Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Ineem̦m̦an Wõt Meñe Ewõr Oktak ko Rej Wal̦o̦k ilo Mour eo Am̦

Ineem̦m̦an Wõt Meñe Ewõr Oktak ko Rej Wal̦o̦k ilo Mour eo Am̦

“Ij jokwane im aenõm̦m̦an.”​—SAM 131:2, UBS.

AL: 24, 154

1, 2. (1) Ñe ej wõr oktak ko rej wal̦o̦k ilo mour eo ad me jaar jab kõtmãne kaki, ewi wãween an men in jelõt kõj? (Lale pija eo itulõñ.) (2) Ekkar ñan Sam 131:1, ta eo emaroñ jipañ kõj bwe jen aenõm̦m̦an wõt?

ÃLIKIN an Lloyd im Alexandra kar jerbal ilo Betel̦ ium̦win elõñl̦o̦k jãn 25 iiõ, kar kajjitõk ippãerro bwe ren bar jepl̦aak im jipañ ilo jerbalin kwal̦o̦k naan. Ilo jinoin, erro ar lukkuun bũrom̦õj. Lloyd ej ba: “Ej ãinwõt ñe Betel̦ im jerbal eo iar kõm̦m̦ane rar m̦õttan mour eo aõ. Ilo l̦õmn̦ak eo aõ, iar mel̦el̦e kõn unin aer kar kõm̦m̦ane oktak in, ak ilowaan wiik im allõñ ko tokãlik, ekkã aõ kar bõk eñjake eo bwe rar kõjekdo̦o̦n eõ.” Ear okkõtaktak eñjake ko an Lloyd kõn men in. Ewõr jet iien ear bõk l̦õmn̦ak eo ejim̦we kõn oktak in, ak ilo iien ko jet ear bũrom̦õj im nana an mour.

2 Jãn iien ñan iien, ewõr oktak ko rej wal̦o̦k ilo mour eo ad me jaar jab kõtmãne kaki, im remaroñ kõm̦m̦an bwe jen inepata im nana ad mour. (JK. 12:25) Kõn men in, emaroñ pen ñan ad kõm̦m̦an oktak ekkar ñan men kein rej wal̦o̦k ñan kõj. Ñe men in ej wal̦o̦k, ta eo jemaroñ kõm̦m̦ane bwe jen “jokwane im aenõm̦m̦an” wõt? (Riit Sam 131:1-3, UBS.) Jen kiiõ lale ewi wãween an kar jet iaan ro ilo Baibõl̦ im ri-karejar ro an Jeova ilo raan kein ineem̦m̦an wõt meñe ewõr oktak ko rar wal̦o̦k ilo mour ko aer.

WÃWEEN AN ‘AENÕM̦M̦AN EO JÃN ANIJ’ JIPAÑ KÕJ

3. Ta wãween eo Josep ear iioone?

3 Josep ear 17 an iiõ ke l̦õm̦aro jein rar wiakake bwe en juon ri-kõm̦akoko kõn aer kar ebbanbane. L̦õm̦aro jein Josep rar ebbanbane kõn an kar lukkuun aorõk ippãn jemãer. (Jen. 37:2-4, 23-28) Ium̦win 13 iiõ in an Josep eñtaan ilo Ijipt ãinwõt juon ri-kõm̦akoko im tokãlik rar kalbuuji. Josep ear ettol̦o̦k jãn jemãn, eo im ear l̦ap an yokwe. Wãween in Josep ear iioone emaroñ kar kõm̦m̦ane bwe en ebbeer im illu, ak ear jab. Ta eo ear jipañe?

4. (1) Ke Josep ear pãd ilo kalbuuj, ta eo ear l̦õmn̦ak wõt kake? (2) Ewi wãween an kar Jeova uwaaki jar ko an Josep?

4 Ke Josep ear eñtaan im pãd ilo kalbuuj, emaroñ kar l̦õmn̦ak wõt kõn wãween an Jeova jipañe. (Jen. 39:21; Sam 105:17-19, UBS) Bõlen emaroñ kar keememej ettõn̦ak eo an ke ear dik im lõke bwe Jeova ej pãd ippãn. (Jen. 37:5-11) Emaroñ kar ikkutkut an jar im kwal̦o̦k aolepen bũruon ñan Jeova. (Sam 145:18) Jeova ear uwaake jar ko an Josep ilo an jipañe bwe en peran im lõke bwe Ej “pãd ippãn” ilo aolep wãween ko reppen ej iiooni.​—Jrb. 7:9, 10. * (Lale kõmel̦el̦e eo itulal̦.)

5. Ewi wãween an ‘aenõm̦m̦an eo jãn Anij’ jipañ kõj bwe jen wõnm̦aanl̦o̦k wõt im karejar ñan Jeova?

5 Jekdo̦o̦n ewi joñan an pen wãween eo jej iioone, ak ‘aenõm̦m̦an eo jãn Anij’ emaroñ kõjparok ‘l̦õmn̦ak ko ad’ im kõm̦m̦an bwe jen ineem̦m̦an wõt. (Riit Pilippai 4:6, 7.) Kõn men in, ñe jej reilo̦k ñan Jeova ilo iien ko jej inepata im bũrom̦õj, aenõm̦m̦an eo jãne emaroñ jipañ im kõkajoor kõj ñan wõnm̦aanl̦o̦k wõt im karejar ñan E im jab ebbeer. Innem jen etale jet waanjoñak ko an ri-karejar ro an Jeova ilo raan kein me rar iioone men in.

KAJJITÕK IPPÃN JEOVA ÑAN JIPAÑ EOK BWE KWÕN INEEM̦M̦AN WÕT

6, 7. El̦aññe jej jar im kwal̦o̦k men ko jej inepata kaki, ewi wãween an men in jipañ kõj bwe jen bar ineem̦m̦an? Kwal̦o̦k juon waanjoñak.

6 Ke Ryan im Juliette rar jel̦ã bwe jerbal eo aerro ãinwõt jipejel̦ bainier ium̦win jidik wõt iien ear jem̦l̦o̦k, rar bũrom̦õj. Ryan ej ba: “Kõm̦ro ar kajju jar ñan Jeova kake men in. Kõm̦ro ar jel̦ã bwe ear juon iien em̦m̦an ñan am̦ro kwal̦o̦k am lõke Jeova. Elõñ ro ilo eklejia eo ammim rar kããltok ñan m̦ool eo, innem kõm̦ro ar jar bwe Jeova en jipañ kõm̦ro ñan likũt juon joñak elukkuun em̦m̦an kõn tõmak.”

7 Ewi wãween an kar Jeova uwaake jar in aerro? Ryan ej ba: “Ilo iien eo wõt m̦õjin am̦ro jar, aolep l̦õmn̦ak ko rebõd im men ko kõm̦ro ar inepata kaki ilo jinoin rar jako. Aenõm̦m̦an eo jãn Anij ear kõjparok bũruem im l̦õmn̦ak ko am. Kõm̦ro ar kile bwe Jeova emaroñ wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kõjerbale kõm̦ro el̦aññe kõm̦ro ej bõk wõt l̦õmn̦ak eo ejim̦we.”

8-10. (1) Ewi wãween an jetõb eo an Anij jipañ kõj ñan kijenmej wõt ñe jej inepata? (2) Ewi wãween an Jeova maroñ jipañ kõj ñe jej kate wõt kõj im karejar ñane?

8 Jetõb eo an Anij emaroñ kõm̦m̦an bwe jen aenõm̦m̦an, im emaroñ bar kõm̦m̦an bwe jen l̦õmn̦ak kõn eoon ko ilo Baibõl̦ me remaroñ jipañ kõj ñan jel̦ã ta ko raorõkl̦o̦k. (Riit Jon 14:26, 27, UBS.) L̦õmn̦ak kõn ruo rippãlele etaer Philip im Mary, me enañin 25 iiõ in aerro kar jerbal ilo Betel̦. Ãlikin aerro jerbal ilo Betel̦, ilowaan wõt 4 allõñ, ear mej kõrã ro jineerro im bar juon nukwiero im erro ar aikuj lale jemãn Mary, me ear bõk nañinmej in emmãlele.

9 Philip ej ba: “Iar l̦õmn̦ak bwe em̦m̦an aõ kijenmej wõt ium̦win apañ ko kõm̦ro ar iiooni, ak ear wõr juon men iar likjab in kõm̦m̦ane. Iar riiti juon iaan katak ko ilo Naan in Keeañ im iar loe eoon eo ilo Kolosse 1:11. Em̦ool bwe iar kijenmej, bõtab iar aikuj in ‘kijenmej kõn meanwõd im lañlõñ.’ Eoon in ear kakeememej eõ bwe aõ lo m̦õn̦õn̦õ ejjab pedped ioon wãween ko ij iiooni, ak ej kõn an kajoor eo an Anij jipañ eõ.”

10 Jeova ear kõjeraam̦m̦an Philip im Mary ilo elõñ wãween ko kõn aerro kar kate erro im karejar wõt ñane. Ãlikin aerro kar etal jãn Betel̦, ear wõr aerro rũkkatak me rar kõm̦m̦an wõnm̦aanl̦o̦k im rar kõn̦aan katak elõñl̦o̦k jãn juon alen ilo juon wiik. Mary ej ba: “Rũkkatak rein rar kõm̦m̦an am̦ro m̦õn̦õn̦õ im ear ãinwõt juon wãween Jeova ear jiroñ kõm bwe aolep men renaaj em̦m̦an.”

KATE WÕT EOK IM JEOVA ENAAJ KÕJERAAM̦M̦AN EOK

Ewi wãween ad maroñ anõke joñak eo an Josep jekdo̦o̦n ta apañ ko jej iiooni? (Lale pãrokõrããp 11-13)

11, 12. (1) Ta eo Josep ear kõm̦m̦ane bwe Jeova en maroñ kõjeraam̦m̦ane? (2) Ewi wãween an kar Jeova kõjeraam̦m̦an Josep kõn an kar kijenmej wõt?

11 Ñe ej wõr oktak ko rej wal̦o̦k ilo mour eo ad me jaar jab kõtmãne kaki, jemaroñ jino eddodo, im joñan aolep iien jej l̦õmn̦ak wõt kõn apañ ko jej iiooni. Men in emaroñ kar wal̦o̦k ñan Josep. Ijoke, Josep ear kate joñan wõt an maroñ ke ear iioone juon men epen. Meñe ear pãd ilo kalbuuj, ak ear kate ñan kõm̦m̦ani jabdewõt jerbal ko ri-lale jikin kalbuuj eo ear lil̦o̦k ñane ãinwõt an kar jerbal ñan Potipar.​—Jen. 39:21-23, UBS.

12 Juon raan, kar lel̦o̦k juon jerbal ñan Josep bwe en lale ri-kalbuuj ro ruo me rar jerbal ñan Pero. Kõn an kar Josep jouj ñan erro, rar kwal̦o̦k ñane kõn inepata ko aerro im ettõn̦ak ko aerro. (Jen. 40:5-8) Josep ear jab kile bwe an kõnono ippãn l̦õm̦arein enaaj kar kõpel̦l̦o̦k juon ial̦ bwe en maroñ diwõj jãn kalbuuj. Meñe ear aikuj bar pãd ilowaan kalbuuj ium̦win ruo iiõ, ak tokãlik, kar kadiwõje im ilo ejja raan eo wõt ear erom ri-tõl eo kein karuo jãn Pero ilo Ijipt.​—Jen. 41:1, 14-16, 39-41.

13. Jekdo̦o̦n ewi joñan an pen wãween eo jej iioone, ta eo jemaroñ kõm̦m̦ane bwe Jeova en maroñ kõjeraam̦m̦an kõj?

13 Ãinwõt Josep, jemaroñ iioone juon wãween epen me jejjab maroñ el̦l̦ã ioon. Bõtab, el̦aññe jej kijenmej wõt im kate kõj joñan wõt ad maroñ kõn wãween eo jej iioone, Jeova enaaj kõjeraam̦m̦an kõj. (Sam 37:5, UBS) Meñe jemaroñ pok im inepata bõtab rijjilõk Paul ear ba bwe jeban “ebbeer” ak l̦õmn̦ak bwe ejjel̦o̦k ad kõjatdikdik. (2 Ko. 4:8, UBS) Jenaaj lukkuun lo an m̦ool naan kein an Paul, el̦aptata ñe jej m̦ad ilo jerbalin kwal̦o̦k naan.

POUB WÕT ILO JERBALIN KWAL̦O̦K NAAN

14-16. Ewi wãween an kar Pilip poub wõt ilo jerbalin kwal̦o̦k naan meñe ear wõr oktak ko rar wal̦o̦k ilo mour eo an?

14 Pilip, eo im ear juon ri-kwal̦o̦k kõn Gospel eo, ej juon joñak em̦m̦an ñan kõj kõnke ear poub wõt ilo jerbalin kwal̦o̦k naan meñe elõñ oktak ko rar wal̦o̦k ilo mour eo an. M̦oktal̦o̦k, ear lo jokwane im m̦õn̦õn̦õ ke ear kõm̦m̦ane jerbal eo an ekããl kar jitõñe bwe en kõm̦m̦ane ilo Jerusalem. (Jrb. 6:1-6, UBS) Bõtab, tokãlik aolep men rar oktak. Ear l̦ap an Kũrjin ro iioon jum̦ae im matõrtõr, im ilo tõre in rar m̦ane Stipen. * (Lale kõmel̦el̦e eo itulal̦.) Kõn men in, Kũrjin ro rar ko jãn Jerusalem. Mekarta, Pilip ear kõn̦aan poub wõt ilo an jerbal ñan Jeova. Innem ear etal im kwal̦o̦k naan ilo jikin kweilo̦k Sameria, ijo me armej ro ie rejjañin kar roñ kõn nuuj eo em̦m̦an.​—Matu 10:5; Jrb. 8:1, 5.

15 Pilip ear m̦õn̦õn̦õ in etal ñan jabdewõt jikin me jetõb eo an Anij ear tõle bwe en etal ñani. Kõn men in, Jeova ear kõjerbale bwe en jino kwal̦o̦k naan ilo teretore ko rekããl. Elõñ ri-Ju rar reilal̦l̦o̦k ñan ri-Sameria ro im nana aer kõm̦m̦an ñan er. Bõtab Pilip ear jab kwal̦o̦k kalijekl̦o̦k ñan ri-Sameria ro, im ear kijooror in kwal̦o̦k kõn nuuj eo em̦m̦an ñan er. Im ri-Sameria ro rar “jim̦or eo̦roñ” e.​—Jrb. 8:6-8.

16 Tokãlik, jetõb eo an Anij ear tõl Pilip bwe en etal ñan Ashdod im Seseria, jikin ko ruo me ear kanooj lõñ armejin aelõñ ko jet ie. (Jrb. 8:39, 40, UBS) Enañin 20 iiõ tokãlik in an kar Pilip kwal̦o̦k naan ilo Sameria, ear bar wõr oktak ko rar wal̦o̦k ilo mour eo an. Kõn men in ear wõr an baam̦le im ear aikuj pãdwõt im mour ilo juon wõt jikin. Bõtab meñe ear wõr oktak ko rar wal̦o̦k ilo mour eo an Pilip, ear poub wõt ilo an kwal̦o̦k naan, im tokjãn men in, Jeova ear wõnm̦aanl̦o̦k im kõjeraam̦m̦an e im baam̦le eo an.​—Jrb. 21:8, 9, UBS.

17, 18. Ñe jej poub wõt ilo jerbalin kwal̦o̦k naan, ewi wãween an men in jipañ kõj m̦õn̦õn̦õ wõt meñe ewõr oktak ko rej wal̦o̦k ilo mour eo ad?

17 Elõñ ro rej jerbalin full-time rej ba bwe aer poub wõt ilo jerbalin kwal̦o̦k naan ejipañ er ñan m̦õn̦õn̦õ wõt meñe ewõr oktak ko rej wal̦o̦k ilo mour ko aer. Ñan waanjoñak, ke ruo rippãlele ilo South Africa etaer Osborne im Polite rar em̦m̦akũt jãn Betel̦, rar l̦õmn̦ak bwe enaaj pidodo aerro ellolo jerbalin part-time im jikin aerro jokwe. Ak Osborne ej ba: “Ekar jab m̦õkaj am̦ro ellolo jerbal ãinwõt am̦ro kar kõtmãne kake.” Kõrã eo pãleen etan Polite, ej ba: “Ium̦win jilu allõñ, kõm̦ro ar jab ellolo am̦ro jerbal, im ear ejjel̦o̦k am̦ro jããn ilo pããñ. Ear juon apañ elukkuun pen ñan kõm̦ro.”

18 Ta eo ear jipañ erro ñan kijenmej wõt ium̦win apañ in epen? Osborne ej ba: “Am̦ro kar kwal̦o̦k naan ippãn eklejia eo ear kõm̦ad im jipañ kõm̦ro ñan bõk wõt l̦õmn̦ak eo ejim̦we. Ijello̦kun am̦ro kar jijet bajjek ilo m̦weo im inepata, kõm̦ro ar pepe ñan poub wõt ilo jerbalin kwal̦o̦k naan. Men in ear bõktok el̦ap lañlõñ ñan kõm̦ro. Osborne ej bar ba: “Kõm̦ro ar kappok jerbal aolep jikin, im ãliktata kõm̦ro ar ellolo jerbal.”

KIJENMEJ IM KÕTTAR JEOVA

19-21. (1) Ta eo enaaj jipañ kõj ñan ineem̦m̦an wõt? (2) Ta tokjãn ko jemaroñ bũki ñe jejel̦ã ukoktak ekkar ñan oktak ko rej wal̦o̦k ilo mour eo ad?

19 Ãinwõt an kar waanjoñak ko kwal̦o̦k, el̦aññe jej kate kõj joñan wõt ad maroñ kõn wãween eo epen jej iioone im kijenmej im kõttar wõt Jeova, jenaaj maroñ jokwane im ineem̦m̦an wõt. (Riit Maika 7:7.) Tokãlik, jenaaj maroñ kile bwe kõn ad kar jel̦ã ukoktak ekkar ñan oktak ko rar wal̦o̦k ilo mour eo ad, men in ear kõkajoor jem̦jerã eo ad ippãn Jeova. Polite, eo kar kwal̦o̦k kake m̦oktal̦o̦k ej ba: “Ke ear jako am̦ro jerbal ilo Betel̦, men in ear katakin eõ ñan jel̦ã ta mel̦el̦ein atartar ioon Jeova meñe ewõr apañ ko reppen iar iiooni. Tokjãn men in, kõtaan eo aõ ippãn Jeova ear kajoorl̦o̦k wõt.”

20 Mary, eo kar bar kwal̦o̦k kake m̦oktal̦o̦k, ej lale wõt l̦al̦l̦ap eo jemãn meñe ej bainier. Ej ba: “Em̦õj aõ lo bwe ñe ij inepata, ij aikuj bõjrak jidik im jar im jab l̦õmn̦ak kake. Men eo el̦aptata iar katak ej bwe in likũt men otemjej ilo lo̦piden pein Jeova. Im enaaj aikuj l̦apl̦o̦k aõ kõm̦m̦ane men in ilo raan ko rej pãd im̦aan.”

21 Lloyd im Alexandra me kar kwal̦o̦k kake er ilo jinoin katak in, rej ba bwe oktak ko rar wal̦o̦k ilo mour eo aerro rar mãlejjoñe tõmak eo aerro ilo wãween ko rar jab kõtmãne kaki. Bõtab erro ej ba: “Men ko rej mãlejjoñe tõmak eo ad rej kaalikkar ewi joñan an m̦ool ad tõmak im ñe tõmak eo ad emaroñ jipañ im kaenõm̦m̦an kõj ilo iien ko reppen. Im men in ear jipañ kakõm̦anm̦anl̦o̦k wãween ko ippemro.”

Oktak ko rej wal̦o̦k ilo jidimkij remaroñ bõktok jeraam̦m̦an ko jaar jab kõtmãne kaki! (Lale pãrokõrããp 19-21)

22. El̦aññe jej kate kõj joñan wõt ad maroñ kõn wãween ko reppen jej iiooni, ta eo jemaroñ lõke?

22 Ilo jukjuk in pãd in, emaroñ wõr oktak ko rej wal̦o̦k ilo mour ko ad me jaar jab kõtmãne kaki. Bõlen emaroñ oktak jerbal eo am̦ ilo doulul eo an Jeova, emaroñ wõr ad nañinmej, ak jej aikuj in lale eddo ko ad ilo baam̦le eo. Ijoke jekdo̦o̦n ta ko remaroñ wal̦o̦k, ak kwõn lõke bwe Jeova ej kaorõk eok im enaaj jipañ eok ilo iien eo ejejjet. (Hi. 4:16; 1 Pi. 5:6, 7) Ilo tõre in, kwõn kate eok joñan wõt am̦ maroñ kõn apañ eo kwõj iioone. Kwõn ruwaakl̦o̦k ñan Jeova ilo am̦ jar ñane, im likũt men otemjej ilo lo̦piden pein. Ilo wãween in, meñe ewõr oktak ko rej wal̦o̦k ilo mour eo am̦, ak kwõnaaj maroñ ineem̦m̦an wõt.

^ par. 4 Jet iiõ tokãlik ãlikin an kar Josep diwõj jãn kalbuuj, ear jel̦ã bwe Jeova ear kaenõm̦m̦ane jãn aolep men ko renana rar wal̦o̦k ñane ilo an kar lel̦o̦k juon nejin l̦addik. Innem ear likũt etan m̦aanje eo nejin Menassa kõnke ear ba: “Anij ear kõm̦m̦an bwe in mel̦o̦kl̦o̦k eñtaan ko aõ otemjej.”​—Jen. 41:51, UBS.

^ par. 14 Lale katak eo “Kwaar Jel̦ã Ke?” ilo Naan in Keeañ in ilo peij 32.