Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Kejbãrok Yuk jen Kareelel ko Retao an Setan

Kejbãrok Yuk jen Kareelel ko Retao an Setan

Kejbãrok Yuk jen Kareelel ko Retao an Setan

‘JAB kõtlok bwe ren mone kom. Anij eo ami ejamin jibõñ kom. Kõmõn ainemõn iba ak ñe jaab kom naj iion jorran!’ Eñin ennan eo Rabshake, juõn dri jilikan Senakerib Kiñ in Assiria ear kwalok ñõn armij ro rar jokwe ilo Jerusalem. Jar in tõrinae ko an kiñ in Assiria eo rar nitbwili enen Juda. Lein ear kwalok nan kein ñõn an kamijõk im kabwer armij ro ilo Jerusalem.​—2 Kiñ. 18:​28-​35.

Dri Assiria ro rar buñbuñ kin air nana im lej. Rekin kamijõk dri kijirãte ro air ikijen air kwalok ilo tibrik ñõn aolep kin an lukkun nana im lej air kõmõn ñõn ro rej bõk ir einwõt dri jebokwe. Ekkar ñõn dri jeje bwebwenato eo etan Philip Taylor, ej ba bwe kar mõnit eo an dri Assiria ro “kar ñõn kamijõk armij ro im kajededlok nan in riõp ko kin joñõn air lej im nana, ñõn kõmõn bwe armij ro ren bokake im ñõn kamijõk jabrewõt eo enaj lemnok in tõrinaek ir.” Nan ko reriõp kar kajerbali ñõn lo tõbrõk ilo tõrinae ko. Taylor ej wõnmanlok wõt im ba bwe ej “kokkure lemnok ko an armij.”

Dri Kristian ro remol rej “oktak e jab iben bõtõktõk im kõniek, a iben . . . jaran jitõb renana,” aet nae jitõb ro rar jumae Anij. (Ep. 6:​12) Dri jumae eo elaptata ej Setan Devil eo. E bareinwõt ej kajerbal wãwen ko relej im nan in kareelel ko retao.

Setan ej ba bwe emaroñ kokkure tiljek eo ar kajjojo. Ilo kar ran ko an Job, Setan ear jiroñ Jeova Anij nan kein: “Men otemjej iben juõn armij e naj lelok kin an mour.” Einwõt ñe ej ba bwe, elañe juõn armij enaj iion elaplok ijjibed ko, ejjab to enaj jolok an tiljek ñõn Anij. (Job 2:⁠4) Emol ke nan eo an Setan? Abañ ko im rej bõktok kauwatata ñõn mour ko ar remaroñ ke kõmõn bwe jen jolok ar tiljek ñõn Jeova? Setan ekõnan bwe jen lemnok bwe men in enaj walok. Kin men in ej kajerbal nan in kareelel ko reriõp ñõn ar bõk lemnok in bwe eor juõn ien jenaj ebwer. Jen etale jet ian wãwen ko Setan ej kajerbali nae kij im ewi wãwen jemaroñ jutõk nae e.

“Loñtair Ej ilo Bõñõlñõl”

Setan ear kajerbale juõn ian lõmaro jilu jeran Job etan, Elipaz ñõn an ba bwe armij ro rejjab maroñ jutõk nae ijjibed ko jen Setan im tiljek wõt ñõn Anij. Ilo an jitõñlok ñõn armij ro bwe rej einwõt “ro rej jokwe ilo mo ko im kle,” ear ba nan kein ñõn Job, “loñtair ej ilo bõñõlñõl, im emwij ruji ir iman meninloaj! Ikõtan jiboñ im jota rej kokkure ir; re jokolok ñõn in drio im ejelok ej lemnok kake” ir.​—Job 4:​19, 20.

Jet eon ko ilo Baibel rej kõkkar kake kij einwõt “jãbi brij ko” remõjno kõmõn jen kle. (2 Kor. 4:⁠7) Kij armij mõjino kinke jar jolit jerawiwi im jab wãppen. (Rom 5:​12) Elañe kar kõtlok bwe jen mõke lale kij mõke, jenaj kar jorran jen men ko Setan ej bõktok nae kij. Ak einwõt Kristian ro, jemaroñ atartar ion jibõñ eo jen Jeova. Meñe jej mõjino im or likjõp ko iber, ak iben Jeova jelukkun aurõk. (Ais. 43:4) Bareinwõt, Jeova ej lelok jitõb kwojarjar eo an ñõn jibõñ ro rej kajitõk iben kake. (Luk 11:13) Jitõb eo an emaroñ letok ñõn kij kajur eo ‘elaplok jen maroñ eo ar mõke,’ im kõmõn bwe jen maroñ jutõk bin iomin melejoñ ko Setan ej bõktok ioir. (2 Kor. 4:7; Pil. 4:​13) Anij enaj jibõñ kij bwe jen “bin ilo . . . tõmak,” elañe jej jutõk nae ijjibed ko an Devil eo. (1 Pit. 5:​8-​10) Kin men in, jejjab aikwij mijõk Setan Devil eo.

Juõn ‘Armij Ej Ilim Nana Einwõt Dren’

Elipaz ear kajitõk im ba: “Eor ke armij emaroñ lukkun erreo? Eor ke en ewãnik iman mejen Anij?” Inem ear wõnmanlok im uak im ba: “Ilo mol Anij ejjab liki enjel ro an; Ir bareinwõt rejjab erreo iman mejen. Armij rej ilim nana einwõt dren, Aet, armij robrak kin nana im ejjelok tokjeir.” (Job 15:14-16, UBS) Elipaz ear ba ñõn Job bwe ejelok juõn armij Jeova ej watõke ewãnik. Devil eo ej kõmõn bwe jen bõk kain lemnok rõt kein rebwir. Ekõnan bwe jen inebata kin bwir ko emwij ar ukwelok jeni, im ellã jen joñõn ar berre kij mõke, bareinwõt bwe jen bõk lemnok in bwe ejjab tellokir ñõn ar bõk lomor. Setan ej bareinwõt kõnan bwe jen bõk lemnok eo bwe Jeova ej watõk bwe jen kõmõni men ko elap jen ar maroñwi. Bareinwõt ekõnan bwe jen bõk lemnok eo bwe tiriamokake, jeorlok bwir, im jibõñ eo an Jeova ejabwe ñõn an binej lok bwir ko ar.

Emol, kij aolep jar “jerawiwi, im . . . likjõp jen aibujuij an Anij.” Ejelok armij dri jerawiwi emaroñ kajejit kien ko rewãnik an Jeova. (Rom 3:​23; 7:​21-​23) Bõtab, men in ejjab melelen bwe ejelok tokjed iben Jeova. Ejela bwe ‘serpent eo ridto, naetan devil im Setan’ ej e eo ej kõmõn bwe jen bõk lemnok in. (Rev. 12:9, 10) Anij ejela bwe kij “bõñõlñõl,” inem ejjab “enoik [kij] ien otemjej.”​—Sam 103:​8, 9, 14.

Elañe jej bwijrõk jen ar kõmõne juõn mõnit enana im kajitõk jeorlok bwir iben Jeova kin juõn buru emol, “e naj kanuij wujlep in jolok bwir ko” ar. (Ais. 55:7; Sam 51:17) Baibel eo ej ba bwe meñe jerawiwi ko ar “rej einwõt men in jurjur” ak mãr, ak naj kõmõn bwe ren “mouj einwõt sno.” (Ais. 1:​18) Kin men in, jen kate kij bwe jen jab bwijrõk jen ar kõmõnmõn ankilan Anij.

Jejjab maroñ bõk juõn jutõk ewãnik iman mejen Anij kinke kij dri jerawiwi. Adam im Iv rar luji mour eo ewãppen im kejatrikrik eo ñõn mour indrio, jab ñõn ir wõt ak ekitibuj kij aolep. (Rom 6:​23) Bõtab, kinke elap an Jeova yokwe armij, ear kõmõne juõn ial ñõn an jeorlok jerawiwi ko ar elañe jej kwalok ar tõmak ilo katok in binmour eo an eo nejin, Jisõs Kraist. (Matu 20:28; Jon 3:​16) Men in ej lukkun kalikar kin joñõn an Anij “joij” ñõn kij! (Tait. 2:​11) Jeova emaroñ jeorlok jerawiwi ko ar. Kin men in, jejjab aikwij kõtlok bwe Setan en telbiloik kij ñõn ar bõk lemnok eo bwe Anij ejamin jeorlok jerawiwi ko ar.

Kwon “Uñir Drin im Kõniekin”

Setan ear ba bwe Job enaj karmijete tõmak eo an elañe enaj walok jorran ñõn ejmour eo an. Ilo an kar Devil eo jumae Jeova, ear ba: “Kwon kõtellok peõm kiõ, im uñir drin im kõniekin, inem e naj karmijete Yuk iman mejõm.” (Job 2:5) Ejelok berre bwe dri Kijirãte eo elap an Anij enaj lukkun mõnõnõ in kõmõn bwe jen iñjake bwe ejelok tokjed elañe jej nañinmij im mõjinolok ilo enbwin.

Jeova ejjab kajitokjer elañe jejjab maroñ kõmõni men ko jekõn kõmõni mokta ilo jerbal eo an. Ñõn wanjoñok, ta elañe rej mõn juõn mõtõm eo ekin jibõñ yuk im ejorran, kwonaj ke kajitokjen kinke kwojjab maroñ bõk jibõñ jene einwõt kar mokta? Alikar jaab! Kwonaj kar yokwe wõt e im kejbãroke, elaptata elañe unin an jorran ej kinke ear kajeoñ in jibõñ yuk. Elañe wãwen drein ar iñjake, ejelok berre bwe enaj laplok iben Jeova. Baibel eo ej ba bwe: “Anij e wãnik wõt, im E jamin meloklok ami jerbal im yokwe, eo kom ar kwalok kin etan.”​—Hib. 6:​10.

Baibel eo ej konono kin juõn kõra “ejeramel im ejoko belen” eo iomin elõñ yiõ ko bwelen ekin jurake kabuñ eo an Anij. Ke Jisõs ear lo an likit “ruo mõnni jiniñ” ilo box in jabawõt eo ilo tempel eo, ear lemnok ke bwe ejelok tokjen jabawõt eo an? Jaab, jen an eindrein Jisõs ear lukkun nebar kõra eo kin an rejetak kabuñ eo emol ilo an kõmõn jabrewõt men emaroñ.​—Luk 21:​1-4.

Jemaroñ liki bwe kõtan eo ar iben Jeova enaj bin wõt, elañe jej drebij wõt ar tiljek meñe jej ion elap iñtan kin ar nañinmij im ridtolok, itok wõt jen ar jab wãppen. Anij ejamin ilok jen armij ro an retiljek meñe enaj driklok air bõk kwonair ilo jerbal eo an kin air ion abañ kein.​—Sam 71:​9, 17, 18.

Bõk “Helmet in Lomor”

Ewi wãwen ar maroñ kejbãrok kij jen nan in riõp ak etao ko an Setan? Dri jilik Paul ear je: “Komin bin ilo Iroij, im ilo kajur in maroñ eo An. Komin kõnõk aolepen ken tõrinae an Anij, bwe komin maroñ in jutõk mae etao ko an devil.” Juõn ian kein tõrinae ko ilo jitõb ej “helmet in lomor.” (Ep. 6:​10, 11, 17) Bwe jen maroñ jutõk nae retao ko an Setan, jej aikwij bõk im kejbãrok bwe jen kõnõk wõt helmet in. Helmet ej juõn kein kejbãrok bõran dri tõrinae ro. “Kejatrikrik in lomor” eo ar ak ar liki bwe kalimur ko an Anij kin lõl eo ekãl enaj jejit kitien, enaj kejbãrok lemnok ko ar jen riõp ko an Setan. (1 Tes. 5:8) Jej aikwij kejbãrok bwe kejatrikrik in en kajur wõt ilo ar niknik wõt ilo ar katak Baibel eo.

Job ear kijenmij iomin menin in kaiñtan ko relap Setan ear bõktoki ion. Tõmak eo an Job ilo jerkakbiji eo ear lukkun kajur, im meñe ear jelmae mij ak ear jab ebwer. Jen an eindrein, ear ba ñõn Jeova: “Kwo naj kar kir im I naj uak Yuk: Kwo naj kar kõnan men in kõmõn an peõm.” (Job 14:15) Meñe Job ear iten mij kin an kar drebij wõt an tiljek, ak ear liki bwe yokwe eo an Anij ñõn dri korijer ro An Retiljek enaj kamakõt E ñõn an bar kajeblaktok ir jen mij.

Jej aikwij bõk ejja liki in wõt ilo Anij eo emol. Jeova emaroñ kajime men ko renana Setan im ro dron remaroñ bõktok nae kij. Kememej bareinwõt, nan in rejañ eo an Paul ñõn kij me ear ba: “Anij e tiljek, im E jamin likit bwe ren kabo kom elap jen ami maroñ; a ilo men in kabo E naj kõmõn ial in ko, bwe komin maroñwe.”​—1 Kor. 10:13.

[Kamelele in juõn pija ilo peij 20]

Jeova ej lukkun kaurõk am jerbal ñõne ilo tiljek

[Kamelele in juõn pija ilo peij 21]

Bõk im kõnõke wõt helmet in lomor