Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Kwõj Ke Lukkuun Kaorõk Baibõl̦ Eo?

Kwõj Ke Lukkuun Kaorõk Baibõl̦ Eo?

“Ke kom̦ar bõk . . . naanin Anij, kom̦ar jab bõke ãinwõt naanin armej, a . . . ãinwõt naanin Anij.”​—1 TESSALONIKA 2:13.

AL: 37, 27

1-3. Ta eo emaroñ kar kõm̦m̦an bwe en wal̦o̦k juon apañ ikõtaan Euodia im Sintike, im ewi wãween ad maroñ kõjparok bwe apañ rot kein ren jab wal̦o̦k? (Lale pija eo itulõñ.)

 RŨKAREJAR ro an Jeova rej lukkuun kaorõk Baibõl̦ eo kõnke ej an Anij. Kõnke jejjab weeppãn, jet iien jej aikuj naanin rõjañ im kakapilõk ko jãn Baibõl̦ ñan jipañ im kajim̦we kõj. Ta eo jej kõm̦m̦ane ñe jej bõk naanin rõjañ im kakapilõk ko jãn Baibõl̦? Jen l̦õmn̦ak m̦õk kõn ruo kõrã me rar karejar ñan Jeova ilo tõre ko an rijjilõk ro. Etaerro in Euodia im Sintike. Ear wal̦o̦k juon apañ el̦ap ikõtaerro, bõtab Baibõl̦ ejjab kwal̦o̦k ta eo ear wal̦o̦k. Kõn men in, jenaaj kõm̦m̦ane juon waanjoñak ñan lale ta eo emaroñ kar wal̦o̦k ikõtaan kõrã rein ruo.

2 Jen ba bwe Euodia ear kũr jet iaan rũttõmak ro jein im jatin ñan m̦weo im̦õn bwe ren m̦õñã im bwebwenato, bõtab ear jab kũr Sintike bwe en etal. Tokãlik, Sintike ej roñ kõn aer kar m̦õn̦õn̦õ im limo ke rar m̦õñã im bwebwenato ippãn doon. Bõlen emaroñ kar ba: ‘Ijjab tõmak ke Euodia ear jab kũrl̦o̦k eõ ñan m̦ween̦ im̦õn! Iar l̦õmn̦ak kõm̦ro lukkuun epaake doon.’ Innem ej jino l̦õmn̦ak bwe Euodia edike. Kõn men in, ear kõm̦m̦ane juon iien m̦õñã ilo m̦weo im̦õn im ear kũrl̦o̦k ejja armej ro wõt Euodia ear kũrl̦o̦k er ñan m̦weo im̦õn. Bõtab, ear jab kũrl̦o̦k Euodia! Apañ in ear wal̦o̦k ikõtaerro emaroñ kar ko̦kkure aenõm̦m̦an eo ilo eklejia eo. Baibõl̦ ejjab kwal̦o̦k ta eo ear wal̦o̦k ke rijjilõk Paul ear lel̦o̦k naanin rõjañ im kauwe ñan erro. Bõtab ejjel̦o̦k pere bwe erro kar roñjake naanin rõjañ ko an.​—Pilippai 4:2, 3.

3 Ilo raan kein, jet iien ej bar wal̦o̦k apañ rot kein ilo eklejia ko ad. Bõtab, el̦aññe jej l̦oore naanin kakapilõk ko ilo Baibõl̦, jenaaj maroñ kõm̦adm̦õdi apañ kein. Ilo m̦ool, Baibõl̦ emaroñ jipañ kõj ñan kõjparok bwe apañ rot kein ren jab wal̦o̦k. Ñe jej lukkuun kaorõk Baibõl̦, jenaaj pokake naanin tõl ko ie.​—Sam 27:11, UBS.

BAIBÕL̦ EJ KATAKIN KÕJ ÑAN JEL̦Ã IROOJ IOON EÑJAKE KO AD

4, 5. Ta naanin kakapilõk ko ilo Baibõl̦ me remaroñ jipañ kõj ñan jel̦ã irooj ioon eñjake ko ad?

4 Ejjab pidodo ñan irooj ioon eñjake ko ad. Jemaroñ illu ak inepata ñe ejjab em̦m̦an an juon kõnnaan ak kõm̦m̦an ñan kõj, bõlen kõn an oktak aelõñ eo ad, kilid, ak wãween paotokid. Bõtab emaroñ l̦apl̦o̦k ad metak im inepata ñe armej eo ejjab em̦m̦an an kõm̦m̦an ñan kõj ej juon iaan rũttõmak ro jeid ak jatid! Ewõr ke naanin kakapilõk ilo Baibõl̦ ñan jipañ kõj ñe jej iioon apañ rot in me ej wal̦o̦k kõn ad jab weeppãn?

5 Jãn kar iien ko m̦oktata tok ñan kiiõ, Jeova ej lo men ko rej wal̦o̦k ikõtaan armej ro. Ejel̦ã kõn eñjake ko an armej im ej lo kõm̦m̦an ko aer. Ñe jej illu ak inepata, jemaroñ ba ak kõm̦m̦ane juon men me jemaroñ ajl̦o̦k kake tokãlik. Kõn men in, elukkuun aorõk bwe jen l̦oore naanin kakapilõk ko ilo Baibõl̦ ñan jab m̦õkaj ilo ad illu! (Riit Jabõn Kõnnaan 16:32; Ekklisiastis 7:9.) Ejjel̦o̦k pere bwe kõj aolep jej aikuj kate kõj bwe en jab m̦õkaj ad illu im en l̦apl̦o̦k ad m̦õn̦õn̦õ in jol̦o̦k an ro jet bõd. Ippãn Jeova im Jijej, elukkuun aorõk ñan jol̦o̦k an ro jet bõd. (Matu 6:14, 15) Kwõj ke kal̦apl̦o̦k am̦ kate eok ñan jel̦ã irooj ioon eñjake ko am̦ im ñan jol̦o̦k an ro jet bõd?

6. Ta eo emaroñ wal̦o̦k ñe juon ejaje irooj ioon eñjake ko an?

6 Juon eo ejaje irooj ioon eñjake ko an, ekkã an illu ilo bũruon. Kõn men in, ro jet remaroñ jab kõn̦aan kepaake ak kõm̦m̦ao ippãn. Armej in me ej illu ilo bũruon emaroñ kõm̦m̦an bwe en bar ãindein eñjake ko an ro jet ilo eklejia eo. Bõlen ej kajjioñ n̦ooje an illu ak dike armej eo ej inepata ippãn, bõtab l̦õmn̦ak ko ilo bũruon renaaj “wal̦o̦k im alikkar.” (Jabõn Kõnnaan 26:24-26) Em̦m̦aan ro rej lale eklejia renaaj kõjerbal Baibõl̦ eo ñan jipañ armej rot in bwe en jol̦o̦k an illu ilo bũruon, dike ro ej inepata ippãer, im ñan jol̦o̦k an ro jet bõd. (Livitikõs 19:17, 18; Rom 3:11-18, UBS) Ñe rein rej letok naanin kakapilõk ko jãn Baibõl̦, jenaaj ke roñjake im l̦oori?

KILE WÃWEEN EO JEOVA EJ KÕJERBALE ÑAN TÕL KÕJ

7, 8. (1) Ewi wãween an Jeova tõl m̦õttan doulul eo an ijin ioon lal̦? (2) Ta jet iaan naanin tõl ko ilo Baibõl̦, im etke jej aikuj pokaki?

7 Jeova ej katakin im tõl m̦õttan doulul eo an ijin ioon lal̦. Ewi wãween? Jeova ear jitõñ Kũraij bwe en “bõran eklejia,” innem Kũraij ear jitõñ “rũkarejar eo etiljek im mãlõtlõt” ñan tõl im katakin armej ro an Anij. (Epesõs 5:23; Matu 24:45-47, UBS) Ãinwõt kar kumi in em̦m̦aan ro me rar lale aolep Kũrjin ro ilo tõre ko an rijjilõk ro, ro rej uwaan “rũkarejar eo etiljek im mãlõtlõt” rej bar lukkuun kaorõk Baibõl̦ eo kõnke rejel̦ã bwe ej Naanin Anij. (Riit 1 Tessalonika 2:13.) Ta jet iaan naanin tõl ko jej loi ilo Baibõl̦?

8 Baibõl̦ ej jiroñ kõj bwe jen keini ad pãd ilo kweilo̦k ko. (Hibru 10:24, 25, UBS) Ej bar rõjañ kõj aolep bwe katak ko jej tõmaki rej aikuj juon wõt. (1 Korint 1:10, UBS) Bareinwõt, Baibõl̦ ej rõjañ kõj ñan likũt Aelõñ eo an Anij m̦oktata ilo mour ko ad. (Matu 6:33) Ej bar kwal̦o̦k kõn eddo eo ad ñan kwal̦o̦k naan jãn em̦ ñan em̦, ilo jikin ko elõñ armej ie, im ilo jabdewõt iien em̦m̦antok. (Matu 28:19, 20; Jerbal 5:42, UBS; 17:17, UBS; 20:20) Baibõl̦ ej bar jiroñ em̦m̦aan ro rej lale eklejia bwe ren kõjparok bwe eklejia ko ren erreo wõt. (1 Korint 5:1-5, 13; 1 Timote 5:19-21, UBS) Bareinwõt, Jeova ej jiroñ aolep ilo doulul eo an bwe ren kõjparok er jãn men ko rej kattoon ãnbwinnier im jãn l̦õmn̦ak im m̦anit ko ediki.​—2 Korint 7:1, UBS.

9. Kumi ta eo wõt Jijej ear jitõñe ñan jipañ kõj mel̦el̦e kõn katak ko ilo Baibõl̦?

9 Jet remaroñ ba bwe rejjab aikuj jipañ jãn jabdewõt ñan kõmel̦el̦eiki eoon ko ilo Baibõl̦ ñan er. Bõtab Jijej ear jitõñ “rũkarejar eo etiljek im mãlõtlõt” bwe en kumi eo wõt ej lel̦o̦k katak ko rem̦ool jãn Baibõl̦ ñan armej ro an Anij. Jãn kar iiõ eo 1919 ñan kiiõ, Jijej Kũraij ej kõjerbal rũkarejar in ñan jipañ kõj bwe jen maroñ mel̦el̦e katak ko ilo Baibõl̦ im bwe jen pokake naanin tõl ko jej bũki jãn Baibõl̦. Ilo ad pokake naanin tõl ko ilo Baibõl̦, jej kõm̦m̦an bwe eklejia ko ad ren erreo, aenõm̦m̦an, im bõrokuk. Kõj kajjojo jen kajjitõk ippãd make, ‘Ij ke kwal̦o̦k aõ tiljek ñan Jijej ilo aõ pokake naanin tõl ko jãn rũkarejar eo etiljek im mãlõtlõt?’

JARIOT EO WAAN JEOVA EM̦ÕKAJ AN ETTÕR!

10. Ta eo bokin Ezekiel ej kwal̦o̦k kake kõn m̦õttan doulul eo an Jeova ilañ?

10 Baibõl̦ ej jipañ kõj bwe en l̦apl̦o̦k ad jel̦ã kõn m̦õttan doulul eo an Jeova ilañ. Ñan waanjoñak, ej kwal̦o̦k kõn an kar rũkanaan Ezekiel loe ilo juon pijen juon jariot me ej kõkkar kõn m̦õttan doulul eo an Jeova ilañ. (Ezekiel 1:4-28, UBS) Pijen in ear kwal̦o̦k an Jeova uwe ilo jariot in, im jariot in ej ettõr ijoko jabdewõt Jeova ekõn̦aan bwe en etal ie l̦o̦k. M̦õttan doulul eo an Jeova ilañ ej bar jelõt m̦õttan doulul eo an ijin ioon lal̦. Ealikkar an jariot eo waan Jeova lukkuun m̦õkaj an ettõr. L̦õmn̦ak m̦õk kõn oktak ko im karõk ko rekããl kar kõm̦m̦ani ilo iiõ ko joñoul rej kab jem̦l̦o̦k. Jej aikuj keememej bwe Jeova eo ej tõl doulul in an ñan kõm̦m̦ani oktak kein im karõk kein rekããl. M̦õttan jidik Kũraij im enjel̦ ro renaaj ko̦kkure jukjukun pãd in enana. Ejjel̦o̦k juon enaaj bar kananaik ãt eo etan Jeova ak jum̦ae wãween an tõl!

El̦ap ad kam̦m̦oolol kõn ro rej kate er ñan jipañ ilo jerbalin ekkal! (Lale pãrokõrããp 11)

11, 12. Ta jet iaan men ko doulul in an Jeova ear maroñ katõpraki ilo raan kein ãliktata?

11 L̦õmn̦ak m̦õk kõn men ko m̦õttan doulul eo an Anij ijin ioon lal̦ ear maroñ katõpraki ilo raan kein ãliktata. Jerbalin ekkal. Elõñ bukwi rũttõmak ro jeid im jatid rar lukkuun poub ilo aer kar kalõke ra eo el̦ap an Ri Kõnnaan ro an Jeova me ej kiiõ pãd ilo Warwick, New York, ilo Amedka. Bareinwõt, elõñ to̦ujin rũttõmak ro jeid im jatid jãn ipel̦aakin lal̦ in rej bõk kun̦aaer ñan kalõk Im̦õn Kweilo̦k ko ekoba ra ko. Rein rar kõm̦m̦ani jerbal kein ium̦win tõl eo an kumi eo ej loloorjake jerbalin ekkal ipel̦aakin lal̦ in. Elukkuun l̦ap ad kam̦m̦oolol kõn rein me rar m̦õn̦õn̦õ in jipañ ñan katõprak jerbal kein! Bareinwõt, rũkarejar ro an Jeova ipel̦aakin lal̦ in rej jipañ kõn on̦ãn men kein ilo aer m̦õn̦õn̦õ in jaba ekkar ñan joñan maroñ ko aer. Jeova ej kajeraam̦m̦an armej ro an kõn aer kwal̦o̦k aer ettã bũrueer im tiljek ilo wãween in.​—Luk 21:1-4.

12 Jikuul̦in Baibõl̦ im kein katak ko. L̦õmn̦ak m̦õk kõn elõñ jikuul̦in Baibõl̦ ko me rej katakin armej ro an Jeova. (Aiseia 2:2, 3) Ewõr Jikuul̦in Bainier, Jikuul̦ eo ñan Rukwal̦o̦k Naan ro an Aelõñ Eo, Jikuul̦in Giliad, Jikuul̦ eo ñan Ro Rej Kab Jino Jerbal ilo Betel̦, Jikuul̦ eo ñan Em̦m̦aan ro Rej Lol̦o̦k Eklejia ko im Lim̦aro Pãleer, Jikuul̦ eo ñan Em̦m̦aan ro Rej Lale Eklejia, Jikuul̦ eo ñan Em̦m̦aan ro Rej Lale Eklejia im Rijjipañ Ro, im Jikuul̦ eo ñan Em̦m̦aan ro Rej Lale Ra ko im Lim̦aro Pãleer. Ealikkar bwe Jeova elukkuun kõn̦aan katakin armej ro an! Bareinwõt, elõñ bok ko ilo weep jait eo ad etan jw.org me rej wal̦o̦k ilo elõñ bukwi kajin ko. Ilo weep jait in, ewõr kein katak ko ñan ajri ro im ñan baam̦le ko, im ebar wõr juon jikin me ej kwal̦o̦k nuuj ko rekããl an doulul in. Kwõj ke kõjerbale weep jait in ñe kwõj kwal̦o̦k naan im ilo iien kabuñ an baam̦le eo am̦?

KAALIKKAR AM̦ TILJEK ÑAN JEOVA IM REJETAKE DOULUL EO AN

13. Ta eddo eo epãd ippãn armej ro an Jeova?

13 Ej juon jeraam̦m̦an el̦ap ñan pãd ilo doulul in an Jeova! Kõnke jejel̦ã kõn ta ko Anij ekõn̦aan bwe jen kõm̦m̦ani, ej ad eddo ñan kõm̦m̦ani men ko rem̦m̦an im rejetake irooj bõtata eo an. Meñe el̦apl̦o̦k an armej ro ilo jukjukun pãd in kõm̦m̦ani men ko renana, ak jej aikuj kate kõj ñan “kũtõtõkake nana” ãinwõt Jeova. (Sam 97:10) Jen jab ãinwõt armej ro ilo lal̦ in me rej watõk bwe men ko renana rem̦m̦an, im men ko rem̦m̦an renana. (Aiseia 5:20) Kõnke jekõn̦aan kabuñbũruon Anij, jej kate kõj ñan kõjparok bwe jen erreo ilo ãnbwin, l̦õmn̦ak, im ilo wãween ad kabuñ. (1 Korint 6:9-11) El̦ap ad yokwe Jeova im jej lõke. Im jej kaalikkar ad tiljek ñane ilo ad mour ekkar ñan naanin tõl ko an ilo Baibõl̦. Eñin unin jej kate kõj ñan l̦oore naanin kakapilõk ko an ilo m̦õko im̦õd, eklejia eo, jikin jerbal eo ad, jikin jikuul̦, ak jabdewõt jikin jej pãd ie. (Jabõn Kõnnaan 15:3) Jen etale wãween ko jet jemaroñ kaalikkar ad tiljek ñan Anij.

14. Ewi wãween an ro ewõr nejier maroñ kaalikkar aer tiljek ñan Anij?

14 Wãween ad katakin ro nejid. Ro ewõr nejier me rej karejar ñan Jeova rej kaalikkar aer tiljek ñane ilo aer l̦oori naanin tõl ko an ñe rej katakin ro nejier. Rein rej aikuj kõjparok bwe ren jab l̦oor m̦anit ak l̦õmn̦ak ko an armej ro ilo lal̦ in kõn wãween katakin ajri ro. (Epesõs 2:2) Ñan waanjoñak, ilo jet aelõñ em̦m̦aan ro ewõr nejier remaroñ l̦õmn̦ak im ba, ‘Eokwe, ilo aelõñ e aõ, kõrã ro rej katakin ajri ro.’ Bõtab Baibõl̦ ej ba: “Kom̦, ro jemãer, kom̦win . . . kõkkaajiririik [ro nejimi] ilo kaje im katak ko an Irooj.” (Epesõs 6:4) Ro ewõr nejier me rej yokwe Jeova rekõn̦aan bwe ro nejier ren epaake Jeova ãinwõt kar Samuel, eo im Jeova ear pãd ippãn ilo an kar dik im rũttol̦o̦k.​—1 Samuel 3:19.

15. Ewi wãween ad kaalikkar ad tiljek ñan Jeova ñe jej kõm̦m̦ani pepe ko rel̦l̦ap ilo mour ko ad?

15 Wãween ad kõm̦m̦ani pepe ko ad. Jej kaalikkar ad tiljek ñan Anij ilo ad kappok naanin tõl jãn Baibõl̦ im jãn doulul in an m̦okta jãn ad kõm̦m̦ani pepe ko rel̦l̦ap ilo mour ko ad. Bwe jen maroñ kile joñan aorõkin ad aikuj kõm̦m̦ane men in, jen l̦õmn̦ak kõn juon men me ej jelõt elõñ iaan ro ewõr nejier. Ekkã an ro rej em̦m̦akũt im jokwe ilo bar juon aelõñ jilkinl̦o̦k niñniñ ko nejier ñan ro nukwier bwe ren lale er. Rej kõm̦m̦ane men in bwe ren maroñ jerbal wõt im kõm̦m̦an jããn. Ealikkar bwe men in ej pepe eo an kajjojo baam̦le, bõtab jej aikuj keememej bwe Anij enaaj ekajete kõj ekkar ñan pepe ko jej kõm̦m̦ani. (Riit Rom 14:12, UBS.) Kõn men in, eaorõk bwe jen lale ta eo Baibõl̦ ej ba m̦okta jãn ad kõm̦m̦ani pepe ko raorõk kõn baam̦le ko ad im jerbal ko ad. Jej aikuji jipañ eo an Jemãd ilañ kõnke jejjab maroñ tõl kõj make.​—Jeremaia 10:23.

16. (1) Ke ear l̦otak l̦adik eo nejin juon kõrã, ta eo kõrã in ear aikuj pepe kake? (2) Ta eo ear jipañe ñan kõm̦m̦ane pepe eo ejim̦we?

16 Ewõr ruo rippãlele rar em̦m̦akũt ñan bar juon aelõñ, im tokãlik kõrã eo ear kal̦otak juon nejierro l̦addik. Erro ear pepe in jilkinl̦o̦k l̦adik in nejierro ñan ippãn jibwin im jim̦m̦aan. Ilo kar iien in, kõrã in ear jino katak Baibõl̦ ippãn juon iaan Ri Kõnnaan ro an Jeova. Ilo an kar kõm̦m̦an wõnm̦aanl̦o̦k, ear katak im kile bwe ej an eddo eo ñan katakin l̦adik eo nejin kõn Jeova. (Sam 127:3; Jabõn Kõnnaan 22:6) Kõrã in ear jar im kwal̦o̦k bũruon ñan Jeova ãinwõt an Baibõl̦ jiroñ kõj ñan kõm̦m̦ane, im ear eoware bwe en jipañe ñan kõm̦m̦ane pepe eo ejim̦we. (Sam 62:7, 8) Ear bar kwal̦o̦k kõn apañ in an ñan kõrã eo jeid im jatid me ej katak Baibõl̦ ippãn im ñan ro jet ilo eklejia eo. Meñe ro nukũn im ro m̦õttan rar kajjioñ kõm̦m̦an bwe en jilkinl̦o̦k l̦adik eo nejin ñan jibwin im jim̦m̦aan, ak ear pepe bwe eban kõm̦m̦ane men in kõnke ejjab jim̦we. L̦eo ippãn ear kile wãween an kar ro ilo eklejia eo jipañ kõrã in ippãn im l̦adik eo nejierro. Joñan an kar men in l̦ap an kõm̦akũt bũruon, ear jino katak Baibõl̦ im kobal̦o̦k ilo iien kweilo̦k ko ippãn kõrã in pãleen im l̦adik eo nejierro. Baj l̦õmn̦ak m̦õk kõn eñjake eo an kõrã in ke ear kile bwe Jeova ear uwaake jar eo an. Ejjel̦o̦k pere bwe ear lukkuun m̦õn̦õn̦õ ilo bũruon.

17. Ñe jej katak Baibõl̦ ippãn rũkkatak ro ad, ta naanin tõl ko jej aikuj l̦oori jãn doulul in an Jeova?

17 Ad l̦oore naanin tõl ko. Juon iaan wãween ko raorõk jej kaalikkar ad tiljek ñan Anij ej ilo ad l̦oore naanin tõl ko ej litok ñan kõj ikijjeen doulul in an. Ñan waanjoñak, l̦õmn̦ak m̦õk kõn ta eo jej aikuj kõm̦m̦ane ñe jej jino etale bok eo Katak ko Rem̦ool jãn Baibõl̦ Eo ippãn rũkkatak ro ad. Doulul in ej rõjañ kõj bwe kajjojo iien jej katak ippãn rũkkatak ro ad, jemaroñ bõk jejjo minit ãlikin katak eo ñan kal̦apl̦o̦k aer jel̦ã kõn doulul in ad. Jemaroñ kõm̦m̦ane men in ilo ad kõjerbal pijain alwõj eo etan Ta ko Rej Wal̦o̦k ilo Im̦õn Kweilo̦k ko Ammim? im bok eo etan Wõn Ro Rej Kõm̦anm̦an Ankilaan Jeova Rainin? Doulul in ej bareinwõt rõjañ kõj bwe el̦aññe em̦õj ad kam̦õje aolepen bok eo Katak ko Rem̦ool ippãn rũkkatak ro ad, jemaroñ kiiõ katak ippãer kõn bok eo Pãd Wõt ilo Yokwe eo an Anij meñe em̦õj aer peptaij. Doulul in ej litok naanin tõl kein bwe jen jipañ rũkkatak ro bwe ren “pen ilo tõmak” ñe renaaj erom rũkarejar ro an Anij. (Kolosse 2:7) Kwõj ke l̦oore naanin tõl kein jãn doulul in an Jeova?

18, 19. Ta jet iaan men ko jej aikuj kam̦m̦oolol Jeova kaki?

18 Elukkuun lõñ men ko jej aikuj kam̦m̦oolol Jeova kaki! Unin ad ‘pãd im mour’ ej kõn e. (Jerbal 17:27, 28) Bareinwõt ear letok Baibõl̦ eo ñan kõj ãinwõt juon menin letok. Ãinwõt kar Kũrjin ro ilo Tessalonika, jej bar lukkuun kaorõk menin letok in kõnke ej jãn Anij.​—1 Tessalonika 2:13.

19 Baibõl̦ eo ear jipañ kõj bwe jen maroñ epaake Jeova, im kõn men in Jeova ej bar epaake kõj. (Jemes 4:8) Bareinwõt, Jemãd ilañ ear letok ñan kõj jeraam̦m̦an eo bwe jen maroñ pãd ilo doulul in an. El̦ap ad kam̦m̦oolol kõn jeraam̦m̦an kein! Eñjake eo ad ej ãinl̦o̦kwõt eñjake eo an kar juon iaan ro rar je bokin Sam. Ear ba: “Kom̦win kam̦m̦oolol Irooj kõnke e em̦m̦an, im an yokwe ej ñan indeeo.” (Sam 136:1, UBS) Ilo jebta 136 ilo bokin Sam, 26 alen an wal̦o̦k naan kein “an yokwe ej ñan indeeo.” Ilo ad kaalikkar ad tiljek ñan Jeova im l̦oore naanin tõl ko an jãn doulul in an, jenaaj loe an m̦ool naan kein kõnke jenaaj mour ñan indeeo.