana. Kõn men in, Jeova ear kõtl̦o̦k bwe Kiiñ in Ijipt eo, Shaishak, en bõk elõñ iaan jikin ko ilo aelõñin Juda, meñe em̦õj an kar Rihoboam lukkuun kapen jikin kein.​—1 Kñ. 14:22-24; 2 Kr. 12:1-4.

Apañ in ear nanal̦o̦k wõt ke Shaishak im rũttarin̦ae ro an rar tõpar Jerusalem bwe ren tarin̦aeiki ijo Rihoboam ear irooj ie. Ilo iien in, rũkanaan Shemaia ear lel̦o̦k juon ennaan jãn Anij ñan Rihoboam im irooj ro an im ba: “Kom̦ar el̦l̦o̦k jãn eõ, innem kiiõ ij el̦l̦o̦k jãn kom̦ im likũt kom̦ ilo pein Shaishak.” Innem ewi wãween an kar Rihoboam em̦m̦akũt ñan naanin kauwe in? Ear em̦m̦akũt ilo juon wãween em̦m̦an! Baibõl̦ ej ba: “Irooj ro in Israel im kiiñ eo rar make kõttãik er im ba, ‘Ewãnõk Jeova.’” Kõn men in, Jeova ear lo̦mo̦o̦ren Rihoboam im kar jab ko̦kkure Jerusalem.​—2 Kr. 12:5-7, 12.

Ãlikin iien in, Rihoboam ear wõnm̦aanl̦o̦k im irooj ioon aelõñin Juda. M̦okta jãn an kar mej, ear lel̦o̦k elõñ menin lel̦o̦k ko ñan l̦õm̦aro nejin. Bõlen ear kõm̦m̦ane men in kõnke ear jab kõn̦aan bwe ren jum̦ae l̦eo jeier im jatier etan Ebaija, eo im tokãlik enaaj erom kiiñ. (2 Kr. 11:21-23, UBS) Ilo an kõm̦m̦ane men in, Rihoboam ear kwal̦o̦k bwe el̦apl̦o̦k an mãlõtlõt jãn kar m̦okta.

RIHOBOAM EAR KE JUON ARMEJ EM̦M̦AN AK NANA?

Meñe Rihoboam ear kõm̦m̦ani jet men ko rem̦m̦an, ak Baibõl̦ ej ba: ‘Ear kõm̦m̦ani men ko renana.’ Etke ear ãindein? Kõnke “ear jab likũt bũruon bwe en pukot Jeova.” Kõn men in, Jeova ear jab buñbũruon ippãn.​—2 Kr. 12:14.

Rihoboam ear jab kõm̦m̦an bwe en wõr juon an jem̦jerã epaak ippãn Jeova ãinwõt kar Devid

Ta eo jemaroñ katak jãn bwebwenato eo an Rihoboam? Em̦ool bwe ewõr iien ear pokake Anij, im jet iien ear bareinwõt kõm̦m̦ani men ko rem̦m̦an ñan armej ro an Jeova. Ak Rihoboam ear jab kõm̦m̦an bwe en wõr juon an jem̦jerã epaak ippãn Jeova, im ear jab wõr juon kõn̦aan ippãn ñan kabuñbũruon. Kõn men in, ear bõjrak jãn an kõm̦m̦ane men eo ejim̦we im jino kabuñ ñan anij ko rewaan. Bõlen kwõmaroñ l̦õmn̦ak ippam̦ make im ba: ‘Rihoboam ear ke pokake Jeova kõnke ear lukkuun bũrom̦õj kõn men ko rebõd ear kõm̦m̦ani im ekõn̦aan kabuñbũruon Anij? Ke ta, ear ke kõm̦m̦ane men in kõn an kar ro jet jiroñe bwe en kõm̦m̦ane?’ (2 Kr. 11:3, 4, UBS; 12:6) Tokãlik, ear bar kõm̦m̦ani men ko renana. Ear lukkuun oktak jãn jim̦m̦aan Kiiñ Devid! Em̦ool bwe Devid ear kõm̦m̦an bõd ak tokãlik ear m̦ool ilo an kar ukel̦o̦k jãn jerawiwi ko ear kõm̦m̦ani. Bareinwõt, Devid ear yokwe Jeova im kabuñ eo em̦ool ilo aolepen mour eo an.​—1 Kñ. 14:8; Sam 51:1, 17, UBS; 63:1.

Elõñ men ko jemaroñ katak jãn bwebwenato eo an Rihoboam. Em̦ool bwe jej aikuj kabwe aikuj ko an baam̦le ko ad im kate kõj ilo jerbal ko rem̦m̦an. Ak ejabwe wõt ñan ad baj kõm̦m̦ane men in. Bwe Jeova en buñbũruon ippãd, jej aikuj kabuñ ñan e ilo wãween eo ekõn̦aan, im ej aikuj wõr juon ad jem̦jerã epaak ippãn.

Bwe jen maroñ kõm̦m̦ane men in, jej aikuj lukkuun yokwe Jeova. Ãinwõt ad aikuj anõkkaane juon kijeek bwe en kajoor wõt, ãindein jej aikuj niknik ilo ad katak Naanin Anij, kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kake, im jar aolep iien bwe yokwe eo ad ñan Anij en kajoor wõt. (Sam 1:2; Rom 12:12) Im yokwe in enaaj kõm̦akũt kõj ñan kabuñbũruon Jeova ilo men otemjej jej kõm̦m̦ani. Enaaj bar kõm̦akũt kõj bwe jen m̦ool ilo ad ukel̦o̦k jãn bõd ko jaar kõm̦m̦ani im kajjitõk ippãn Jeova bwe en jol̦o̦k ad bõd. Ñe jej kõm̦m̦ani wãween kein, jeban ãinwõt Rihoboam ak jenaaj tiljek wõt ñan kabuñ eo em̦ool.​—Jud 20, 21, UBS.

^ par. 9 Kõnke Solomon ear jab tiljek, Anij ear ba m̦oktal̦o̦k bwe enaaj kõjepel aelõñ eo ñan ruo m̦õttan.​—1 Kñ. 11:31, UBS.