Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Jibukwi Iiõ in an Aelõñ eo an Anij Tõl!

Jibukwi Iiõ in an Aelõñ eo an Anij Tõl!

“Anij in aenõm̦m̦an en lewaj ñan kom̦ men ko rem̦m̦an otemjej kom̦ij aikuji ñan kõm̦anm̦an ankilaan.”​—HIBRU 13:21, UBS.

AL: 16, 14

1. Ewi joñan an kar aorõk jerbalin kwal̦o̦k naan ippãn Jijej? Jouj im kõmel̦el̦e.

 EAR em̦m̦antata ippãn Jijej ñan kõnnaan kõn Aelõñ eo an Anij. Ke Jijej ear pãd ijin ioon lal̦, ear l̦aptata an kõnnaan kõn Aelõñ eo jãn jabdewõt men. Elõñl̦o̦k jãn 100 alen an Jijej kõnnaan kõn Aelõñ eo ke ear kwal̦o̦k naan. Aelõñ eo an Anij ear lukkuun aorõk ippãn Jijej.​—Riit Matu 12:34, UBS.

2. Wõn ro remaroñ kar roñ naan in jiroñ eo ilo Matu 28:19, 20, im etke jej ba men in? (Lale kõmel̦el̦e eo itulal̦.)

2 Ejjabto ãlikin an kar Jijej jerkakpeje, ear wal̦o̦k l̦o̦k ñan juon kumi me elõñl̦o̦k jãn 500 armej. Rein remaroñ kar erom rũkal̦oor ro an. (1 Korint 15:6, UBS) Bõlen iien eo in me Jijej ear jiroñl̦o̦k er bwe ren kwal̦o̦k ñan “riaelõñ ko otemjej.” Jerbal in eban kar pidodo ñan aer kõm̦m̦ane. * (Lale kõmel̦el̦e eo itulal̦.) Ear jiroñl̦o̦k er bwe jerbalin kwal̦o̦k naan enaaj wõnm̦aanl̦o̦k wõt m̦ae “jem̦l̦o̦kin lal̦.” Kõn men in, ñe kwõj kõm̦m̦ane jerbalin kwal̦o̦k naan kwõj jipañ ñan kajejjet kũtien kanaan in.​—Matu 28:19, 20.

3. Ta men ko 3 rej jipañ kõj bwe jen kwal̦o̦k kõn ennaan eo em̦m̦an?

3 Ãlikin an Jijej lel̦o̦k naanin jiroñ in bwe ren kwal̦o̦k naan, ear kallim̦uri er im ba: “Ij pãd ippemi.” (Matu 28:20) Alikkar bwe Jijej ear kallim̦uri rũkal̦oor ro an bwe enaaj jipañ im tõl er ilo aer naaj kõm̦m̦ane jerbalin kwal̦o̦k naan ilo pel̦aakin lal̦ in. Jeova ej bar pãd ippãd im jipañ kõj. Em̦õj an letok “men ko rem̦m̦an otemjej” ñan jipañ kõj ilo jerbalin kwal̦o̦k naan. (Hibru 13:21, UBS) Ilo naaj katak in, jenaaj etali 3 iaan “men ko rem̦m̦an” Jeova ear litok: (1) kein jerbal ko ñan jipañ kõj, (2) kõl ko ñan kõm̦m̦ane jerbal in, im (3) kamminene ko jej bũki ñan kõm̦m̦ane jerbal in. M̦okta, jen lale jet iaan kein jerbal ko jaar kõjerbali ium̦win 100 iiõ ko remootl̦o̦k.

KEIN JERBAL KO REJ JIPAÑ RŨKAREJAR RO AN ANIJ ÑAN KWAL̦O̦K NAAN

4. Ewi wãween an kein jerbal ko reoktak jãn doon kar jipañ kõj ilo kwal̦o̦k naan?

4 Jijej ear keidi ennaan eo kõn Aelõñ eo ñan juon ine me kwõmaroñ kalibwini ilo bwidej ko reoktak jãn doon. (Matu 13:18, 19) Ñan waanjoñak, juon rũkallib ej kõjerbal elõñ kein jerbal ko reoktak jãn doon ñan kõpooj bwidej eo m̦okta jãn an kallib ine. Ãindeinl̦o̦k wõt, Kiiñ eo ad em̦õj an letok elõñ kein jerbal ko ñan kõj bwe jen jipañ armej ro ñan roñ kõn ennaan eo em̦m̦an. Jet iaan kein jerbal kein el̦ap aer kar jipañ kõj ium̦win jidik iien. Ak kein jerbal ko jet jej kõjerbali tok ñan raan kein. Bõtab, aolep kein jerbal kein rar jipañ kõj bwe jen jel̦ãl̦o̦k kilen kõm̦m̦ane jerbalin kwal̦o̦k naan.

5. Ta in kar testimony card, im ewi wãween aer kar kõjerbale?

5 Ilo 1933 eo, rukwal̦o̦k naan ro rar jino kõjerbal juon peba jidikdik (testimony card) ñan kwal̦o̦k naan kake. Peba in ear jipañ elõñ rukwal̦o̦k naan ro ñan jino kwal̦o̦k naan. Ilo peba in, ear wõr kõmel̦el̦e ko rekadu im pidodo kõn ennaan eo em̦m̦an. Jet iien, ear wõr peba jidikdik ko rekããl im mel̦el̦e ko rekããl ie. Juon em̦m̦aan etan Charles Erlenmeyer ej ba bwe kar 10 an iiõ ke ear jino kõjerbal peba jidikdik ko. Ear ba: “M̦okta jãn am kar lel̦o̦k peba jidikdik eo ñan armej ro kõmar ba, ‘Kwõmaroñ ke jouj im riiti peba jidikdik in?’ Ãlikin an rũm̦weo kar riiti peba in, kõmar lel̦o̦k an bok im etal ñan m̦weo juon.”

6. Ewi wãween an kar peba jidikdik in jipañ rukwal̦o̦k ro?

6 Peba in el̦ap an kar jipañ rukwal̦o̦k ro ilo elõñ wãween ko. Ñan waanjoñak, ewõr jet rukwal̦o̦k ro rar ejjookok meñe rar kõn̦aan kwal̦o̦k naan. Rar jaje ta eo ren ba im jaje kilen kõnono ippãn armej. Jet rukwal̦o̦k rar lukkuun peran. Rein rar ba ñan rũm̦weo kõn aolep men ko rar jel̦ã kaki ium̦win jejjo wõt minit, bõtab jet iien wãween aer kõnnaan ear jab lukkuun jouj. Peba jidikdik in ear jipañ aolep rukwal̦o̦k naan ro ñan kwal̦o̦k naan ilo juon wãween ealikkar im pidodo ñan an armej ro mel̦el̦e kake.

7. Ta jet iaan apañ ko rar wal̦o̦k ñan ro rar kõjerbal peba jidikdik ko?

7 Elõñ bar apañ ko rukwal̦o̦k ro rar iiooni. Juon kõrã etan Grace Estep, ej ba: “Jet iien, rũm̦weo rar kajjitõk ippem im ba, ‘Ta n̦e peba jidikdik n̦e ej ba? Etke kwõjjab baj ba tok?’” Bareinwõt, jet rar jab maroñ riiti peba jidikdik eo. Jet rar bõk peba jidikdik in im kilõke kõjãm ko aer. Ro jet rar jab kõn̦aan roñjake im rar potake peba kein ñan elõñ m̦õttan. Meñe elõñ apañ ko rar iiooni, ak peba jidikdik in ear jipañ elõñ rukwal̦o̦k ro ñan kwal̦o̦k naan ñan armej ro im kaalikkar bwe rar rukwal̦o̦k ro kõn Aelõñ eo.

8. Ewi wãween an kar rukwal̦o̦k ro kõjerbal kein rekoot ko? (Lale pija eo ilo jinoin katak in.)

8 Ãlikin 1930 eo, rar bar kõjerbale juon kein jerbal me kwõj kõjo̦ rekoot ko (portable phonograph) im armej ro rej roñjake. Jet rukwal̦o̦k ro rar n̦aetan men in Aron kõnke ear jab er eo rar kõnono ñan rũm̦weo ak men in ear ãinwõt juon rũkõnono ñan er. (Riit Exodus 4:14-16, UBS.) El̦aññe rũm̦weo ear m̦õn̦õn̦õ in roñjake, rukwal̦o̦k eo ej kõjo̦ juon rekoot in katak ekadu jãn Baibõl̦ im ñe ejem̦l̦o̦k, rukwal̦o̦k eo ej lel̦o̦k jet bok ñan rũm̦weo. Jet iien, aolep ro uwaan baam̦le ko rar kõn̦aan roñjake! Ilo iiõ eo 1934, Ra eo el̦ap ear jino kõm̦m̦ani kein kõjo̦ rekoot ko im jidik kõn jidik rar bar rekoote 92 katak ko ñan kõjerbali ilo jerbalin kwal̦o̦k naan.

9. Ta tõprak ko rar wal̦o̦k jãn an rukwal̦o̦k ro kõjerbal kein rekoot ko?

9 Ke Hillary Goslin ear roñ juon iaan rekoot in katak ko, ear kajjitõk el̦aññe emaroñ bõke ium̦win juon wiik im enaaj bar karo̦o̦le. Ear bõk rekoot in im kõjo̦ l̦o̦k ñan ro jet. Innem ta eo ear wal̦o̦k? Jet rar roñjake ennaan eo em̦m̦an im rar peptaij. Tokãlik, ruo iaan ledik ro nejin Hillary Goslin, rar pãd ilo jikuul̦in Giliad im rar erom mijinede. Peba jidikdik eo im kein kõjo̦ rekoot ko rar jipañ rukwal̦o̦k ro ñan jino kwal̦o̦k naan. Tokãlik, ear wõr juon Jikuul̦in Kwal̦o̦k Naan, im Jeova ear kõjerbale jikuul̦ in ñan jipañ ro doon ñan jel̦ã kilen kwal̦o̦k naan.

KÕJERBAL ELÕÑ KÕL KO ÑAN TÕPAR ARMEJ RO

10, 11. (1) Ewi wãween ad kar kõjerbal retio im nuujpeba ko ñan kwal̦o̦k kõn ennaan eo em̦m̦an? (2) Ta tõprak ko jaar loi ke jaar kõjerbale retio im nuujpeba ko?

10 Ium̦win tõl eo an Kiiñ eo ad, armej ro an Anij rar kõjerbal elõñ kõl ko ñan tõpar elõñ armej ro kõn ennaan eo em̦m̦an. Ear l̦ap an aorõk kõl kein ñan kõjerbali el̦aptata ñe ej iiet rukwal̦o̦k. (Riit Matu 9:37.) Ñan waanjoñak, jaar kõjerbal nuujpeba ko ñan kwal̦o̦k kõn ennaan eo em̦m̦an ñan armej ro. Kajjojo wiik, Charles Taze Russell ear jilkinl̦o̦k juon katak ñan juon jikin nuuj. Innem, jikin nuuj in ear jilkinl̦o̦k katak eo ñan jikin kõm̦m̦an nuujpeba ko ilo Canada, Europe, im Amedka. Jãn iiõ ko m̦aantak ñan 1913 eo, rar bũriini katak ko an Russell ilo 2,000 nuujpeba ko im 15 milien armej ro rar riiti nuujpeba kein!

11 Jaar bar lo tõprak jen ad kõjerbale retio ko ñan kwal̦o̦k naan. Ilo kar Eprõl̦ 16, 1922, jeid im jatid Rutherford ear kwal̦o̦k juon iaan katak ko an jinointata ilo retio im kar 50,000 armej rar roñjake. Ejjabto, ear wõr juon ad make retio station. Kar etan station in ad ej WBBR, im katak eo jinointata kar kwal̦o̦ke jãn station in ear wal̦o̦k ilo Pãpode 24, 1924. Naan in Keeañ eo an Tijem̦ba 1, 1924 ej ba: “Jej tõmak bwe an armej ro roñjake ennaan eo em̦m̦an ilo retio ej juon wãween em̦m̦an im em̦õkajl̦o̦k im ejjel̦o̦k on̦ãn.” Ad kar kõjerbal WBBR ear ãinwõt nuujpeba ko kõnke ear jipañ kõj ñan tõpar elõñ armej ilo jikin ko me eiiet rukwal̦o̦k naan ie.

12. (1) Kain kõl rot ko em̦m̦an ippam̦ ñan kõjerbale ñe kwõj kwal̦o̦k naan ilo̦bwilej? (2) Ta eo enaaj jipañ kõj bwe jen jab mijak ñan kwal̦o̦k naan ilo̦bwilej?

12 Kwal̦o̦k naan ilo̦bwilej ej juon kõl em̦m̦an rukwal̦o̦k ro rej kõjerbale ñan tõpar armej ro. Elõñ wãween ko jej kõm̦m̦ani ñe jej kwal̦o̦k naan ñan armej ro ilo jikin kõttar baj ko, jikin baak ko, jikin ko elõñ armej ie, im jikin kaikujkuj ko. Epen ke am̦ kõm̦m̦ane kõl in? El̦aññe epen ippam̦, kwõn jar bwe Jeova en jipañ eok. Bareinwõt, l̦õmn̦ak kõn naan kein an em̦m̦aan eo etan Manera me ej lol̦o̦k eklejia ko. Ear ba: “Kõl kein rej jet wãween ko rekããl ñan ad kõm̦m̦ane jerbalin kwal̦o̦k naan im ñan ad karejar ñan Jeova. Kõl kein rej bar jipañ kõj ñan kaalikkar ad tiljek ñane im lale jej ke jutak wõt pen. Jaar m̦õn̦õn̦õ in kwal̦o̦k bwe jekõn̦aan karejar ñane ilo jabdewõt wãween ej kajjitõk bwe jen kõm̦m̦ane.” Ñe jej anjo̦ ioon ad mijak im kõjerbal kõl kein rekããl ilo kwal̦o̦k naan, jej kal̦apl̦o̦k ad lõke Jeova im jenaaj jel̦ãl̦o̦k kilen kwal̦o̦k naan.​—Riit 2 Korint 12:9, 10, UBS.

13. (1) Etke ad kõjerbal weep jait eo ilo jerbalin kwal̦o̦k naan ej juon kõl em̦m̦an? (2) Ewõr ke tõprak kwaar loe ke kwaar kõjerbal weep jait eo?

13 Elõñ rukwal̦o̦k naan ro em̦m̦an ippãer kwal̦o̦k ñan ro jet kõn weep jait eo ad, jw.org. Ilo weep jait in, em̦õj ukot bok ko ad ilo elõñl̦o̦k jãn 700 kajin ko, im remaroñ riit im taunl̦outi bok ko. Kajjojo raan, elõñl̦o̦k jãn 1,600,000 armej ro rej lale weep jait in ad. Jem̦aan, jaar kõjerbal retio ñan tõpar elõñ armej kõn ennaan eo em̦m̦an ilo jikin ko me rettol̦o̦k im eiiet armej ie. Rainin, weep jait eo ad ej kõm̦m̦ane ejja wãween in wõt.

KAMMINENE KO ÑAN JIPAÑ RUKWAL̦O̦K NAAN RO KÕN ENNAAN EO EM̦M̦AN

14. (1) Kain kamminene rot eo rukwal̦o̦k ro rar aikuji? (2) Jikuul̦ rot eo ear jipañ rukwal̦o̦k ro?

14 Em̦õj ad etale jet iaan kein jerbal ko im kõl ko jaar kõjerbali ilo kwal̦o̦k naan im jaar lo el̦ap tõprak jãni. Bõtab, rukwal̦o̦k ro rar aikuj katak im bõk kamminene bwe ren jel̦ã kõm̦m̦ane jerbal in. Ñan waanjoñak, jet iien rũm̦weo ear jab errã kõn ta eo ej roñ jãn rekoot ko rar kõjo̦e ñane. Iien ko jet, armej ro remaroñ kar kwal̦o̦k aer m̦õn̦õn̦õ in roñjake im rar kõn̦aan kal̦apl̦o̦k aer jel̦ã. Rukwal̦o̦k ro rar aikuj jel̦ã kilen uwaak ilo jouj ke armej ro rar jum̦aik er. Rar aikuj katak bwe ren jel̦ãl̦o̦k kilen katakin armej. Ejjel̦o̦k pere bwe ikijjeen kajoor eo an Anij, jeid im jatid Knorr ear kile bwe el̦ap an aorõk bwe rukwal̦o̦k ro ren jel̦ã ta ko ren ba ñe rej kwal̦o̦k naan. Kõn men in, eklejia ko rar jino kõm̦m̦ane Jikuul̦in Kwal̦o̦k Naan jãn kar iiõ eo 1943. Jikuul̦ in ear jipañ elõñ rukwal̦o̦k naan ro bwe ren lo tõprak ilo aer katakin ro jet.

15. (1) Ta eo ear wal̦o̦k ñan jet ke rar jino kõm̦m̦an aer katak ilo Jikuul̦in Kwal̦o̦k Naan eo? (2) Ewi wãween an kallim̦ur eo an Jeova ilo Sam 32:8 kar jipañ kwe?

15 Elõñ ro jeid im jatid rejjañin kar jutak im̦aan mejãn elõñ armej im kõnnaan. Juon jeid im jatid em̦m̦aan etan Ramu ej keememej katak eo an kein kajuon ilo kar 1944. Katak eo an ear kõn juon iaan armej ro ilo Baibõl̦ etan Doeg. Ear ba: “Neõ im peiũ ear wũdiddid, im lo̦ñiũ ear bar wũdiddid. Ej kab kein kajuon in aõ pãd im̦aan armej ro im kwal̦o̦k katak, ak iar kate eõ im jab ebbeer.” Ajri ro rar bar kõm̦m̦an aer katak ilo jikuul̦ eo meñe ear jab juon men epidodo ñan er. Jeid im jatid Manera ej keememejtok ta eo ear wal̦o̦k ñan juon l̦addik jidikdik ke ear kwal̦o̦k katak eo an jinointata. Ear ba: “Kõn an lukkuun ikkũm̦kũm̦ ke ear jino kõm̦m̦ane katak eo an, ear jino jañ. Ear kate wõt e im wõnm̦aanl̦o̦k ñan kam̦õje katak eo an meñe ear jañ wõt.” Bõlen ilo iien kweilo̦k ko kwõjjab uwaak ak bõk kun̦aam̦ kõnke kwõj jook im mijak ak kwõj l̦õmn̦ak bwe kwõjjab maroñ kõm̦m̦ane. El̦aññe ãindein, kajjitõk ippãn Jeova bwe en jipañ eok. Enaaj jipañ eok ãinwõt an kar jipañ ro me rar bar pãd ilo Jikuul̦in Kwal̦o̦k Naan ilo iien ko m̦okta.​—Riit Sam 32:8, UBS.

16. (1) Ta kõttõpar eo an Jikuul̦in Giliad jãn kar jem̦aan? (2) Ta kõttõpar eo an Jikuul̦in Giliad jãn kar 2011 eo?

16 Em̦õj an doulul eo an Anij kõm̦m̦ane Jikuul̦in Giliad bwe jen bõk kamminene jãne. Juon iaan kõttõpar ko an jikuul̦ in ej ñan jipañ rukwal̦o̦k naan ro kal̦apl̦o̦k aer kõn̦aan ñan kwal̦o̦k kõn ennaan eo em̦m̦an. Jikuul̦ in ear jino ilo iiõ eo 1943 im jãn kar iien in, ewõr 8,500 ro jeid im jatid em̦õj aer pãd ilo jikuul̦ in im kar jilkinl̦o̦k er ñan 170 aelõñ ko. Jãn kar 2011 eo, ro rar maroñ pãd ilo jikuul̦ in, ej jipejel̦ bainier ro, ro rej lol̦o̦k eklejia ko, RũBetel̦ ro, ak mijinede ro me rejjañin pãd ilo jikuul̦ in.

17. Ewõr ke tõprak ko rar wal̦o̦k jãn Jikuul̦in Giliad?

17 Ewõr ke tõprak ko rar wal̦o̦k jãn Jikuul̦in Giliad? Aet. Ñan waanjoñak, ilo Jepaan ilo kar O̦kwõj 1949, ear iiet l̦o̦k jãn 10 rukwal̦o̦k naan ro ilo aelõñ in. Bõtab, ilo jem̦l̦o̦kinl̦o̦k 1949 eo, 13 mijinede ro rar itok ñan aelõñ in im rar jino kwal̦o̦k naan ippãn rukwal̦o̦k naan ro ilo Jepaan. Rainin, ewõr enañin 216,000 rukwal̦o̦k naan ro ilo Jepaan im enañin jimattanin aolepeer rej bainier!

18. Jouj im kwal̦o̦k jikuul̦ ko jet ilo doulul in.

18 Elõñ bar jikuul̦ ko jet ñan bõk kamminene. Jikuul̦ kein rej, Jikuul̦ eo ñan Em̦m̦aan ro Rej Lale Eklejia im Rijjipañ Ro, Jikuul̦in Bainier, Jikuul̦ eo ñan Rukwal̦o̦k Naan ro an Aelõñ Eo, Jikuul̦ eo ñan Em̦m̦aan ro Rej Lol̦o̦k Eklejia ko im Lim̦aro Pãleer, Jikuul̦ eo ñan Em̦m̦aan ro Rej Lale Ra ko im Lim̦aro Pãleer. Elõñ kamminene ko ro jeid im jatid rej bũki jãn jikuul̦ kein. Bareinwõt, jikuul̦ kein el̦ap an jipañ rein bwe en kajoorl̦o̦k wõt tõmak eo aer. El̦ap an alikkar bwe Jijej ej wõnm̦aanl̦o̦k wõt im katakin armej ro an.

19. Kar ta l̦õmn̦ak eo an jeid im jatid Russell kõn jerbalin kwal̦o̦k naan, im ewi wãween an kar jejjet men in?

19 Emootl̦o̦k de 100 iiõ in an Aelõñ eo an Anij tõl. Ium̦win iiõ kein, Kiiñ eo ad, Jijej Kũraij ej tõl jerbalin kwal̦o̦k naan. Ilo kar iiõ eo 1916, jeid im jatid Russell ear tõmak bwe jerbalin kwal̦o̦k kõn ennaan eo em̦m̦an enaaj ajeeded ilo pel̦aakin lal̦ in. Ear ba: “Jerbal in em̦õkaj an ajeededl̦o̦k, im enaaj wõnm̦aanl̦o̦k wõt. Kwal̦o̦k naan kõn ‘ennaan eo em̦m̦an kõn Aelõñ eo’ ej juon jerbal jej aikuj kõm̦m̦ane ilo ipel̦aakin lal̦ in.” (Faith on the March, jãn A. H. Macmillan, peij 69) Rainin, jerbal in ej wal̦o̦k ilo pel̦aakin lal̦ in! Jej kam̦m̦oolol Jeova, Anij in aenõm̦m̦an, kõn an letok aolep men ko jej aikuji ñan kõm̦anm̦an ankilaan!

^ Ejjel̦o̦k pere bwe enañin aolep ro ilo kumi in rar erom Kũrjin. Etke jej ba men in? Kõnke rijjilõk Paul ear kũr er im n̦aetaer rũkal̦oor ro. Ear bar ba: “Enañin aolepeer rej mour wõt, ak jet remej.” Alikkar bwe Paul im Kũrjin ro jet rar jel̦ã kajjien elõñ iaan ro rar roñ an Jijej jiroñl̦o̦k er bwe ren kõm̦m̦ane jerbalin kwal̦o̦k naan.