Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Unin Ar Kõmõn Jekben—Ewi Wãwen Jeova Ej Watõk Men In?

Unin Ar Kõmõn Jekben—Ewi Wãwen Jeova Ej Watõk Men In?

Unin Ar Kõmõn Jekben​—Ewi Wãwen Jeova Ej Watõk Men In?

EMAN eo ear ba, “Kõra eo Kwar letok bwe en ber iba, e ar letok ñõn iõ jen wijki eo, im I ar mõña.” Kõra eo ear uak, “Serpent eo e ar mone iõ, im I ar mõña.” Nan kein an ro jemer im jiner moktata, Adam im Iv, ñõn Anij ear ien eo jinointata armij rar kõmõn jekben im men in ej walok wõt tok ñõn ranin.​—Jen. 3:​12, 13.

An kar Jeova ekajete Adam im Iv kin airro jab bokake ear kalikar bwe Jeova ear jab buñburuen kin un ko rar jekben kaki. (Jen. 3:​16-​19) Inem jemaroñ ke ba bwe Jeova ejjab buñburuen kin aolep un ko unin an armij ro kõmõne juõn men? Ak eor ke jet un ko rekkar im ej buñburuen kaki? Elañe aet, ewi wãwen jemaroñ kile oktõk ko? Ñõn lo uak eo ñõn kajitõk kein, jen lale ta eo ej kamakõt juõn armij ñõn an kõmõn jekben.

Juõn armij ej kwalok kin unin an kar kõmõne juõn men ñe ej kemelele kin etke ear kõmõn, ear jab kõmõn, ak ejamin naj kõmõne juõn men. Emaroñ kwalok kin juõn un ekkar kin etke juõn men ear jab tõbrõk im men in emaroñ tellok armij eo ñõn an bõk jeorlok bwir. Bõtab, einwõt kar Adam im Iv, un ko jej kwaloki remaroñ einwõt jekben elañe jej noje lukkun un eo. Kinke ekkã an elõñ armij ro kõmõne men in, eñin unin armij ro rej berre nan ko air.

Ñe jej kwalok kin unin ar kõmõne juõn men, elaptata ñe rej ekkejellok iben kabuñ eo ar ñõn Anij, jej aikwij kejbãrok bwe jen jab ‘mone’ kij mõke kin un ko rejjab mol. (Jem. 1:​22) Kin men in, jen etali jet wanjoñok ko ilo Baibel im nan in kakabilek ko me renaj jibõñ kij ñõn “melejoñ men eo ej kabuñburuen Iroij.”​—Ep. 5:​10.

Ta eo Anij Ekõnan bwe Jen Kõmõne

Ilo Baibel eo, eor kien ko me Jeova ekõnan bwe armij ro an ren bokaki. Ñõn wanjoñok, nan in kakien eo an Kraist ñõn “ilok, im kõmõn dri ailiñ ko otemjej bwe ren dri kalora” ej jerbal wõt ñõn ranin im ej juõn menin aikwij ñõn an aolep dri kalor ro remol an Kraist kõmõne. (Matu 28:19, 20) Ilo mol, joñõn an aurõk ñõn ar kajejit kien in, dri jilik Paul ear ba: “Wo ñõn iõ elañe I jab kwalok gospel.”​—1 Kor. 9:​16.

Mekarta, jet ian ro im eto air katak Baibel iber rej kwalok wõt air ãliklik in kwalok nan kin nuuj eo emõn kin Ailiñ eo an Anij. (Matu 24:14) Ro jet im rekin bõk kwonair ilo jerbal in kwalok nan rar bwijrõk. Ta un ko ro jet rej kwaloki ñe rejjab bõk kwonair ilo jerbal in kwalok nan eo? Ewi wãwen an kar Jeova kõmõn ñõn ro im rar ãliklik in bokake kien ko an ilo ien ko etto?

Un ko me Jeova Ejjab Buñburuen Kaki

“Elukkun bin.” Jerbal in kwalok nan ej juõn jerbal ebin ñõn kõmõne, elaptata ñõn ro rejokok. Bõtab, jen lale ta eo jemaroñ katak jen joñok eo an Jona. Ear bõk juõn jerbal elukkun bin ke Jeova ear jiroñ e bwe en keañ kin jorran eo enaj itok ion ailiñ in Nineve. Inem ealikar unin an kar Jona mijõk in kõmõne jerbal in. Nineve ear jikin kwelok eo elap an Assiria, im rar lukkun buñbuñ kin air lej. Jona emaroñ kar lemnok: ‘Ta eo enaj walok ñõn iõ ñe inaj ber ibwiljin armij rein? Ta eo renaj kõmõne ñõn iõ?’ Ejjabto tokelik ear ko. Mekarta, Jeova ear jab buñburuen kin un in me ear kamakõt Jona bwe en jab kajejit jerbal eo an. Inem Jeova ear bar jitõñ e bwe en kwalok nan ñõn dri Nineve ro. Ilo ien in kiõ, Jona ear kajejite jerbal eo an ilo beran, im juõn jerammõn elap ear walok jen men in.​—Jona 1:​1-3; 3:​3, 4, 10, UBS.

Elañe kwoj bõk lemnok eo bwe elukkun bin ñõn am kõmõne jerbal in kwalok nan eo kin nuuj eo emõn, kememej bwe “Anij ej maroñ kin men otemjej.” (Mark 10:27) Kwomaroñ liki bwe Jeova enaj kakajur yuk elañe kwoj wõnmanlok wõt im kajitõk kin jibõñ eo an im bwe enaj kejerammõn yuk ñe kwoj kate yuk ñõn am beran in kajejit jerbal in kwalok nan eo.​—Luk 11:​9-​13.

“Ijjab kõnan.” Ta eo kwomaroñ kõmõne elañe ejelok am kõnan ñõn kõmõne jerbal in kwalok nan eo? Kememej bwe Jeova emaroñ kamakõt buruõm im ukot kõnan ko am. Paul ear ba: “Anij ej jerbal ien otemjej ilo kom bwe komin mõnõnõ im maroñ in bokake ankilan ñõn kom.” (Pil. 2:​13, UBS) Kin men in, kwomaroñ kajitõk bwe Jeova en kõmõn bwe kwon kõnan kõmõnmõn ankilan. Kiñ Devid ear kõmõne men in ilo an kar eowore Jeova im ba: “Kwon katakin iõ bwe in lor ial eo am emol.” (Sam 25:​4, 5, UBS) Kwomaroñ bareinwõt kõmõne men in ilo am jar bwe Jeova en kamakõt yuk ñõn am kõnan kõmõne men eo ej kabuñburuen.

Emol, ñe jej mõk ak ebwer, jet ien jej aikwij iuni kij mõke ñõn ar ber ilo kwelok ak ñõn ar bõk kwonad ilo jerbal in kwalok nan. Elañe eñin wãwen eo iber, inem jen bõk ke lemnok eo bwe jejjab yokwe Jeova? Jab ñõn jidrik. Dri korijer ro retiljek an Anij ilo ien ko etto rar bareinwõt aikwij kate ir ñõn kõmõnmõn ankilan Anij. Ñõn wanjoñok, Paul ear ba ilo kõkkar bwe ear ‘jekanunõk enbwinin’ bwe en maroñ bokake kien ko an Anij. (1 Kor. 9:​26, 27) Inem meñe jej aikwij iun kij mõke ñõn ar kõmõne jerbal in kwalok nan eo, jemaroñ liki bwe Jeova enaj kejerammõn kij. Etke? Kinke yokwe eo ar ñõn Jeova ej kamakõt kij ñõn ar iun kij mõke ñõn kõmõnmõn ankilan. Ilo ar kõmõne men in, jej kariõp nan in kinak eo an Setan bwe dri korijer ro an Anij renaj karmijete E ñe rej iion melejoñ ko.​—Job 2:4.

“Ilukkun boub.” Elañe kwojjab bõk kwonam ilo jerbal in kwalok nan kinke kwoj lemnok bwe kwolukkun boub, inem elap an aurõk bwe kwon bar etale ta men ko raurõk ibõm. Jisõs ear ba, “Komin bukot mokta ailiñ in Anij.” (Matu 6:​33) Ñõn am bokake kien in, kwonaj aikwij kõmõn bwe en lamwan wãwen am mour ak kadriklok auõ ko kwoj juloki ñõn menin kamõnõnõ ko bwe kwon maroñ kwalok nan. Emol bwe eor tokjen menin kamõnõnõ ko im men ko jej itoklimo in kõmõni, ak rejjab un ko rekkar ñõn ar jerwane jerbal in kwalok nan. Juõn eo ej korijer ñõn Anij ej likit men ko an Ailiñ eo moktata ilo mour eo an.

“Ijjab ekkar ñõn jerbal in.” Kwomaroñ bõk iñjake eo bwe kwojjab ekkar ñõn bõk jerbal in kwalok nan eo kin nuuj eo emõn. Jet dri korijer ro retiljek an Jeova ilo ien ko etto rar bõk ejja iñjake in wõt im lemnok bwe rejjab ekkar ñõn jerbal eo Jeova ear lelok ñõn ir. Ñõn wanjoñok, lemnok mõk kin Moses. Ke Jeova ear jitõñ e ñõn juõn jerbal, Moses ear ba: “O Iroij, kwon jolok aõ bwid ak ña ijjab juõn ri konono ewãjebadrik aoleb ien, meñe emwij am konono ñõn iõ kiõ. Ña ijaje ta eo in ba im ebin loõ.” Meñe Jeova ear kalimur bwe enaj ber iben, Moses ear uak im ba: “O Iroij, ejjab ña, ak kwon bar jilkinlok juõn.” (Ex. 4:​10-​13, UBS) Ewi wãwen an kar Jeova emakõt?

Jeova ear jab kõtlok bwe Moses en jab kõmõne jerbal eo. Bõtab, Jeova ear jitõñe Aron bwe en jibõñ Moses. (Ex. 4:​14-​17) Bareinwõt, ilo yiõ ko tokelik, Jeova ear ber iben Moses im ear lelok jabrewõt men ear aikwiji ñõn an kajejite jerbal eo Ear lelok ñõn e. Ranin, kwomaroñ liki bwe Jeova enaj kajerbal dri tõmak ro eor iminene ko ibeir ñõn air jibõñ yuk kajejite jerbal in kwalok nan eo. Ilõñin men kein otemjej, Baibel eo ej kalimur bwe Jeova enaj kamaroñ kij ñõn kõmõne jerbal eo ear kakien kij ñõn ar kõmõne.​—2 Kor. 3:5; lale box eo “Yiõ ko Rekamõnõnõtata ilo Mour eo Aõ.”

“Juõn ear kõmetak buruõ.” Jet rar bwijrõk jen air kwalok nan ak ber ilo kwelok ko kinke juõn ear kõmetak burueir, im rej bõk lemnok eo bwe Jeova ej errã ibeir kin un in me ear kõmõn air mõjino ilo tõmak. Jemelele bwe kij aolep jej illu ñe juõn ej kõmetak kij, ak men in ej ke juõn un ekkar ñõn ar bwijrõk jen ar bõk kwonad ilo aolep makõtkit ko an Kristian? Paul im dri tõmak eo mõtõn, Barnebas, remaroñ kar metõk elikin airro kar “akwaile dron” kin juõn men me irro ear jab errã iben dron kake. (Jerb. 15:39) Bõtab, irro ear ke kõtlok bwe men in en kabwijrõk airro bõk kwonair ilo jerbal in kwalok nan? Jab ñõn jidrik!

Eindrein, ñe dri tõmak eo mõtõm ear kõmetak yuk, kememej bwe dri kijirãt eo am ejjab dri tõmak eo jeõm im jãtõm ak ej Setan, eo ekõnan kokkure yuk. Bõtab, Devil eo ejamin lo tõbrõk elañe kwoj ‘jumae e im bin ilo tõmak.’ (1 Pit. 5:​8, 9; Gal. 5:​15) Elañe ekajur tõmak eo am, ejelok berre bwe ‘kwojamin ebbwer.’​—Rom 9:33,UBS.

Ta eo Jej Aikwij Kõmõne Ñe Eor Joñõn Maroñ eo Iber

Einwõt an alikar ilo wanjoñok ko kin unin an kar armij ro kõmõn jekben, ejelok juõn eon ilo Baibel ej kwalok bwe eor juõn un ekkar me emaroñ kabwijrõk kij jen ar bokake kien ko an Jeova, ekoba jerbal eo ñõn kwalok nan kin nuuj eo emõn. Mekarta, emaroñ or iber un ko remõn unin ejjab maroñ lap ar bõk kwonad ilo jerbal in kwalok nan. Erro ko jet ar me rej ekkar ñõn Baibel eo remaroñ kadriklok ien ko jej kajerbali ñõn kwalok nan. Bareinwõt, jet ien jemaroñ lukkun mõk ak nañinmij ñõn kõmõne jerbal eo an Jeova ñõn joñõn eo jekõnan. Bõtab, Baibel eo ej kalimur bwe Jeova ejela kõnan eo ar im emelele kin joñõn maroñ ko iber.​—Sam 103:14; 2 Kor. 8:​12.

Kin men in, jej aikwij kejbãrok bwe jen jab bõk juõn lemnok enana kin kij mõke ak ekajete ro jet ikijen wãwen kein. Dri jilik Paul ear je: “Wõn kwe eo kwoj ekajet korijeran bar juõn? Iben iroij eo an ej jutõk, ak buñ.” (Rom 14:4) Jen ar keiri wãwen eo ar iben ro jet, jej aikwij kememej bwe “jabrewõt iar e naj lelok nan kin e mõke ñõn Anij.” (Rom 14:12; Gal. 6:​4, 5) Ñe jej kebak Jeova ilo jar im kwalok ñõn e unin ar kõmõn jekben ko, kij kajjojo jekõnan kõmõne men in kin juõn “bõklikõt emmõn.”​—Hib. 13:18, UBS.

Etke Ar Korijer ñõn Jeova Ej Bõktok Lõñliñ ñõn Kij

Kij aolep jemaroñ korijer ñõn Jeova ilo lõñliñ kinke ien otemjej kien ko an rejjab le jen joñõn maroñ eo ar, jekron ta wãwen eo jej jelmae ilo mour eo ar. Etke jemaroñ ba men in?

Baibel eo ej ba: “Kwon jab drebij emõn jen ro rej aikwij, ñe ej ilo maroñ in peõm bwe kwon kõmõne.” (Ken. 3:​27) Ta eo kwar kile ilo jabõn kennan in ikijen men eo Anij ekõnan bwe jen kõmõne? Jeova ejjab jiroñ yuk bwe kwon kate yuk ñõn am joñõn wõt dri tõmak eo jeõm ak jãtõm, ak ekõnan bwe kwon korijer ñõn E “ilo maroñ in peõm” ak kin aolepen am maroñ. Aet, jekron ñe edrik ak elap joñõn maroñ eo ar, kij kajjojo jemaroñ korijer ñõn Jeova kin aolepen buruer.​—Luk 10:27; Kol. 3:​23.

[Box/​Pija ilo peij 14]

“Yiõ ko Rekamõnõnõtata ilo Mour eo Aõ”

Meñe eor utame ko ilo enbwiner ak abañ ko me rej jelet iñjake ko an juõn armij einwõt mijõk, ejokok, ak ebwer, jen jab mõkõj im bõk lemnok eo bwe men kein renaj bõprae kij jen ar kalaplok ar bõk kwonad ilo jerbal in kwalok nan. Ñõn kwalok juõn wanjoñok kin men in, jen etale ta eo ear walok ñõn juõn jeer im jãter man ilo Canada etan Ernest.

Ernest ear juõn eo ablolo an kennan im ear lukkun ejokok. Elikin an kar walok juõn jorran elap ñõn enbwinin, ear aikwij jolok jerbal eo an einwõt juõn dri ekkal. Meñe ear or an utame ilo enbwin, ak wãwen in ear iione ear kebellok juõn ien emõn ñõn an kalaplok an jerbal in kwalok nan. Nan in rejañ eo kar kwaloke ilo kwelok ko ñõn auxiliary pioneer ear lujur buruen. Bõtab, ear bõk iñjake eo bwe ejjab maroñ kõmõne jerbal in.

Ñõn an kamol bwe jerbal in auxiliary pioneer ear le jen joñõn maroñ eo an, ear kanne peba eo ñõn an auxiliary pioneer iomin juõn aliñ. Ear lukkun bwilõñ ke ear maroñ lo tõbrõk ilo an kar kajejite jerbal in. Ak ear lemnok iben mõke, ‘Ijela bwe ijjab maroñ bar kõmõne men in.’ Ñõn an kamole men in, ear bar auxiliary pioneer iomin juõn aliñ, im ear bar lo tõbrõk.

Ernest ear jerbal einwõt juõn auxiliary pioneer iomin juõn yiõ, ak ear ba, “Ijela bwe ijjab maroñ regular pioneer.” Ñõn an bar kamole men in, ear kanne peba eo ñõn jerbal in regular pioneer. Ear lap an bwilõñ ke ear maroñ tõbar aikwij ko an juõn regular pioneer iomin juõn yiõ. Ear bebe ñõn an wõnmanlok wõt ilo jerbal in im ear lo lõñliñ ilo an kajejite jerbal in regular pioneer iomin ruo yiõ mae ien eo ear mij kin abañ ko rar walok jen jorran eo ear walok ñõn enbwinin. Bõtab, mokta jen an mij, ekkã an kar ba ñõn dri lotok ro an ke ej toor drenin kemjalal, “Yiõ ko iar jerbal ñõn Jeova einwõt juõn pioneer rej yiõ ko rekamõnõnõ tata ilo mour eo aõ.”

[Pija ilo peij 13]

Jemaroñ anjo ion jabrewõt abañ ko me remaroñ kautameik kij jen ar kwalok nan

[Pija ilo peij 15]

Jeova ej mõnõnõ ñe jej korijer ñõn e kin aolepen buruer jekron ta wãwen ko iber