Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Wõn Eo Kwõj Anõke L̦õmn̦ak ko An?

Wõn Eo Kwõj Anõke L̦õmn̦ak ko An?

“Kom̦win jab anõk m̦antin lal̦ in.”​—ROM 12:2, UBS.

AL: 11, 22

1, 2. (1) Ewi wãween an kar Jesus uwaake Piter kõn men eo ear kajjioñ rõjañe bwe en kõm̦m̦ane? (Lale pija eo itulõñ.) (2) Etke Jesus ear uwaak ilo wãween in?

RI-KAL̦OOR ro an Jesus rar ilbõk kõn men ko ear ba ñan er. Rar l̦õmn̦ak bwe Jesus enaaj kar kajutak aelõñin Israel, bõtab Jesus ear ba ñan er bwe m̦õttan jidik enaaj eñtaan im mej. Rijjilõk Piter eo m̦oktata ear kõnono im ba: “Irooj, Anij en bõbrae men in jãn eok! En jab wal̦o̦k men in ñan eok!” Ak Jesus ear uwaake im ba: “Kwõn etal jãn ippa, Setan! Kwõj juon menin l̦atipñõl ñan ña kõnke l̦õmn̦ak kein am̦ rej an armej, rejjab an Anij!”​—Matu 16:21-23, UBS; Jrb. 1:6, UBS.

2 Ilo an kar Jesus ba naan kein, ear kaalikkar oktak eo ikõtaan l̦õmn̦ak ko an Anij im l̦õmn̦ak ko an lal̦ in me ej pãd ium̦win pein Setan. (1 Jon 5:19, UBS) Piter ear kajjioñ in rõjañ Jesus bwe en l̦õmn̦ak kõn e make, juon l̦õmn̦ak me el̦ap ippãn armejin lal̦ in. Ak Jesus ear jel̦ã bwe ejjab ãindein l̦õmn̦ak eo an Jemãn. Ear jel̦ã bwe kõn̦aan eo an Anij ej bwe en pojak ñan an naaj eñtaan im mej. Ilo uwaak eo an ñan Piter, Jesus ear kaalikkar an bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova im jum̦ae l̦õmn̦ak ko an lal̦ in.

3. Etke elukkuun pidodo ñan ad bõk l̦õmn̦ak ko an lal̦ in jãn ad bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova?

3 Ak ta kõn kõj? Jej bõk l̦õmn̦ak ko an Anij ke ak l̦õmn̦ak ko an lal̦ in? Kõnke jej Kũrjin, jej lukkuun kate kõj joñan wõt ad maroñ ñan kõm̦m̦ani men ko rej kabuñbũruon Anij. Ak ta kõn l̦õmn̦ak ko ad? Jej ke bar kate kõj ñan l̦õmn̦ak ãinwõt Jeova im watõk men ko rej wal̦o̦k ipel̦aakid ãinwõt an watõki? Eokwe bwe jen maroñ kõm̦m̦ane men in, jej aikuj in lukkuun kate kõj. Epidodo ñan bõk l̦õmn̦ak ko an armejin lal̦ in. Unin ej kõnke jitũbõn lal̦ in ej kaapool̦e kõj. (Ep. 2:2) Bareinwõt, ekkã an armejin lal̦ in rõjañ kõj ñan l̦õmn̦ak wõt kõn kõj make, im jet iien jenañin reel ippãer. Alikkar bwe elukkuun pidodo ñan ad bõk l̦õmn̦ak ko an lal̦ in jãn ad bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova.

4. (1) Ta eo enaaj wal̦o̦k el̦aññe jej kõtl̦o̦k bwe jen anõke l̦õmn̦ak ko an lal̦ in? (2) Ewi wãween an naaj katak in jipañ kõj?

4 Bõtab, el̦aññe jenaaj kõtl̦o̦k bwe jen anõke l̦õmn̦ak ko an lal̦ in, enaaj pidodo ad l̦õmn̦ak kõn kõj make im jenaaj kõn̦aan make kããlõt ta eo ejim̦we im ta eo ebõd. (Mark 7:21, 22) Kõn men in, el̦ap an aorõk bwe jen katak ñan bõk ‘l̦õmn̦ak ko an Anij’ im jab ‘l̦õmn̦ak ko an armej.’ Katak in enaaj jipañ kõj ñan kõm̦m̦ane men in. Ilo katak in, jenaaj etale un ko unin an aorõk bwe jen anõke l̦õmn̦ak ko an Jeova kõn men ko rej wal̦o̦k. Jenaaj katak kõn etke ad kõm̦m̦ane men in ejjab juon kien epen ak ilo m̦ool ej ñan tokjãn eo ñan kõj. Jenaaj bareinwõt etale ta eo jej aikuj in kõm̦m̦ane bwe jen jab anõke l̦õmn̦ak ko an lal̦ in. Im ilo naaj katak eo tok juon, jenaaj katak kõn ewi wãween ad maroñ bõk l̦õmn̦ak eo an Jeova kõn jet men ko raorõk im kõm̦m̦an bwe l̦õmn̦ak ko ad ren ãinwõt l̦õmn̦ak ko an.

L̦ÕMN̦AK KO AN JEOVA REM̦M̦AN IM WÕR TOKJÃER

5. Etke jet armej rejjab kõn̦aan anõke l̦õmn̦ak eo an bar juon?

5 Jet armej rejjab kõn̦aan anõke l̦õmn̦ak eo an bar juon. Rej ba, “Ebwe aõ l̦õmn̦ak ñan ña make.” Mel̦el̦ein bwe rej make kõm̦m̦an pepe ñan er make im bwe ewõr aer jim̦we im maroñ ñan kõm̦m̦ane men in. Rejjab kõn̦aan bwe ro jet ren tõl er ak iuun er bwe ren ãinwõt bar aolep armej. * (Lale kõmel̦el̦e eo itulal̦.)

6. (1) Kain anemkwõj rot eo Jeova ej letok ñan kõj? (2) Ej ke mel̦el̦ein bwe ejjel̦o̦k joñan ad anemkwõj?

6 Bõtab, ejjab mel̦el̦ein bwe ñe jej bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova, innem jeban l̦õmn̦ak ñan kõj make. Ilo 2 Korint 3:17 (UBS) ej ba: “Ijo jetõb in Irooj ej pãd ie, ewõr anemkwõj.” Kõn men in, jej anemkwõj in kããlõt kain armej rot eo jekõn̦aan bwe jen ãinwõt. Ewõr ad maroñ ñan kããlõt men ko jekõn̦aan kõm̦m̦ani im men ko jej itoklimo kaki. Im eñin wãween eo Jeova ear kõm̦anm̦an kõj. Ijoke, ejjab mel̦el̦ein bwe ejjel̦o̦k joñan ad anemkwõj im jemaroñ kõm̦m̦an jabdewõt men jekõn̦aan. (Riit 1 Piter 2:16, UBS.) Ñe ej itok ñan kããlõt men ko rejim̦we ak rebõd, Jeova ekõn̦aan bwe jen kõjerbal Naan eo an ñan tõl l̦õmn̦ak ko ad. Men in ej juon kien epen ke, ak ewõr tokjãn ñan kõj?

7, 8. Etke ad bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova kõn men ko rej wal̦o̦k ejjab juon kien epen? Kwal̦o̦k juon waanjoñak.

7 L̦õmn̦ak kõn waanjoñak in. Ro jemãn im jinen ajri ro rej kate er ñan katakin ro nejier kõn kien ko raorõk. Remaroñ katakin er bwe ren m̦ool, niknik jerbal, im jel̦ã l̦õmn̦ak kõn ro jet. Men in ejjab juon kien epen. Bõtab, ro jemãn im jinen ajri ro rej kõpooje er bwe ren kab lo jeraam̦m̦an ilo mour ko aer ñe rerũtto. Ñe ajri ro rej rũtto im makel̦o̦k iaaer, renaaj anemkwõj in kõm̦m̦an aer make pepe. El̦aññe rej kããlõt ñan l̦oore kien ko raorõk jemãer im jineer rar katakin er, enaaj pidodo aer kõm̦m̦ani pepe ko rem̦m̦an im reban ajl̦o̦k kaki tokãlik. Tokjãn men in, reban lo jerata im apañ ilo mour ko aer.

8 Ãinwõt juon jemãn eo em̦m̦an, Jeova ekõn̦aan bwe ro nejin ren lo m̦õn̦õn̦õ im jeraam̦m̦an ilo mour ko aer. (Ais. 48:17, 18) Kõn men in, ej katakin kõj kien ko raorõk ikijjeen m̦wil ko rem̦m̦an im wãween ad kõm̦m̦an ñan ro jet. Ekõn̦aan bwe jen katak ñan bõk l̦õmn̦ak ko an kõn men kein im mour ekkar ñan kien ko an raorõk. Im men in ejjab juon kien epen. Ijoke, ej jipañ kal̦apl̦o̦k, kautiejl̦o̦k, im kadepakpakl̦o̦k wãween ad l̦õmn̦ak kõn men ko rej wal̦o̦k. (Sam 92:5; JK. 2:1-5; Ais. 55:9, UBS) Men in enaaj jipañ kõj ñan kõm̦m̦ani pepe ko renaaj kam̦õn̦õn̦õik kõj im jenaaj maroñ in wõt kõm̦m̦ani men ko jekõn̦aan. (Sam 1:2, 3) Alikkar bwe ad bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova el̦ap an em̦m̦an im wõr tokjãn ñan kõj!

L̦ÕMN̦AK KO AN JEOVA REUTIEJ

9, 10. Ta eo ej kam̦ool bwe l̦õmn̦ak ko an Jeova reutiejl̦o̦k jãn l̦õmn̦ak ko an lal̦ in?

9 Bar juon un unin an ri-karejar ro an Jeova kõn̦aan bwe l̦õmn̦ak ko aer ren ãinwõt l̦õmn̦ak ko an Jeova ej kõnke l̦õmn̦ak ko an reutiejl̦o̦k jãn l̦õmn̦ak ko an lal̦ in. Lal̦ in ej letok naanin kakapilõklõk ko kõn kain m̦wil im kõm̦m̦an rot ko rem̦m̦an, wãween an juon baam̦le maroñ m̦õn̦õn̦õ, wãween bwe jen bõk juon jerbal em̦m̦an im eutiej, im bar wãween ko jet ilo mour. Ak enañin aolep naanin kakapilõklõk ko an lal̦ in reoktak jãn l̦õmn̦ak ko an Jeova. Ñan waanjoñak, ekkã an lal̦ in rõjañ armej ro bwe ren jibadek wõt kõn̦aan ko aer. Ej bar rõjañ armej ñan watõk mourin l̦õñ im pãlele waan bwe ej juon men em̦m̦an. Im jet iien ej rõjañ rippãlele ro bwe ren jepel ak etal jãn eo pãleer el̦aññe rej loe bwe renaaj m̦õn̦õn̦õl̦o̦k, meñe ejjel̦o̦k unin aer jepel. Naanin kakapilõklõk rot kein rej jum̦ae ta eo Baibõl̦ ej ba. Ak naanin kakapilõklõk ko an lal̦ in remaroñ ke jejjetl̦o̦k ñan raan kein ad jãn naanin kakapilõklõk ko ilo Baibõl̦?

10 Jesus ear ba: “An Anij mãlõtlõt ealikkar an m̦ool kõn tokjãn ko rej wal̦o̦k jãne.” (Matu 11:19, UBS) Meñe elõñ wõnm̦aanl̦o̦k im tõprak ko lal̦ in ear kõm̦m̦ani ikijjeen kein jerbal ko rekapeel ilo raan kein, ak men in ejjañin de jol̦o̦k apañ ko rel̦l̦ap me rej kõm̦m̦an ad jab m̦õn̦õn̦õ, ãinwõt tarin̦ae, kalijekl̦o̦k kõn an oktak aelõñ ko ad, im kowadoñ im lãj. Ak ta kõn l̦õmn̦ak eo an lal̦ in bwe em̦m̦an mourin l̦õñ im pãlele waan? Elõñ armej rej make ba bwe men in ej rupe baam̦le ko, kõm̦m̦an bwe en wõr ad nañinmej, im ebar lõñ men ko jet renana rej wal̦o̦k jãne. Ak ta kõn naanin kakapilõklõk ko an Jeova? Kũrjin ro me rej bõk l̦õmn̦ak eo an Jeova el̦apl̦o̦k aer lo m̦õn̦õn̦õ ilowaan baam̦le eo aer, ejjel̦o̦k aer nañinmej kõn aer dãpij wõt aer mour erreo, im rej aenõm̦m̦an ippãn rũttõmak ro m̦õttaer jãn pel̦aakin lal̦ in. (Ais. 2:4; Jrb. 10:34, 35, UBS; 1 Ko. 6:9-11) Men in ej kaalikkar bwe l̦õmn̦ak ko an Jeova reutiejl̦o̦k jãn l̦õmn̦ak ko an lal̦ in.

11. Wõn eo ear tõl l̦õmn̦ak ko an Moses, im kar ta tokjãn men in?

11 Ri-karejar ro an Jeova ilo Baibõl̦ rar jel̦ã bwe l̦õmn̦ak ko an Jeova reutiejl̦o̦k jãn l̦õmn̦ak ko an armej. Ñan waanjoñak, meñe Moses ear jikuul̦ im “bõk aolepen jel̦ãl̦o̦kjen̦ an ri-Ijipt,” ak ear reilo̦k wõt ñan Anij kõn “bũruon mãlõtlõt.” (Jrb. 7:22, UBS; Sam 90:12) Ear bareinwõt akwel̦ap ñan Jeova im ba: “Kwõn kwal̦o̦k ñan eõ ial̦ ko Am̦.” (Ex. 33:13) Kõnke Moses ear kõtl̦o̦k bwe Jeova en tõl l̦õmn̦ak ko an, ear l̦ap an Jeova kõjerbale ñan kajejjet karõk eo An im Ear kautiej Moses ilo An kar kwal̦o̦k kake bwe ej juon em̦m̦aan eo ekanooj in l̦ap tõmak eo an.​—Hi. 11:24-27, UBS.

12. Paul ear kõm̦m̦an bwe kõmel̦el̦e ko an ren pedped wõt ioon ta?

12 Rijjilõk Paul ear juon eo elukkuun mãlõtlõt, ear etal ñan jikuul̦ ko reutiej, im ear jel̦ã kõnono ruo kajin. (Jrb. 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3, UBS) Ak ke ear itok ñan an kããlõt ta eo ejim̦we im ebõd, ear jab l̦oore mãlõtlõt ko an lal̦ in. Ijello̦kun an kar ãindein, ear kõm̦m̦an bwe kõmel̦el̦e ko an ren pedped wõt ioon Naanin Anij. (Riit Jerbal 17:2; 1 Korint 2:6, 7, 13.) Tokjãn men in, Paul ear lukkuun lo tõprak ilo jerbalin kwal̦o̦k naan im ear reim̦aanl̦o̦k ñan an bõk jeraam̦m̦an eo me enaaj pãd ñan indeeo.​—2 Ti. 4:8, UBS.

13. An wõn eddo eo ñan kajim̦we l̦õmn̦ak ko ad bwe ren ãinwõt l̦õmn̦ak ko an Jeova?

13 Alikkar bwe l̦õmn̦ak ko an Anij reutiejl̦o̦k jãn l̦õmn̦ak ko an lal̦ in. El̦aññe jej l̦oore kien ko an Anij, men in enaaj kõm̦m̦an bwe jen lukkuun m̦õn̦õn̦õ im lo jeraam̦m̦an. Bõtab, Jeova eban iuuni kõj bwe jen l̦õmn̦ak ãinwõt e. “Ri-karejar eo etiljek im mãlõtlõt” ejjab kõjbwebweik l̦õmn̦ak ko ad im em̦m̦aan ro rej lale eklejia rejjab bar kõm̦m̦ane men in. (Matu 24:45, UBS; 2 Ko. 1:24) Ej an kajjojo make eddo ñan kajim̦we l̦õmn̦ak ko an bwe ren ãinwõt l̦õmn̦ak ko an Jeova. Ewi wãween ad maroñ kõm̦m̦ane men in?

KÕJPAROK BWE JEN JAB ANÕKE LAL̦ IN

14, 15. (1) Ta eo jej aikuj kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kake bwe jen maroñ bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova? (2) Etke jejjab aikuj kõtl̦o̦k bwe l̦õmn̦ak ko an lal̦ in ren del̦o̦ñtok ilo l̦õmn̦ak ko ad? Kwal̦o̦k juon waanjoñak.

14 Rom 12:2 (UBS) ej ba: “Kom̦win jab anõk m̦antin lal̦ in, ak kom̦win kõtl̦o̦k an Anij ukot bũruomi, kõn an lukkuun kõkããl l̦õmn̦ak ko ami. Innem kom̦ naaj maroñ in jel̦ã ankilaan Anij - men eo em̦m̦an, im eweeppãn im ej kabuñbũruon.” Eoon in ej kwal̦o̦k bwe jekdo̦o̦n ewi wãween kar l̦õmn̦ak ko ad m̦okta ke jejjañin kar katak m̦ool eo, ak ewõr ad maroñ ñan ukot l̦õmn̦ak ko ad bwe ren ãinwõt l̦õmn̦ak ko an Anij. Em̦ool bwe wãween ad l̦õmn̦ak emaroñ itok jãn ad mej bõdañ im jãn wãween ko jaar iiooni m̦okta. Bõtab, l̦õmn̦ak eo ad ejel̦ã oktak im jemaroñ wõnm̦aanl̦o̦k wõt im ukote. El̦aññe jej kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn l̦õmn̦ak ko an Jeova, jenaaj maroñ kam̦ool ñan kõj make bwe aolep iien l̦õmn̦ak ko an rejim̦we. Innem, enaaj itok wõt bwe jen kõn̦aan bwe l̦õmn̦ak ko ad ren ãinwõt l̦õmn̦ak ko an.

15 Bõtab, bwe l̦õmn̦ak ko ad ren ãinwõt l̦õmn̦ak ko an Jeova, jejjab aikuj “anõk m̦antin lal̦ in.” Mel̦el̦ein bwe jej aikuj bõjrak jãn ad alwõje, riiti, im roñjake jabdewõt men ko me rej kowõnm̦aanl̦o̦k l̦õmn̦ak ko rej jum̦ae l̦õmn̦ak ko an Anij. Ñan jipañ kõj mel̦el̦e kõn ewi joñan an aorõk men in, jemaroñ waanjoñak kake ñan m̦õñã ko jej kañi. Jen ba bwe ewõr juon armej ekõn̦aan bwe en em̦m̦anl̦o̦k ãjmour eo an im kõn men in ej kañi m̦õñã ko reuõne. Bõtab, enaaj ejjel̦o̦k tokjãn an kate e el̦aññe aolep iien ej bar kañi m̦õñã ko renana. Ilo ejja wãween in wõt, enaaj ejjel̦o̦k tokjãn ad kate kõj ñan bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova el̦aññe jej kõtl̦o̦k bwe l̦õmn̦ak ko an lal̦ in ren del̦o̦ñtok ilo l̦õmn̦ak ko ad.

16. Ta eo jej aikuj kõjparok kõj jãne?

16 Ak jemaroñ ke ko jãn l̦õmn̦ak ko an lal̦ in? Jaab, kõnke jej mour ilo lal̦ in, im jen iien ñan iien jenaaj lo ak roñ an armej ro kwal̦o̦k l̦õmn̦ak ko an lal̦ in. (1 Ko. 5:9, 10, UBS) Ñe jenaaj kwal̦o̦k naan, jenaaj roñ an armej ro kwal̦o̦k l̦õmn̦ak im tõmak ko rebõd. Ak meñe jejjab maroñ ko jãn l̦õmn̦ak kein an armejin lal̦ in, ewõr ad maroñ ñan jab l̦õmn̦ak kaki ak tõmaki. Ãinwõt Jesus, jej aikuj m̦õkaj im jum̦ae l̦õmn̦ak ko me Setan ekõn̦aan bwe jen bũki. Im jemaroñ kõjparok kõj jãn men ko ejjel̦o̦k tokjãer me renaaj tõll̦o̦k kõj ñan ad bõk l̦õmn̦ak ko an lal̦ in.​—Riit Jabõn Kõnnaan 4:23.

17. Ewi wãween ad maroñ kõjparok kõj jãn men ko ejjel̦o̦k tokjãer me renaaj tõll̦o̦k kõj ñan ad bõk l̦õmn̦ak ko an lal̦ in?

17 Ñan waanjoñak, jej aikuj lukkuun kõjparok ñe jej kããlõt ro m̦õttad. Baibõl̦ ej kakkõl kõj bwe el̦aññe jej m̦õttãik armej ro rejjab kabuñ ñan Jeova, l̦õmn̦ak ko aer renaaj jelõt l̦õmn̦ak ko ad. (JK. 13:20; 1 Ko. 15:12, 32, 33) Jej aikuj bar lukkuun kõjparok ñe jej kããlõt menin kam̦õn̦õn̦õ ko. Jej aikuj jum̦ae menin kam̦õn̦õn̦õ ko me rej kowõnm̦aanl̦o̦k kõm̦m̦an ko rellãj, mourin l̦õñ, ak katak eo bwe jaar itok jãn m̦añke ko. Ilo wãween in, jej kõjparok bwe l̦õmn̦ak ko ad ren jab baijin kõn l̦õmn̦ak kein me rej “n̦ae jel̦ã an Anij.”​—2 Ko. 10:5.

Jej ke jipañ ajri ro nejid ñan kõjparok er jãn menin kam̦õn̦õn̦õ ko rejjab em̦m̦an? (Lale pãrokõrããp 18, 19)

18, 19. (1) Etke jej aikuj lukkuun kõjparok kõj jãn l̦õmn̦ak ko an lal̦ in ñe rej itok ilo wãween ko rejjab lukkuun alikkar? (2) Ta kajjitõk ko jej aikuj kajitũkin kõj make kaki, im etke?

18 Jej aikuj bareinwõt kile im jum̦ae l̦õmn̦ak ko an lal̦ in ñe rej itok ilo wãween ko rejjab lukkuun alikkar. Ñan waanjoñak, jet nuuj ko remaroñ ripoot ilo juon wãween me rej kõm̦m̦an bwe ro jet ren jait ilo l̦õmn̦ak ko an jet ri-kien ro. Im bwebwenato ko ilo nuuj ko el̦ap aer kwal̦o̦k kõn kõttõpar im tõprak ko me armejin lal̦ in reitoklimo kaki. Bareinwõt, jet pija im bok ko rej rõjañ armej ñan bõk l̦õmn̦ak kein ãinwõt “ña m̦okta” ak “baam̦le m̦okta,” im rej kõm̦m̦an aer l̦õmn̦ak bwe em̦m̦an, em̦ool, im ejim̦we men in. Bõtab, l̦õmn̦ak kein rej kõjekdo̦o̦n Baibõl̦. Baibõl̦ ej ba bwe baam̦le ko ad ekoba kõj, jemaroñ lo m̦õn̦õn̦õ eo em̦ool el̦aññe jej yokwe Jeova m̦oktata. (Matu 22:36-39) Bareinwõt, ewõr jet bokin bwebwenato ko an ajri me jel̦ak lale ãinwõt rejjab lukkuun nana, ak ilo m̦ool men ko rej kõnnaan kaki remaroñ tõll̦o̦k ajri ro ñan l̦oore m̦anit ko renana.

19 Ejjab mel̦el̦ein men in bwe ebõd ñan ad kõm̦m̦ani menin kam̦õn̦õn̦õ ko, kõnke ebar wõr menin kam̦õn̦õn̦õ ko rem̦m̦an. Bõtab, em̦m̦an jen kajitũkin kõj make kõn kajjitõk kein: ‘Ij ke kile l̦õmn̦ak ko an lal̦ in meñe ettino aer itok? Ij ke kõjparok ajri ro nejũ im ña make jãn ammim alwõji pija ko im riiti bok ko rejjab lukkuun em̦m̦an? Ij ke jipañ ajri ro nejũ bwe ren bõk l̦õmn̦ak ko an Jeova im jab po ilo l̦õmn̦ak ko an lal̦ in me rej roñ im loi?’ El̦aññe jej kile oktak eo ikõtaan l̦õmn̦ak ko an Anij im l̦õmn̦ak ko an lal̦ in, jenaaj maroñ kõjparok kõj jãn ad “anõk m̦antin lal̦ in.”

WÕN EO KWÕJ ANÕKE KIIÕ?

20. Ta eo enaaj kaalikkar el̦aññe jej anõke l̦õmn̦ak ko an Anij ke ak l̦õmn̦ak ko an lal̦ in?

20 Jej aikuj keememej bwe ewõr ruo wõt jikin ko jej bõk mel̦el̦e ko jãni. Juon ej jãn Jeova im eo juon ej jãn lal̦ in an Setan. Wõn iaaer kwõj anõke? Uwaak eo ej, eo kwõj ebbõk am̦ mel̦el̦e jãne. El̦aññe jej bõk l̦õmn̦ak ko an lal̦ in, lal̦ in enaaj ukot l̦õmn̦ak ko ad im jenaaj anõke l̦õmn̦ak im kõm̦m̦an ko an armej ro ie. Eñin unin elukkuun aorõk bwe jen kõjparok men ko jej kããlõt ñan alwõji, riiti, roñjaki, im l̦õmn̦ak kaki.

21. Ta eo jenaaj etale ilo katak eo tok juon?

21 Ilo katak in, jaar katak bwe ñan ad bõk l̦õmn̦ak eo an Jeova, ewõr men ko jet jej aikuj kõm̦m̦ani jãn ad baj kõjparok wõt bwe jen jab po ilo l̦õmn̦ak ko an lal̦ in. Jej aikuj bar kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn l̦õmn̦ak ko an Anij bwe jen maroñ l̦õmn̦ak ãinwõt e. Ilo katak eo tok juon, jenaaj etale ewi wãween ad maroñ kõm̦m̦ane men in.

^ par. 5 Ilo m̦ool, meñe armej ro me rejjab kõn̦aan anõke l̦õmn̦ak eo an bar juon ak er bareinwõt epidodo aer po ilo l̦õmn̦ak ko an ro jet. Ñan waanjoñak, ñe jej l̦õmn̦ak kõn men kein, ãinwõt mour ear ijjino jãn ia ak nuknuk ta eo jenaaj kõn̦ake, epidodo ad maroñ l̦oore jidik l̦õmn̦ak ko an ro jet kõn men kein. Meñe ãindein, ak ewõr ad maroñ ñan kããlõt wõn eo jenaaj kõtl̦o̦k bwe jen anõk l̦õmn̦ak ko an.